Pravno-porezni aspekti rada na izdvojenom mjestu i rad na daljinu
Zakon o radu dugi niz godina poznaje rad na izdvojenom mjestu rada, no pandemijsko vrijeme uvelo
je promjene u odnosima radnika i poslodavaca. Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir
novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim razvojem novih tehnologija koje pridonose
drugačijim navadama u poslovanju.
Transparentnost i predvidivost rada, ali i ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba
radnika trendovi su koji se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorjenjenim u Direktivama
unoseći fleksibilnost potrebnu radnicima i prihvatljivu poslodavcima.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.
Porezno neutralne statusne promjene
Porezno neutralne statusne promjene, poput pripajanja, spajanja, podjele i izdvajanja, predstavljaju
kompleksna pravna i porezno-računovodstvena pitanja koja zahtijevaju usklađeno postupanje
prema Zakonu o porezu na dobit (članci 20.a. – 20.r) i Pravilniku o porezu na dobit (članci 41.a. –
41.l.), uz istodobno poštivanje računovodstvenih standarda – bilo Međunarodnih standarda
financijskog izvještavanja (MSFI) ili Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI).
U praksi, svrha porezno neutralnog tretmana jest omogućiti reorganizaciju poduzetnika bez
trenutačnog poreznog učinka, pod uvjetom da transakcija nije usmjerena na izbjegavanje ili
smanjenje porezne obveze. Time se omogućuje kontinuitet poslovanja, zadržavanje porezne osnovice
i transparentnost izvještavanja.
Ovaj članak obrađuje ključne zakonske pretpostavke za primjenu porezne neutralnosti i daje pregled
najčešćih praktičnih nedoumica koje proizlaze iz statusnih promjena.
Organizacija i provedba inventure kod trgovačkih društava
Inventura (popis) imovine i obveza obvezni je proces za sve poduzetnike, kako je propisano Zakonom
o računovodstvu i Općim poreznim zakonom. Ovaj postupak obuhvaća popis stvarnog stanja imovine
i obveza te usklađenje s knjigovodstvenim evidencijama. Ako nisu provjerene i točno utvrđene sve
stavke imovine i obveza korisnici se ne mogu pouzdati u vjerodostojnost takvih financijskih izvještaja,
zbog toga je točan popis imovine i obveza ključan za pouzdanost financijskih izvještaja.
Pravilna organizacija, uključujući imenovanje odgovornih osoba i definiranje rokova, ima značajnu
ulogu u uspješnom provođenju. Veće organizacije često započinju popis ranije zbog obujma posla,
dok sezonski intenzivne djelatnosti popis provode početkom nove godine. Važno je napomenuti da
knjiženje rezultata inventure treba biti usklađeno s datumom popisa, uz provođenje prethodnih
kontrola i priprema. Kroz članak su detaljno razrađeni postupci i specifičnosti provođenja inventure
te se daju praktična rješenja za provedbu inventure, kao i primjeri knjiženja u računovodstvu nakon
provedbe inventure.
Obveze računovođa, revizora i poreznih savjetnika u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.),
usklađen je s preventivnim mjerama iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti nacionalnog sustava
sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22.). Izmjene su donijele dodatne
obveze obveznicima te preciznije odredbe u vezi prikupljanja i provjere podataka stranaka.
Za računovođe, revizore i porezne savjetnike to znači da pri uspostavi poslovnog odnosa i stalnom
praćenju poslovnih odnosa moraju provoditi mjere dubinske analize, uključujući i utvrđivanje političke
izloženosti stvarnih vlasnika stranaka. Time se njihov profesionalni rad, osim stručnih i poreznih
aspekata, sve više isprepliće s preventivnim mjerama financijskog nadzora.
U nastavku članka autor detaljnije razrađuje postupak provedbe mjera dubinske analize i način
utvrđivanja političke izloženosti stranaka, s posebnim naglaskom na praktične izazove i odgovornosti
računovođa.
Računovodstveno i poreznopostupanje s mobilnim uređajimau poslovanju
Uvođenje mobilnih uređaja u poslovne procese sve je učestalije, a njihova uporaba obuhvaća različite
funkcije – od komunikacije s klijentima i dobavljačima, preko pristupa internim aplikacijama i bazama
podataka, do organizacije i nadzora poslovnih aktivnosti. Međutim, mobilni telefoni i drugi prijenosni
uređaji ne predstavljaju samo tehnički resurs, već i specifičan računovodstveni i porezni izazov.
Prilikom evidentiranja i praćenja troškova povezanih s mobilnim uređajima nužno je pravilno
razgraničiti privatnu i poslovnu uporabu, odrediti tretman pretporeza te osigurati dosljedno knjiženje
amortizacije. Osim toga, porezni propisi zahtijevaju jasno definiranje i dokumentiranje načina
korištenja uređaja kako bi se umanjili rizici od poreznih nepravilnosti i mogućih korekcija od strane
nadzornih tijela.
