Računovodstveno evidentiranje prihoda turističkih agencija
Poslovanje turističkih agencija obilježeno je specifičnostima, što pravnim, što računovodstvenoporeznim. Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje uvjete pod kojima se može obavljati djelatnost
turističke agencije. Nadalje, Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje posebni postupak
oporezivanja turističkih agencija. Ni računovodstveno praćenje poslovanja turističkih agencija nije
izuzeto od posebnosti. Tema ovoga članka je upravo računovodstveni tretman poslovnih prihoda od
pružanja usluga turističkih agencija, ovisno o načinu poslovanja koji je turistička agencija odabrala/
ugovorila.
Obračun poreza na dobit po odbitku na nastupe inozemnih izvođača
Pristizanjem ljetne sezone sve su češći nastupi inozemnih izvođača u Republici Hrvatskoj. Od 2018.
godine u primjeni je oporezivanje nastupa izvođača u slučajevima kada je riječ o isplatama koje nisu
fizičke osobe. Autor u članku navodi situacije kada i na koji način se obračunava i plaća porez na dobit
po odbitku na nastupe inozemnih izvođača.
Računovodstveno evidentiranje stjecanja novog/rabljenog prijevoznog sredstva iz EU
Hrvatski poduzetnici nerijetko nabavljaju prijevozna sredstva u drugim državama članicama, što
je ulaskom u eurozonu još dodatno olakšano. Preuzimanjem pravne stečevine EU, usvojena su
specifična pravila vezana za isporuke prijevoznih sredstava unutar EU. Za potrebe oporezivanja, a
kasnije i računovodstvenog evidentiranja, bitno je utvrditi tko je isporučitelj prijevoznog sredstva te
radi li se o novom ili rabljenom prijevoznom sredstvu. U članku autor utvrđuje pravila oporezivanja i
računovodstvenog priznavanja nabave prijevoznog sredstva iz EU.
Nova stopa zatezne kamate od 1. srpnja 2024. godine
Polazna osnovica za izračun zatezne kamate je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta. U Narodnim novinama 77/24. objavljeno je da kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja i koja je na […]
Formiranje ostalih rezervi sukladno Zakonu o računovodstvu
Zakon o trgovačkim društvima predviđa, a Zakon o računovodstvu propisuje situacije kada je
poduzetnik obvezan formirati ostale rezerve. Obveza se odnosi na trgovačka društva koja u poslovnim
knjigama imaju evidentirane neotpisane troškove razvoja, kapitalizirane na poziciji nematerijalne
imovine te prihode od metode udjela, u slučajevima kada nije donesena odluka o isplati dobiti.
Autor u članku navodi kada bi se ostale rezerve trebale formirati te daje primjere računovodstvenog
evidentiranja.
Prodaja dugotrajne materijalne imovine – računovodstveni i porezni aspekt
Prodaja dugotrajne materijalne imovine česta je transakcija u poslovanju poduzetnika. Porezni i
računovodstveni tretman prodaje dugotrajne materijalne imovine ima svojih specifičnosti, osobito
kada je riječ o prodaji osobnih automobila. Računovodstveni i porezni tretman uvelike ovise o
nekoliko faktora, kao što su: informacija o tome kada je sredstvo nabavljeno, od koga je nabavljeno,
je li postojala mogućnost odbitka PDV-a. Autor u članku prikazuje računovodstveni i porezni aspekt
prodaje dugotrajne materijalne imovine, na primjerima prodaje osobnih automobila.
Pravne i računovodstvene posebnosti j.d.o.o.-a
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše pet članova i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a je
što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine još uvijek ima nedoumica i
pitanja vezanih na tu temu pa su se na ista osvrnuli i autori u tekstu.
Računovodstveno praćenje predujmova
Plaćanje predujma stvar je dogovora između stranaka. U slučajevima kada se ugovara, predujam
najčešće služi za podmirivanje predviđenih izdataka isporučitelja, ali ujedno i kao osiguranje plaćanja.
Bez obzira je li riječ o predujmovima u tuzemstvu ili iz inozemstva ili vezanima uz određene grane
gospodarstva, potrebno je pripaziti na porezne implikacije koje se odnose na predujmove. Autor
u članku navodi način na koji se računovodstveno i porezno postupa s predujmovima, s posebnim
osvrtom na one u graditeljstvu.
Porez po odbitku plaćen u inozemstvu i računovodstveno praćenje
Hrvatski porezni obveznici sve su češće u situacijama u kojima su dužni platiti porez u poreznoj jurisdikciji
koja nije njihova. S obzirom na suverenost svake pojedine države, postoji mogućnost da obavljanje
poslovanja u inozemstvu podliježe i plaćanju poreza u toj državi. Ako hrvatski porezni obveznik ostvari
prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen u
inozemstvu evidentira u svojim poslovnim knjigama i, ako je moguće, uračunava u poreznu prijavu.
Autor u članku prikazuje računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit po odbitku plaćenog u inozemstvu.
Popunjavanje Upitnika za samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola za 2023. godinu u neprofitnim organizacijama
Sve neprofitne organizacije koje po odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih
organizacija obvezno vode dvojno knjigovodstvo, trebaju provoditi samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog
funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola. Popunjavanje Upitnika kao načina provođenja
samoprocjene sustava za 2023. godinu mora se obaviti najkasnije do 30. ožujka 2024. godine. Autori u članku
pojašnjavaju pitanja i način popunjavanja upitnika za samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola.