Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2025. godinu
Za 2025. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Nar.
nov., br. 85/24. i 145/24.) te Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar.
nov., br. 107/25.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnici su dužni osigurati primjenu propisanih
računovodstvenih politika, pravilnu klasifikaciju i mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda te usklađenost
s obrascima i tehničkim zahtjevima za predaju izvještaja propisanim od strane Financijske agencije. U vrijeme
pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 6.0.0. od 18. ožujka 2025.
godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2025. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za
2025. godinu s osvrtom na praktične primjere knjiženja te prikaz pojedinih pozicija financijskih izvještaja.
Prestanak djelatnosti obrtnika/ samostalne djelatnosti obveznika poreza na dobit
Prestanak obavljanja djelatnosti obrtnika ili nositelja samostalne djelatnosti koja je oporeziva
porezom na dobit zahtijeva provedbu jasno definiranih računovodstvenih i poreznih postupaka. Bez
obzira na razloge prestanka, obveznik je dužan zatvoriti poslovne knjige, uskladiti imovinu i obveze,
provesti završne obračune te podnijeti propisana izvješća Poreznoj upravi i drugim nadležnim tijelima.
U praksi upravo faza zatvaranja djelatnosti otvara niz specifičnih pitanja – od evidentiranja zaliha
i dugotrajne imovine, preko obračuna poreza na dohodak ili poreza na dobit, do primjene poreza
na dodanu vrijednost i obveze podnošenja završnih financijskih izvještaja. Razumijevanje ispravnog
računovodstvenog i poreznog postupanja u ovoj situaciji ključno je za pravilno okončanje poslovanja
i izbjegavanje naknadnih poreznih rizika.
Ovaj članak daje pregled obveza i praktičnih koraka koje je potrebno provesti pri prestanku obavljanja
djelatnosti, s naglaskom na razlike između obrtnika i obveznika poreza na dobit te na najčešće
nedoumice koje se javljaju u praksi.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2025. godinu
Kalendarska godina približava se svom završetku, a za većinu poduzetnika to ujedno znači i kraj
poslovne godine. U tom razdoblju, neposredno prije zaključivanja poslovnih knjiga, preporučljivo je
detaljno prekontrolirati stanja imovine, obveza i kapitala te izvršiti sve potrebne ispravke uočenih
pogrešaka.
Iako priprema godišnjih financijskih izvještaja obuhvaća niz koraka koji slijede nakon provedenih
kontrola, u ovome članku upućujemo na aktivnosti i ključne točke provjere koje je preporučljivo
obaviti u tom „predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja u 2025.
godini nisu se bitnije mijenjali u odnosu na one koji su vrijedili za izvještavanje za 2024. godinu.
Uz navedeno, računovođe i poduzetnici intenzivno se pripremaju za uvođenje fiskalizacije 2.0, kao i
za sve učinke koje će taj sustav imati na računovodstvene procese. U tom području i dalje postoji niz
otvorenih pitanja, dok je programska podrška u punoj aktivnosti kako bi se pravodobno prilagodila,
unatoč još uvijek djelomično nedovršenom zakonodavnom okviru i nejasnoćama koje taj sustav sa
sobom nosi.
Godišnji popis imovine i obveza kod neprofitnih organizacija
Neprofitne organizacije imaju zakonsku obvezu provesti popis imovine i obveza krajem svake poslovne
godine, kako bi se provele interne kontrole, utvrdile možebitne nepravilnosti, propuste ili određena
štetna postupanja s imovinom neprofitne organizacije od strane njenih članova i odgovornih osoba.
U tekstu koji slijedi, autori se bave situacijama u kojima valja provesti inventuru, kako sačiniti
povjerenstvo za popis, pripremne radnje, primjer odluka i ostalim što nam može biti od pomoći
prilikom provođenja popisa imovine i obveza.
Pravno-porezni aspekti rada na izdvojenom mjestu i rad na daljinu
Zakon o radu dugi niz godina poznaje rad na izdvojenom mjestu rada, no pandemijsko vrijeme uvelo
je promjene u odnosima radnika i poslodavaca. Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir
novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim razvojem novih tehnologija koje pridonose
drugačijim navadama u poslovanju.
Transparentnost i predvidivost rada, ali i ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba
radnika trendovi su koji se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorjenjenim u Direktivama
unoseći fleksibilnost potrebnu radnicima i prihvatljivu poslodavcima.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.
Porezno neutralne statusne promjene
Porezno neutralne statusne promjene, poput pripajanja, spajanja, podjele i izdvajanja, predstavljaju
kompleksna pravna i porezno-računovodstvena pitanja koja zahtijevaju usklađeno postupanje
prema Zakonu o porezu na dobit (članci 20.a. – 20.r) i Pravilniku o porezu na dobit (članci 41.a. –
41.l.), uz istodobno poštivanje računovodstvenih standarda – bilo Međunarodnih standarda
financijskog izvještavanja (MSFI) ili Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI).
U praksi, svrha porezno neutralnog tretmana jest omogućiti reorganizaciju poduzetnika bez
trenutačnog poreznog učinka, pod uvjetom da transakcija nije usmjerena na izbjegavanje ili
smanjenje porezne obveze. Time se omogućuje kontinuitet poslovanja, zadržavanje porezne osnovice
i transparentnost izvještavanja.
Ovaj članak obrađuje ključne zakonske pretpostavke za primjenu porezne neutralnosti i daje pregled
najčešćih praktičnih nedoumica koje proizlaze iz statusnih promjena.
Organizacija i provedba inventure kod trgovačkih društava
Inventura (popis) imovine i obveza obvezni je proces za sve poduzetnike, kako je propisano Zakonom
o računovodstvu i Općim poreznim zakonom. Ovaj postupak obuhvaća popis stvarnog stanja imovine
i obveza te usklađenje s knjigovodstvenim evidencijama. Ako nisu provjerene i točno utvrđene sve
stavke imovine i obveza korisnici se ne mogu pouzdati u vjerodostojnost takvih financijskih izvještaja,
zbog toga je točan popis imovine i obveza ključan za pouzdanost financijskih izvještaja.
Pravilna organizacija, uključujući imenovanje odgovornih osoba i definiranje rokova, ima značajnu
ulogu u uspješnom provođenju. Veće organizacije često započinju popis ranije zbog obujma posla,
dok sezonski intenzivne djelatnosti popis provode početkom nove godine. Važno je napomenuti da
knjiženje rezultata inventure treba biti usklađeno s datumom popisa, uz provođenje prethodnih
kontrola i priprema. Kroz članak su detaljno razrađeni postupci i specifičnosti provođenja inventure
te se daju praktična rješenja za provedbu inventure, kao i primjeri knjiženja u računovodstvu nakon
provedbe inventure.
Obveze računovođa, revizora i poreznih savjetnika u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.),
usklađen je s preventivnim mjerama iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti nacionalnog sustava
sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22.). Izmjene su donijele dodatne
obveze obveznicima te preciznije odredbe u vezi prikupljanja i provjere podataka stranaka.
Za računovođe, revizore i porezne savjetnike to znači da pri uspostavi poslovnog odnosa i stalnom
praćenju poslovnih odnosa moraju provoditi mjere dubinske analize, uključujući i utvrđivanje političke
izloženosti stvarnih vlasnika stranaka. Time se njihov profesionalni rad, osim stručnih i poreznih
aspekata, sve više isprepliće s preventivnim mjerama financijskog nadzora.
U nastavku članka autor detaljnije razrađuje postupak provedbe mjera dubinske analize i način
utvrđivanja političke izloženosti stranaka, s posebnim naglaskom na praktične izazove i odgovornosti
računovođa.
Računovodstveno i poreznopostupanje s mobilnim uređajimau poslovanju
Uvođenje mobilnih uređaja u poslovne procese sve je učestalije, a njihova uporaba obuhvaća različite
funkcije – od komunikacije s klijentima i dobavljačima, preko pristupa internim aplikacijama i bazama
podataka, do organizacije i nadzora poslovnih aktivnosti. Međutim, mobilni telefoni i drugi prijenosni
uređaji ne predstavljaju samo tehnički resurs, već i specifičan računovodstveni i porezni izazov.
Prilikom evidentiranja i praćenja troškova povezanih s mobilnim uređajima nužno je pravilno
razgraničiti privatnu i poslovnu uporabu, odrediti tretman pretporeza te osigurati dosljedno knjiženje
amortizacije. Osim toga, porezni propisi zahtijevaju jasno definiranje i dokumentiranje načina
korištenja uređaja kako bi se umanjili rizici od poreznih nepravilnosti i mogućih korekcija od strane
nadzornih tijela.
Ispravno računovodstveno i porezno postupanje s mobilnim uređajima doprinosi ne samo usklađenosti
s propisima, već i kvalitetnijem financijskom planiranju te transparentnijem prikazu troškova
poslovanja.
Ulaganja i izuzimanja dugotrajne imovine kod obrta i ostalih samostalnih djelatnosti
U poslovanju obrtnika i ostalih samostalnih djelatnosti često se pojavljuju situacije unosa (ulaganja) ili
izuzimanja imovine. Riječ je o imovini koju porezni obveznik unosi radi obavljanja određene poslovne
aktivnosti ili, s druge strane, izuzima za privatne potrebe.
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, ulaganjima se smatra sva osobna imovina koju porezni obveznik
unese u djelatnost, a koja ne potječe iz samog obavljanja djelatnosti. S druge strane, izuzimanjima
se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik povuče iz obrta, radnje ili drugog oblika samostalne
djelatnosti za osobne potrebe, potrebe domaćinstva ili druge svrhe koje nisu povezane s obavljanjem
djelatnosti. Takva izuzimanja u trenutku povlačenja smatraju se poslovnim primicima.
U ovom članku obrađuje se porezni tretman navedene imovine te način njezina evidentiranja kod
obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti i to, kako kod obveznika poreza na dohodak, tako i kod
obveznika poreza na dobit.