Plaćanje predujma stvar je dogovora između stranaka. U slučajevima kada se ugovara, predujam
najčešće služi za podmirivanje predviđenih izdataka isporučitelja, ali ujedno i kao osiguranje plaćanja.
Bez obzira je li riječ o predujmovima u tuzemstvu ili iz inozemstva ili vezanima uz određene grane
gospodarstva, potrebno je pripaziti na porezne implikacije koje se odnose na predujmove. Autor
u članku navodi način na koji se računovodstveno i porezno postupa s predujmovima, s posebnim
osvrtom na one u graditeljstvu.
Domagoj Bakran, mag. oec.
-
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeTravanj
-
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoOžujakRačunovodstvoRačunovodstvo i financije
Računovodstveni i porezni tretman poreza po odbitku plaćenog u inozemstvu
U međunarodnom okruženju u kojemu živimo više nije rijetkost da hrvatski poduzetnici uz obavljanje
djelatnosti unutar granica Hrvatske, šire poslovanje i na inozemstvo. S obzirom na suverenost svake
pojedine države, postoji mogućnost da obavljanje poslovanja u inozemstvu podliježe i plaćanju poreza
u toj državi. Ako hrvatski porezi obveznik ostvari prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu
porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen u inozemstvu evidentira u svojim poslovnim knjigama i,
ako je moguće, uračunava u poreznu prijavu.
Autor u članku prikazuje računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit po odbitku plaćenog u
inozemstvu. -
2023ČlanciNeprofitno računovodstvoOžujakRačunovodstvoRiznica
Podsjetnik za provođenje samoprocjene sustava financijskog upravljanja i kontrola za 2022. godinu kod neprofitnih organizacija
Neprofitne organizacije koje su za 2022. godinu po odredbama zakona vodile dvojno knjigovodstvo imaju obvezu provođenja samoprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja
sustava financijskog upravljanja i kontrola. Samoprocjena se provodi popunjavanjem Upitnika o
funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola koji se ne treba dostavljati Ministarstvu
financija, već ostaje kod neprofitne organizacije. Krajnji rok za provođenje samoprocjene za 2022.
godinu je 31. ožujka 2023. godine. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeVeljača
Računovodstveni i porezni tretman isplate dividendi/udjela u dobiti u 2023. godin
Utvrđivanje poslovnog rezultata u računu dobiti i gubitka temelji se na primjeni Zakona o računovodstvu
i pripadajućim standardima financijskog izvještavanja (mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI, a veliki
poduzetnici i subjekti od javnog interesa MSFI). U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima utvrđuju
se financijski izvještaji te se donose odluke o raspodjeli dobiti (ili pokriću gubitka). Kada se utvrđuju i
isplaćuju dividende/udjeli u dobiti fizičkim osobama, tada je potrebno obračunati i pripadajući porez
na dohodak (na temelju Zakona o porezu na dohodak), kao i pripadajuće prireze (temeljem Odluka
o lokalnim porezima gradova i općina). Ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu, odluke o isplati
dividendi/udjela u dobiti kao i sama isplata od 1. 1. 2023. su u eurima. U članku su autori prezentirali
računovodstveni i porezni tretman najčešćih slučajeva izglasavanja i isplate novčanih dividendi/
udjela u dobiti. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeVeljača
Računovodstveni tretman usklađivanja temeljnog kapitala
Uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj utječe i na visinu temeljnih kapitala
trgovačkih društava. Trgovačka društva ne samo da moraju uskladiti vrijednost temeljnog kapitala
s izmijenjenim odredbama Zakona o trgovačkim društvima, već je za to, prema trenutno važećim
propisima, propisan odgovarajući rok.
Autor u članku prikazuje na koji način se računovodstveno evidentira usklađivanje temeljenog kapitala. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeVeljača
Računovodstveno evidentiranje dodatnog poreza na dobit
Dodatni porez na dobit novi je porezni namet poduzetnicima koji su sukladno Zakona o dodatnom
porezu na dobit definirani kao obveznici plaćanja tog dodatnog poreza. U prethodnom broju
časopisa pisali smo detaljno o dodatnom porezu na dobit, u ovom članku autor prikazuje način
računovodstvenog evidentiranja dodatnog poreza na dobit. -
Neprofitne organizacije, iako se sukladno Zakonu o porezu na dobit ne smatraju poreznim
obveznicima, dužne su upisati se u registar poreznih obveznika, ako obavljaju gospodarsku
djelatnost kojom stječu neopravdane povlastice na tržištu. O načinu popunjavanja PD obrasca i
PD-NN obrasca pisali smo u časopisu Računovodstvu i financije broj 1/2023. U ovome članku autor
ističe specifičnosti neprofitnih organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja i predaje PD obrasca te
računovodstveno evidentiranje rezultata i prikazivanje istog u financijskim izvještajima. -
2023ČlanciPorez na dobitPoreziRačunovodstvo i financijeSiječanj
Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba u 2023. godini
Visinu kamatne stope na zajmove između povezanih osoba određuje ministar financija odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama. Pravilo je da se kamatna stopa objavljuje u godini koja prethodi
godini u kojoj će se ta kamata primjenjivati. Ministar je odlučio da kamata između povezanih osoba
u 2023. godini iznosi 2,4 %. -
Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja) i u slučajevima posebnih okolnosti. Za 2022.
godinu obveza poreza na dobit utvrđuje se po stopi 10 % ili 18 %, ovisno o ostvarenim prihodima
u poreznom razdoblju i dospijeva s danom predaje porezne prijave. Proces uvođenja eura nije od
utjecaja na sastavljanje prijave poreza na dobit za 2022. Autor u članku obrađuje prijavu poreza na
dobit prema računovodstvenom načelu odnosno PD obrazac. -
Blagajnički maksimum propisan je Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom odnosno Pravilnikom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Obveznik fiskalizacije dužan je internim aktom odrediti visinu
blagajničkog maksimuma. Uvođenje eura nema utjecaja na doneseni interni akt. Blagajnički
maksimum izražen u internom aktu u kunama vrijedi i nakon uvođenja eura, samo što se temeljem
Zakona o uvođenju eura iznosi u kunama preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije.
Međutim, kako je u prvih 14 dana 2023. omogućen dvojni optjecaj, prilagođena je i visina blagajničkog
maksimuma za to razdoblje.