Regres za godišnji odmor u 2025. i primici za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga
Poslodavac je dužan radniku isplatiti regres za godišnji odmor ako je mu ta obveza uređena kolektivnim
ugovorom koji ga obvezuje, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavci koji prema izvorima
radnog prava nemaju obvezu isplate regresa, mogu o tome donijeti odluku.
Ako se regres isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, i u 2025. je ograničen na 700,00 eura
po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne ovisi o ugovorenom radnom vremenu
i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima koji rade s nepunim
radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezive prigodne nagrade koja se odnosi na
tekuću godinu koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili
sljedeći radni dan.
Poslodavci mogu radniku uplatiti do 400,00 eura neoporezivo na Hrvatsku turističku karticu kojom
radnik može plaćati ugostiteljske i turističke usluge na područja cijele Hrvatske. Neoporezivi primitak
namijenjen za podmirivanje ugostiteljskih i turističkih usluga povezanih s odmorom radnika se u
obrascu JOPPD iskazuje uz korištenje šifre 69.
Pravo na regres za godišnji odmor i porezna obilježja
Pravo radnika na regres za godišnji odmor nije uređeno Zakonom o radu niti posebnim zakonom, već
ga radnik ostvaruje na temelju kolektivnog ugovora koji obvezuje poslodavca, pravilnika o radu i/ili
ugovora o radu.
Ako se regres za godišnji odmor isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, primjenjuje se ograničenje
neoporezive svote u iznosu 700,00 eura po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne
ovisi o ugovorenom radnom vremenu i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s
punim i onima koji rade s nepunim radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezivog
regresa koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka.
Godišnji odmor, naknada plaće i regres za 2023. godinu i naknada za neiskorišteni godišnji odmor
Izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su na snazi od 1. siječnja 2023. godine, nisu mijenjane
odredbe o pravu radnika na godišnji odmor, visini naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg
odmora, ni pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Novina je obveza poslodavca da radniku
koji ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor uruči obračun isplaćenog primitka,
a ako naknadu ne isplati do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza, tada i ovršnu ispravu o
neisplaćenoj naknadi.
Pravo na godišnji odmor je pravo za svaku kalendarsku godinu, pri čemu radnik u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Visina naknade plaće za dane
korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu, a najmanje u visini prosječne plaće prethodna tri mjeseca. Naknada za neiskorišteni godišnji
odmor isplaćuje se radniku kojemu je prestao radni odnos, ako nije iskoristio godišnji odmor na koji
je stekao pravo ili ga nije iskoristio u cijelosti.
Radnik ima pravo na regres u visini i pod uvjetima određenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje
poslodavca, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Unatoč povoljnije ugovorenom iznosu regresa
za članove sindikata koji su pregovarali o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službe i TKU-u za
javne službe, u državnim i javnim službama se regres za 2023. godinu isplaćuje svim zaposlenicima
u jednakom iznosu jer je Ustavni sud RH ukinuo članak Zakona o radu koji je omogućavao da se
za članove sindikata ugovori povoljnija svota regresa. Ako se za isplatu regresa koristi neoporeziva
prigodna godišnja nagrada, taj je iznos ograničen na 663,62 eura godišnje po radniku kao poreznom
obvezniku.