Isknjiženje rashodovane imovine kod proračunskog korisnika
Proračunski smo korisnici. U veljači 2026. godine smo pozvali društvo za prikupljanje otpada da odveze staru rashodovanu opremu na otpad sukladno Odluci o prihvaćanju godišnjeg popisa za 2025. godinu. Društvo je odvezlo otpad, predalo potvrdu o prikupu otpada. Kako evidentirati isknjiženje u poslovnim knjigama? Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov. 158/23 […]
Uskrsnica 2026.: način isplate i porezni tretman
Visina i način isplate uskrsnice ovise o internoj politici poslodavca te financijskim mogućnostima. Pravo na uskrsnicu najčešće se definira kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ako nije propisano nijednim od navedenih dokumenata, poslodavac samostalno odlučuje hoće li isplatiti uskrsnicu i u kojem iznosu. Uskrsnica se može isplatiti kao: – neoporeziva prigodna nagrada […]
Devete izmjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo proširene od 1. ožujka 2026.
Odlukom ministra nadležnog za rad, od 1. ožujka 2026. proširena je primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – devete izmjene i dopune na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva, područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2025. – NKD 2025. Odluka je objavljena u Nar. nov. br. 20/26., a tekst Devetih izmjena u Nar. nov., […]
„Integrator“ – EU bespovratna sredstva za mala i srednja poduzeća
Mikro, mali i srednji poduzetnici (MSP-ovi) mogu se od 5. svibnja 2026. javiti na poziv na dodjelu
bespovratnih sredstava koji se financira iz proračuna Europske unije (EU-a), nazvan „Integrator“.
Njime se potiče suradnja poduzeća u Hrvatskoj s ciljem povezivanja sa srednjim i velikim poduzećima
prisutnima na više tržišta koji svoje proizvode i usluge nude krajnjim korisnicima (integratorima).
Projekti koji se prijavljuju u konzorciju od najmanje tri MSP-a mogu dobiti potpore u minimalnom
iznosu od 300.000,00 eura i maksimalnom iznosu 820.000,00 eura, a one su namijenjene provedbi
aktivnosti inovacija organizacije poslovanja i procesa i njima pratećih aktivnosti. Projekti se trebaju
provoditi na jednom od sedam tematskih prioritetnih područja definiranih u Strategiji pametne
specijalizacije (S3) Republike Hrvatske. Ukupna EU sredstva namijenjena pozivu iznose 13.868.360,00
eura.
Sklapanje ugovora po Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o radu
Sklapanje ugovora o radu potrebno je promatrati u širem normativnom okviru općih pravila obveznog
prava koja uređuju nastanak ugovornih odnosa. Iako je sklapanje ugovora o radu djelomično
propisano odredbama Zakona o radu, cjelovito razumijevanje trenutka sklapanja (perfekcije) ugovora
i nastanka obveza među ugovornim stranama traži širi pravni kontekst koji nudi Zakon o obveznim
odnosima. Dodatno, Zakon o radu sam upućuje na supsidijarnu primjenu općih propisa obveznog
prava, što je konkretno Zakon o obveznim odnosima.
Zakon o obveznim odnosima u ovom slučaju djeluje kao sustavna dopuna odredbama Zakona o radu
na način da detaljno razrađuje opće elemente vezane za sklapanje ugovora. Kao neke od važnijih mogli
bismo navesti pitanje suglasnosti volja, pravne posljedice pregovora, značenje šutnje ponuđenika,
pravni učinci predugovora i utvrđivanje samog trenutka sklapanja ugovora.
U prvom dijelu ovoga članka razmatraju se okolnosti koje se u praksi učestalo pojavljuju u vezi sa
sklapanjem ugovora, dok se u nastavku analiziraju odredbe Zakona o radu koje se odnose na istu materiju.
Obveze poslodavca iz područja zaštite na radu
Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava
zdravlje radnika. Zaštita na radu kroz propis i pravilnike detaljno je razrađena i obvezatnost široko
postavljena.
Koje su obveze poslodavca, odgovornost, procjena rizika, tko je izrađuje, stručnjak zaštite na radu i
slično, samo su neke od tema koje autorica podastire u tekstu koji slijedi.
Položaj radnika kao svjedoka na sudu
Radnici zaposleni kod poslodavaca u slučaju nekog spora mogu biti pozvani na sud kao svjedoci. U
dosta slučajeva ih sud poziva kao svjedoke u radnim sporovima, ali se događa da budu pozvani radi
svjedočenja i u ostalim postupcima: parničnim, kaznenim, upravnim ili prekršajnim.
U članku se bavimo pitanjima obveze svjedočenja, prava radnika na naknadu troškova koje ima
prilikom vremena koje nije proveo na radu, kao i kako evidentirati radno vrijeme svjedoka prema
Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca.
Dugotrajna imovina u obavljanju samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja
Fizičke osobe koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, upisuju
se u registar poreznih obveznika na obrascu RPO. Ako od samostalne djelatnosti obrta, utvrđuju
dohodak kao razliku primitaka i izdataka, dužni su voditi poslovne knjige primjenjujući načelo blagajne.
U slučaju kada se pri obavljaju samostalne djelatnosti koriste stvarima i pravima čija je pojedinačna
nabavna vrijednost veća od 665,00 €, a vijek trajanja dulji od godine dana, tada dugotrajnu imovinu
iskazuju u posebnoj evidenciji – Popisu dugotrajne imovine na Obrascu DI. Obrazac DI poreznim
obveznicima služi za utvrđivanje izdataka otpisa odnosno amortizacije i dostavlja se nadležnoj
ispostavi Porezne uprave elektronički uz godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH, koja se podnosi
do kraja veljače za prethodno porezno razdoblje.
Zahtjevi Direktive EU o transparentnosti plaća i obveze poslodavaca
Hrvatska je obvezna do 7. lipnja 2026. u svoje nacionalne propise ugraditi obveze uređene Direktivom
(EU) 2023/970 od 10. svibnja 2023. o jačanju načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili
rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja. Zbog te će se obveze
mijenjati Zakon o radu, a ovisno o opsegu izmjena Zakona o radu, možda i neki drugi propisi.
Devete izmjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i nove minimalne plaće prema složenosti poslova
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna 2015.
godine) – devete izmjene i dopune sklopili su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske u Križevcima, dana 14. siječnja 2026. godine.
Istoga dana su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske utvrdili i
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – devete izmjene i
dopune stupile su na snagu i primjenjuju se od 1. veljače 2026. godine, danom kada su ga potpisali
ovlašteni predstavnici potpisnika.
U tijeku je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Devetih izmjena i dopuna Kolektivnog
ugovora za graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju. Nakon
stupanja na snagu Odluke o proširenju primjene, plaće određene Tarifnim prilogom smatrat će se
minimalnim plaćama u djelatnosti graditeljstva, čiju primjenu nadzire Državni inspektorat i Porezna
uprava.