EU potpore za inovacije procesa u S3 područjima
„Inovacije procesa u S3 područjima“ naziv je poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Europske
unije (EU-a) koji se za prijave otvara 1. rujna ove godine i traje do iskorištenosti financijskih sredstava
alociranih za njega, ukupno 17.188.524,40 eura odnosno najkasnije do 31. prosinca 2026. godine.
Poziv je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima iz svih sektora prerađivačke industrije
koji putem njega mogu ostvariti pravo na potporu u iznosu od 150.000,00 do 450.000,00 eura, za
provođenje projekata koji su u skladu s uvjetima poziva. Potpore poduzećima namijenjene su prije
svega provođenju aktivnosti inovacija procesa i organizacije poslovanja, posebno usmjerenih na
digitalizaciju ili zelenu tranziciju, u svrhu komercijalizacije inovativnih proizvoda ili usluga koji se
mogu svrstati u jedno ili više S3 tematskih prioritetnih područja. Pri tome se S3 odnosi na Strategiju
pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje do 2029. godine. Poziv se financira iz
Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-a).
AMLA – novo nadzorno tijelo EU za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma
Na temelju Uredbe (EU) 2024/1620 (dalje u tekstu: Uredba) osnovano je tijelo za sprječavanje pranja
novca i borbu protiv financiranja terorizma (dalje u tekstu: AMLA) čijim je osnivanjem uspostavljen
novi institucionalni okvir Europske unije za koordinaciju i nadzor u području sprječavanja pranja
novca i financiranja terorizma (dalje u tekstu: SPNFT).
AMLA je tijelo osnovano s ciljem da pridonese ujednačenoj i učinkovitoj primjeni zakonodavstva
na razini Europske unije te ojača suradnju nacionalnih nadzornih tijela i financijsko-obavještajnih
jedinica.
Novi pravni okvir EU o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Europski parlament i Vijeće su u vezi s pitanjima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
tijekom 2024. godine imali značajnu zakonodavnu aktivnost. Tom se aktivnošću temeljito mijenja
regulativa ovog pravnog područja u smislu da se značajan dio regulative prenosi tijelima Europske
unije, dok se manji dio ostavlja nacionalnim zakonodavstvima.
Radi se o donošenju dviju uredbi i jedne direktive. Najznačajnija je Uredba (EU) 2024/1624 o
sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Donesena je 31. svibnja 2024. i objavljena u
Službenom listu EU dana 19. lipnja 2024. godine.
Obveze trgovaca kod sklapanja ugovora na daljinu i sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija prema izmijenjenom Zakonu o zaštiti potrošača
U sklopu usklađivanja s pravnom stečevinom EU, mijenja se Zakon o zaštiti potrošača unoseći nove
obveze za subjekte koji sklapaju ugovore na daljinu i ugovore sklopljene izvan poslovnih prostorija.
Direktiva posebno ističe važnost predugovornog obavještavanja potrošača s mnogim okolnostima
sklapanja ugovora i samog proizvoda ne bi li potrošač mogao donijeti informiranu odluku o kupnji u
skladu s vlastitim probicima.
Digitalna transformacija riznice – alati i tehnologije za suvremeno upravljanje likvidnošću
Novi alati i tehnologije mijenjaju ulogu korporativne riznice iz operativne funkcije usmjerene na
obradu podataka u poslovnu funkciju koja aktivno sudjeluje u upravljanju likvidnošću, financijskim
rizicima i poslovnom odlučivanju. Kroz primjere primjene sustava za upravljanje riznicom, umjetne
inteligencije, napredne analitike i drugih digitalnih rješenja u članku se prikazuje na koji način
automatizacija povećava učinkovitost, transparentnost i kvalitetu financijskih informacija. Naglašava
se da ključna vrijednost digitalne transformacije nije zamjena financijskih stručnjaka, već oslobađanje
njihovog vremena za aktivnosti veće dodane vrijednosti. Uspješna digitalizacija pritom ne ovisi samo
o tehnologiji, nego i o kvaliteti podataka, standardiziranim procesima, odgovarajućim kontrolama i
razvoju digitalnih kompetencija zaposlenika.
Umanjenje osnovice za obračun mirovinskog doprinosa za rad kraći od punog mjeseca i rad kod više poslodavaca
Pravo na umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti
ima radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi manje od 1.300,00 eura, neovisno o broju sati na
koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu. Mjerodavan je podatak o
ukupnoj mjesečnoj plaći radnika pa za radnike koji su u određenom mjesecu u radnom odnosu kod
dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Obveze stjecatelja drugog dohotka primljenog od građana
Fizička osoba koja od građana ostvari primitak po osnovi naknade za pruženu uslugu dužna je sama
obračunati i platiti doprinos za mirovinsko osiguranje i porez na dohodak po stopama propisanima za
primitke od drugog dohotka. Doprinos za zdravstveno osiguranje se ne plaća. Ako se primitak odnosi
na isporučeno autorsko djelo, stjecatelj ima pravo na 30 % paušalno priznatih izdataka koji umanjuju
osnovicu za obračun doprinosa i poreznu osnovicu. Stjecatelj dohotka je dužan javna davanja platiti
u roku 30 dana od ostvarivanja primitka i u tom roku Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD.
Kada veća dobit nije prekomjerna dobit?
Autor u članku analizira predloženi porez na dobit na prekomjernu profitnu maržu u kontekstu
usporavanja investicija poduzeća. Upozorava da rast dobiti ne mora biti posljedica viših cijena ili
tržišne moći, nego može proizlaziti iz ulaganja, inovacija, oporavka poslovanja te jednokratnih i
računovodstvenih učinaka pa usporedba profitnih marži sama po sebi ne otkriva zašto je dobit
porasla. Autor predlaže izuzeća i korekcije porezne osnovice kojima bi se stvarna izvanredna dobit
razdvojila od povrata na ranija ulaganja.
Izdavanje eRačuna i određivanje KPD oznake u 2027. godini
d 1. siječnja 2027. godine izdavanje fiskaliziranih eRačuna postaje dio svakodnevnog poslovanja
i za porezne obveznike koji nisu u sustavu PDV-a. Za njih to znači novu obvezu izdavanja eRačuna,
ali i pravilnog iskazivanja KPD oznake za svaku stavku robe ili usluge na eRačunu. Određivanje KPD
oznake u praksi nije uvijek jednostavno. Isti proizvod može imati različitu oznaku ovisno o tome
proizvodi li ga poduzetnik ili ga nabavlja radi daljnje prodaje, dok se kod pojedinih usluga oznaka može
razlikovati ovisno o sadržaju i načinu njihova pružanja.