Novi iznosi minimalnih plaća u trgovini od 1. travnja 2026. godine
Odlukom o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora
za djelatnost trgovine – druge izmjene i dopune, povećane su minimalne plaće zaposlenih u trgovini
za sva četiri stupnja složenosti poslova. Odluka se primjenjuje od 1. travnja 2026. godine, pri isplati
plaća za travanj koju većina poslodavaca isplaćuje u svibnju 2026.
Druge izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za trgovinu do zaključenja ovog broja časopisa
Računovodstvo i financije nisu objavljene u Narodnim novinama, ali ta činjenica ne utječe na obvezu
primjene Odluke o njihovoj proširenoj primjeni. Poslodavci u djelatnosti trgovine dužni su primjenjivati
nove iznose minimalnih plaća.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Samoizdavanje računa prema Zakonu o PDV-u i Zakonu o fiskalizaciji
Prema čl. 78. Zakona o PDV-u odnosno čl. 224. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, račune može sastaviti
i kupac za robu ili usluge koje mu je isporučio porezni obveznik ako između dvije stranke postoji
prethodni sporazum i pod uvjetom da postoji postupak za prijam svakog računa od strane poreznog
obveznika koji isporučuje robu ili usluge. Radi se o samoizdavanju računa, umjesto isporučitelja,
primatelj isporuke sam sebi izdaje račun te ga evidentira kao ulazni račun, a isporučitelj isti
prihvaća kao svoj izlazni račun. Ovaj način izdavanja računa često se koristi u slučaju posredničkog
odnosno agencijskog poslovanja. Početkom primjene Zakona o fiskalizaciji javili su se problemi oko
samoizdavanja računa i provođenja postupka njihove fiskalizacije. U nastavku članka autorica na
primjerima pojašnjava institute samoizdavanja računa s gledišta PDV-a i fiskalizacije.
Statusi fiskaliziranih poruka u razmjeni eRačuna
Sustav za fiskalizaciju Porezne uprave je sustav koji zaprima, kontrolira i obrađuje podatke iz fiskalizacije
računa u krajnjoj potrošnji te fiskalizacije eRačuna i eIzvještavanja, prema odredbama Zakona o
fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25.), koji se u RH primjenjuje od 1. siječnja 2026. godine. Korištenjem
Aplikacije za fiskalizaciju i eIzvještavanje, poreznom se obvezniku omogućuje pregled svih njegovih
fiskaliziranih podataka koji su zaprimljeni u sustav za fiskalizaciju Porezne uprave, kao i uvid u statuse
eRačuna, za određeno razdoblje oporezivanja. Statusi fiskaliziranih poruka u razmjeni eRačuna su
oznake u informacijskom sustavu koje izdavatelju i primatelju eRačuna omogućuju praćenje što se
dogodilo s eRačunom, kao i njegovu obradu, je li eRačun poslan, zaprimljen, odbijen ili plaćen te jesu
li podaci usklađeni. Navedeno praćenje eRačuna, trebalo bi u knjigovodstvu poduzetnika olakšati
postupke usklađenja podataka o potraživanjima i obvezama na karticama kupaca i dobavljača.
Na mrežnim stranicama Porezne uprave u dijelu Fiskalizacija 2.0, sredinom travnja 2026. godine,
objavljene su dorađene korisničke upute u sklopu FiskAplikacije, prema kojima je uveden dodatni
status eRačuna “čeka uparivanje” u kriterijima pretrage fiskaliziranih podataka. Jednako tako
dorađena je i aplikacija MikroeRačun koja omogućuje vizualizaciju zaprimljenih eRačuna, na koji način
je dostupan 2D barkod za plaćanje. Porezni obveznik pristupa navedenim aplikacijama korištenjem
elektroničke usluge ePorezna.
Revizorska dokumentacija kao temelj dokazivanja u postupku revizije financijskih izvještaja
Tijekom obavljanja revizije financijskih izvještaja, revizor je dužan prikupiti dostatne i primjerene
revizijske dokaze te ih uredno evidentirati kroz revizijsku dokumentaciju. Kvalitetno pripremljena
i sustavno organizirana dokumentacija predstavlja temelj za donošenje revizorskog mišljenja uz
odgovarajuću razinu razumnog uvjerenja te za sastavljanje pouzdanog revizorskog izvješća. Sadržaj,
struktura i način vođenja radne dokumentacije propisani su Zakonom o reviziji i Međunarodnim
revizijskim standardima (u daljnjem tekstu: MRevS). U nastavku rada analiziraju se ključni propisi koji
uređuju izradu, organizaciju i arhiviranje revizijske dokumentacije (radnih papira i revizorskih mapa),
kao i njezina svrha, izgled te zahtjevi koji se odnose na nadzor i kontrolu nad njezinim vođenjem.
Primjena zahtjeva MRevS-a705 (izmijenjen) – Modifikacije mišljenja u izvješću neovisnog revizora, s primjerima
Kada pri formiranja mišljenja revizor zaključi da je potrebna modifikacija revizorova mišljenja o
financijskim izvještajima, revizor je odgovoran izdati izvješće primjerenog oblika i sadržaja, ovisno
o tome koja je vrsta modifikacije mišljenja odgovarajuća. U članku autorica pojašnjava odredbe i
primjenu zahtjeva MRevS-a 705 (izmijenjen) – Modifikacije mišljenja u izvješću neovisnog revizora
te navodi primjere modificiranog mišljenja o financijskim izvještajima u izvješću neovisnog revizora.
Izglasavanje dividendnih dionica kao opcija u uvjetima inflacije i nelikvidnosti
Poslovni subjekti koji teret inflacije ne mogu prenijeti na kupce ostvaruju sve niže profitne marže što
se negativno odražava i na njihov novčani tok. Zbog rasta ulaznih cijena te sve teža otplata dugova
dovode subjekte u probleme otežane likvidnosti. Ako su subjekti deklarirali izglasavanje dividendi, a
likvidnost je sve manja, onda su sve upitnije novčane dividende. Potrebno je razmotriti alternativne
mogućosti. Jedna od opcija koja je moguća, ali vrlo slabo se koristi u uvjetima inflacije, je izglasavanje
i distribucija dividendnih dionica. Njihovim izglasavanjem se: 1. zadržava novac posebno u uvjetima
nelikvidnosti i 2. može poslužiti dugoročno kao instrument zaštite kupovne moći novca investitora
koji ulažu zbog dividendi. U članku su obrađeni obilježja i razlozi izglasavanja dividendnih dionica te
modeli njihova računovodstvenog praćenja.
Evidentiranje štetnih događaja u skladu s računovodstvenim standardima
U okviru redovnog poslovanja, poduzetnici upravljaju različitim oblicima imovine koja je izložena
raznim rizicima, uključujući oštećenje ili potpuni gubitak. Posebno značajan izvor rizika predstavljaju
prirodne nepogode, koje mogu rezultirati djelomičnom ili potpunom neupotrebljivošću imovine.
Takvi događaji imaju izravan utjecaj na poslovanje kroz smanjenje vrijednosti imovine, dok se
dugoročne posljedice očituju u smanjenju prihoda zbog nemogućnosti njezina korištenja te mogućim
poremećajima u kontinuitetu poslovnih aktivnosti.
S obzirom na to da određene vrste šteta nije moguće u potpunosti izbjeći, poduzetnici se sve češće
odlučuju na osiguranje imovine kao oblik upravljanja rizicima i ublažavanja financijskih posljedica.
Uzimajući u obzir složenost situacija koje proizlaze iz oštećenja imovine, u nastavku rada razmatrat
će se navedena problematika s pravnog, računovodstvenog i poreznog aspekta.
Računovodstveni i porezni tretman prodaje osobnih automobila
Računovodstveni i porezni tretman prodaje osobnih automobila poduzetnika ima svojih specifičnosti.
Rezultat prodaje prikazuje se na neto principu, a porezni tretman uvelike ovise o nekoliko faktora,
kao što su informacija o tome kada je sredstvo nabavljeno, od koga je nabavljeno, je li postojala
mogućnost odbitka PDV-a. Autor u članku na primjerima prikazuje računovodstveni i porezni tretman
prodaje osobnih automobila.
Zadužnica – regulatorni okvir, korištenje u poslovanju i računovodstveno praćenje
Zadužnica je čest instrument osiguranja naplate novčanih potraživanja u hrvatskoj poslovnoj praksi,
ponajprije zbog mogućnosti izravne prisilne naplate putem Financijske agencije bez prethodnog
sudskog postupka. Time se vjerovniku omogućuje brža i učinkovitija zaštita potraživanja, iako je
pravni učinak zadužnice neraskidivo vezan uz postojanje zakonite i dospjele temeljne obveze.
U praksi se zadužnice koriste kao dopunsko osiguranje najčešće za kreditne i robno‑trgovinske
odnose, osobito kada nisu dostupni snažniji instrumenti poput bankovne garancije. Računovodstveno
se kod vjerovnika i dužnika prate izvanbilančno do trenutka aktivacije. Unatoč visokim koristima za
vjerovnika, zadužnice za dužnika nose rizik prijevremene ili neopravdane aktivacije, zbog čega su
pravilno ugovaranje i kontrola ključni za njihovu zakonitu primjenu.