Implementacija Standarda ISO/IEC 27001:2022 u praksi te smjernice i preporuke za uspješnu uspostavu sustava za upravljanje informacijskom sigurnošću
Rad analizira ulogu norme ISO/IEC 27001:2022 – Sustavi upravljanja informacijskom sigurnošću
(Standard) u uspostavi i upravljanju sustavom informacijske sigurnosti (ISMS) u suvremenim
organizacijama te njezinu povezanost s regulatornim zahtjevima. U uvjetima ubrzane digitalizacije,
umjetne inteligencije i rastućih kibernetičkih prijetnji, informacijska sigurnost postaje ključan
element korporativnog upravljanja, upravljanja rizicima i osiguravanja kontinuiteta poslovanja.
Poseban naglasak stavlja se na regulatorni okvir koji čine Direktiva NIS2, Uredba DORA te hrvatski
Zakon i Uredba o kibernetičkoj sigurnosti.
Prikaz zahtjeva Međunarodnog revizijskog standarda 570 (izmijenjen 2024.), Vremenskane ograničenost poslovanja
Menadžment je odgovoran za pretpostavke i procjene koje su korištene pri sastavljanju financijskih
izvještaja subjekta. Jedna od najvažnijih procjena menadžmenta odnosi se na procjenjivanje
sposobnosti subjekta da nastavi poslovanje temeljem neograničenog vremena poslovanja (engl.
going concern). U odnosu na raniju verziju, Međunarodni revizijski standard 570 (izmijenjen 2024.),
Vremenska neograničenost poslovanja, donosi opsežnije zahtjeve za pravodobno prepoznavanje
događaja i uvjeta koji mogu izazvati značajnu sumnju u sposobnost subjekta da nastavi vremenski
neograničeno poslovati.
Poslovno planiranje u trgovini: metodologija izrade plana za 2027. godinu
Poduzeća sastavljaju poslovne planove kako bi uskladila poslovne aktivnosti unutar poduzeća i kako
bi izvršenjem tih planova ostvarila postavljene ciljeve. Glavni poslovni plan, koji najčešće obuhvaća
razdoblje do godine dana, povezan je s dugoročnim planom koji se temelji na strateškim ciljevima
poduzeća. Sastavljanje glavnog poslovnog plana oslanja se na niz procjena iz različitih funkcija
poduzeća. Prilikom sastavljanja glavnog poslovnog plana, ključna je procjena prodaje, s obzirom na
to da se na temelju planirane prodaje izvode svi ostali planovi. U ovom članku objašnjeni su uloga i
važnost sastavljanja poslovnog plana te je prikazana metodologija sastavljanja glavnog poslovnog
plana za razdoblje od godine dana za poduzeće koje se bavi trgovinom.
Koristi poduzetnika od izrade poslovnog plana i pomoć umjetne inteligencije u poslovnom planiranju
U ovom članku dat je osvrt na recentne trendove u pripremi i izradi poslovnih planova. Uzimaju se u
obzir sve relevantne promjene makroekonomskog, klimatskog i tehnološkog ozračja u kojemu djeluju
i u kojemu će poslovati poduzetnici. Sve je veći naglasak na promotivnoj strani poslovnog plana koja
je važna za investitore, klijente, ali i konkurenciju. Pri tome je sve veća uloga umjetne inteligencije
kao pomoći u izradi poslovnih planova uz neophodan ljudski nadzor.
Porezni i računovodstveni tretman napojnica
U članku se prikazuju uvjeti za neoporezivu isplatu napojnica do 3.600,00 eura godišnje, oporezivanje
iznosa iznad propisanoga limita te način iskazivanja neoporezivog i oporezivog dijela u Obrascu
JOPPD. Pokazuje se tretman napojnica s aspekta poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost te
njihovo računovodstveno evidentiranje kod primatelja i davatelja napojnice.
Obračunska plaćanja i njihov računovodstveni tretman
Uobičajen način plaćanja koji poduzetnici koriste kako bi naplatili dospjela potraživanja i upravljali
likvidnošću su obračunska plaćanja. Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih
potraživanja. U poslovnoj praksi obračunska plaćanja čine prijeboj, cesija, preuzimanje duga i
asignacija.
