Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori u 2026. godini
Zakonom o obrtu uređene su javne ovlasti koje su prenesene na Hrvatsku obrtničku komoru, ali i
cijeli niz zadataka koje Komora obavlja, kao što su promicanje obrta i obrtništva, zastupanje interesa
obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava, vođenje knjige obrtnika,
evidencija, savjetovanje obrtnika, davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju
propisa u oblasti obrtništva i slično.
Kako bi bila u mogućnosti izvršavati sve zadatke i zakonske i statutarne, za rad stručnih službi i tijela
Komore valja osigurati sredstva.
Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran priljev sredstava za
obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori
Hrvatska gospodarska komora je pravna osoba, samostalna stručno-poslovna organizacija
gospodarskih subjekata koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa
te rješavanja njihovih sporova u zemlji i inozemstvu.
Komori su za rad i općenito djelovanje potrebna sredstva koja će se osigurati iz članarine, prihoda od
obavljanja javnih ovlasti, prihoda od vlastite djelatnosti i drugih izvora.
Podsjećamo na obveze subjekte koji su obveznici plaćanja članarine, ali i na mogućnosti dobrovoljnog
plaćanja članarine odnosno korištenja usluga i proizvoda prema cjeniku.
Nova tumačenja Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama
Radni odnosi i prava zaposlenih uređeni su Zakonom o radu, kao općim propisom i brojnim posebnim
zakonima. Ostali izvori radnog prava koji obvezuju poslodavca su: kolektivni ugovor, pravilnik o
radu, sporazum između radničkog vijeća i poslodavca i ugovor o radu. Kolektivni ugovor je sporazum
sklopljen kao rezultat kolektivnog pregovaranja između predstavnika radnika, u nas, sindikata
odnosno udruga sindikata više razine i predstavnika poslodavca. Svaki kolektivni ugovor sadrži
odredbe o tumačenju kolektivnog ugovora.
Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, stoga je vrlo važno pratiti
ih i primjenjivati.
Potpisane su IX. Izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za graditeljstvo
Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) i HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva (HUP-UPG) potpisali su devete izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Valja napomenuti da IX. Izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora obvezuje samo stranke potpisnice i to do 1. veljače 2026. godine, ostali poslodavci iz područja graditeljstva primjenjivat će odredbe izmijenjenog kolektivnog ugovora tek kada iste […]
OPZ-STAT-1 i eIzvještavanje
Zakonom o fiskalizaciji uveden je sustav e-izvještavanja, čime se izravno utječe na obvezu utvrđenu Općim poreznim zakonom. Radi se o planiranoj zamjeni podnošenja statističkog izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama, poznatim pod nazivom Obrazac OPZSTAT-1, novim izvještajnim sustavom u kojemu se, između ostaloga, dostavljaju podaci o naplati elektroničkih računa. Odredbom članka 79. Općeg poreznog zakona […]
Možemo li zaštititi drugi dohodak od ovrhe?
Osoba prima drugi dohodak, bilo po osnovi sklopljenog ugovora o djelu, sudjelovanju u nadzornom
odboru, vijeću i slično. Isplatitelju stiže dokument koji ga kao dužnikovog dužnika obvezuje postupiti po
rješenju o ovrsi, zapljeni po pristanku dužnika. Ovršni zakon omogućava zaštitu određenog novčanog
iznosa i osobama kojima jedini prihodi nisu plaća, mirovina ili druga stalna novčana primanja, već
neka druga primanja, drugi dohodak po posebnim propisima.
Izmjene Općeg poreznog zakona
Izmjene Općeg poreznog zakona dio su intervencije u četiri porezna propisa koje su nužne poglavito
radi usklađenja s odredbama Zakona o fiskalizaciji koje imaju stupiti na snagu 1. siječnja 2026.
godine, no tu su i druge prilagodbe kao dostava šifri i lozinki i slično.
Što se uistinu i u kolikom opsegu izmijenilo, autorica iznosi u radu koji slijedi.
Pregled izmjena poreznih propisa u primjeni od 1. siječnja 2026.godine
Početak primjene Zakona o fiskalizaciji zahtijevao je određene promjene u drugim poreznim i
računovodstvenim propisima. Tako od 1. siječnja 2026. stupaju na snagu izmjene niza propisa
koje osim potrebnog usklađivanja s početkom primjene fiskalizacije eRačuna sadrže i niz drugih
izmjena i dopuna. Izmijenjeni propisi objavljeni su u Narodnim novinama 151/25. i njihove odredbe
se primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine. Autori u ovom članku daju tablični pregled najvažnijih
izmjena poreznih propisa.
Ograničenja ovrhe na plaći – nova svota zaštićenog dijela
Kako bismo odredili zaštićeni dio plaće prema članku 173. Ovršnog zakona u 2023. godini koristi se prosječna neto plaća u 2025. koja je iznosila 1.434,00 eura (NN 133/25.) kriterij za 2026.
Evidencija radnog vremena radnika zaposlenih kod poslodavca
Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. Evidencija mora
sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Kako je poslodavac taj koji je prema propisu
obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, dužan je zapravo organizirati rad i
samim time ga i popratiti evidencijom koja će biti podloga za isplatu plaće.
Koji su elementi koje pratimo i na koji način ih evidentiramo kroz evidenciju radnog vremena, autorica
predstavlja u tekstu.