Autor u članku daje primjere računovodstvenog evidentiranja obračunskih plaćanja te navodi situacije
u kojima isti nisu dopušteni.
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji
Dugotrajna imovina namijenjena prodaji odnosi se na dugotrajnu imovinu čija će knjigovodstvena
vrijednost biti nadoknađena prodajom, a ne korištenjem te imovine, uz uvjet da ta prodaja mora bi vrlo
vjerojatna. Po ispunjenju uvjeta klasifikacije kao namijenjene prodaji, imovina će se prestati iskazivati
kao dugotrajna te će se klasificirati na zasebnu stavku unutar kratkotrajne imovine. Potrebno je voditi
računa o temeljnim uvjetima klasifikacije koji moraju biti zadovoljeni, a to su raspoloživost imovine
za trenutnu prodaju u postojećem stanju te prodaja imovine mora biti vrlo vjerojatna. Amortizirana
i otpisana dugotrajna imovina neće se klasificirati kao namijenjena prodaji. Dugotrajnu imovinu
namijenjenu prodaji potrebno je mjeriti po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj
za troškove prodaje, ovisno o tome što je niže, uz prestanak obračuna amortizacije. Autorica u članku
pojašnjava zahtjeve standarda te prikazuje računovodstvene postupke vezane uz tretman dugotrajne
imovine namijenjene prodaji sukladno MSFI-u 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak
poslovanja odnosno istoimenom HSFI-u 8.
Nekretnine u poslovnim knjigama i porezu na dobit – računovodstveni tretman prema HSFI i porezne posljedice
Nekretnine su kod velikog broja poduzetnika jedan od vrijednosno najznačajnijih oblika imovine.
Poslovni prostori, proizvodne i skladišne hale, zemljišta, stanovi, parkirališta, garaže i druge
nekretnine mogu se koristiti za obavljanje vlastite djelatnosti, davati u najam, držati radi povećanja
vrijednosti ili biti namijenjene daljnjoj prodaji. Upravo namjena nekretnine u značajnoj mjeri određuje
njezin računovodstveni tretman, način naknadnog vrednovanja te, posljedično i porezni položaj
poduzetnika.
Objavljeni dodatni pravilnici za provedbu Zakona o računovodstvu
U Narodnim novinama broj 70/26 od 1. srpnja 2026. objavljena su četiri pravilnika kojima se
podzakonski propisi usklađuju s novim Zakonom o računovodstvu. Pravilnicima se uređuje vođenje i
korištenje Registra godišnjih financijskih izvještaja, dostava dodatnih podataka za statističke potrebe
te pretvaranje knjigovodstvenih isprava u elektronički oblik.
U ovome članku daje se pregled najvažnijih odredbi i promjena koje donose navedeni pravilnici.
Osvrt na izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala slijedom usvajanja Omnibus I paketa
Tijekom prve polovine ove godine Hrvatski sabor usvojio je dva zakona, a ranije 2025. godine i još dva,
slijedom čega je u hrvatsko zakonodavstvo u najvećoj mjeri prenesen Omnibus I paket. Ovaj paket
donio je opsežne izmjene europskog okvira izvještavanja o održivosti usmjerene na pojednostavljenje
regulatornih zahtjeva, smanjenje administrativnog opterećenja i jačanje konkurentnosti europskog
gospodarstva. Vezano za hrvatski zakonodavni okvir kroz izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona
o tržištu kapitala prvo su prenesene odredbe tzv. „Stop-the-clock” direktive te je omogućena odgoda
obveze izvještavanja o održivosti za drugi i treći krug obveznika. Istodobno, tzv. „Content“ direktiva
donijela je značajno sužavanje kruga obveznika izvještavanja podizanjem pragova na više od 1.000
zaposlenih i više od 450 milijuna eura netoprihoda. Te izmjene regulatornog okvira prenesene su u
hrvatsko zakonodavstvo kroz izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala koje se
obrađuju u ovom tekstu.