Ispravno računovodstveno i porezno postupanje s mobilnim uređajima doprinosi ne samo usklađenosti
s propisima, već i kvalitetnijem financijskom planiranju te transparentnijem prikazu troškova
poslovanja.
Ulaganja i izuzimanja dugotrajne imovine kod obrta i ostalih samostalnih djelatnosti
U poslovanju obrtnika i ostalih samostalnih djelatnosti često se pojavljuju situacije unosa (ulaganja) ili
izuzimanja imovine. Riječ je o imovini koju porezni obveznik unosi radi obavljanja određene poslovne
aktivnosti ili, s druge strane, izuzima za privatne potrebe.
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, ulaganjima se smatra sva osobna imovina koju porezni obveznik
unese u djelatnost, a koja ne potječe iz samog obavljanja djelatnosti. S druge strane, izuzimanjima
se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik povuče iz obrta, radnje ili drugog oblika samostalne
djelatnosti za osobne potrebe, potrebe domaćinstva ili druge svrhe koje nisu povezane s obavljanjem
djelatnosti. Takva izuzimanja u trenutku povlačenja smatraju se poslovnim primicima.
U ovom članku obrađuje se porezni tretman navedene imovine te način njezina evidentiranja kod
obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti i to, kako kod obveznika poreza na dohodak, tako i kod
obveznika poreza na dobit.
Računovodstveni i porezni tretman primitaka u naravi s naglaskom na korištenje službenih automobila
Korištenje osobnih automobila, u poslovne i privatne svrhe vrlo je česta praksa u trgovačkim društvima.
U takvim slučajevima uprave društava često donose odluke o obračunu plaće u naravi za osobe
kojima je dopušteno korištenje službenih vozila izvan poslovnih potreba. Međutim, osim osobnih
automobila, primitke u naravi mogu činiti i drugi oblici pogodnosti koje poslodavac pruža zaposleniku
ili drugoj fizičkoj osobi, kao što su darovi veće vrijednosti, otpisana potraživanja ili osiguranja koje
ne predstavlja obvezno osiguranje prema posebnim propisima. Primitak u naravi može biti sastavni
dio redovne plaće, ali može predstavljati i drugi dohodak, ovisno o pravnoj osnovi i odnosu između
isplatitelja i korisnika primitka. Neovisno o vrsti, primitci u naravi podliježu oporezivanju i obvezi
obračuna doprinosa. U članku autor, kroz praktične primjere obračuna i knjiženja, prikazuje različite
situacije u kojima se pojavljuju primitci u naravi
Prijava poreza na dohodak po osnovi ostvarene zarade na trgovanju kriptovalutama
Kriptovalute kao predmet ulaganja fizičkih osoba sve su popularnije u posljednjih nekoliko godina.
Iako su prisutne više od desetljeća, u posljednje vrijeme svjedočimo značajnom porastu interesa
javnosti za ulaganje u kriptoimovinu. Uz to, prateći trend rasta trgovanja i razvoja raznih proizvoda
povezanih s kriptoimovinom u posljednjim godinama, mnogi su ostvarili dobitke kroz trgovanje,
„staking“, „rudarenje“, „airdrop“ i slične aktivnosti.
S obzirom na trenutno važeće porezne propise, određeni događaji vezani uz kriptoimovinu smatraju
se oporezivima, što znači da je na ostvarenu zaradu potrebno obračunati i platiti porez na dohodak.
Autor u ovom članku, koristeći konkretne primjere, prikazuje kako ispravno obračunati porez na
dohodak te na koji način prijaviti zaradu ostvarenu od kriptoimovine.
Utvrđivanje obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti obveznika poreza na dobit
Prema Pravilniku o porezu na dobit i odredbama Zakona o doprinosima, propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost, a
koje su obveznici poreza na dobit. Ova obveza primjenjuje se na sve fizičke osobe koje obavljaju takvu
djelatnost uz istodobno postojanje radnog odnosa ili drugog oblika osiguranja. Drugom djelatnošću
smatra se svaka samostalna djelatnost koju osoba obavlja uz redoviti radni odnos ili uz neki drugi
oblik osiguranja, poput mirovinskog osiguranja ili osiguranja po osnovi ugovora o djelu. U članku
autor kroz primjere objašnjava postupak izračuna obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti, uzimajući u obzir zakonske propise i pravila koja uređuju ovu problematiku.
Troškovi obrazovanja i izobrazbe kao porezna olakšica pri utvrđivanju poreza na dobit za 2024. godinu
Osnovicu poreza na dobit za prijavu poreza u 2024. godini moguće je umanjiti korištenjem dodatne
olakšice koja omogućuje smanjenje osnovice za određeni postotak troškova nastalih po osnovi
obrazovanja i izobrazbe. Ova olakšica uređena je Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje
i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i 14/14.) te Pravilnikom o sadržaju evidencije
državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.).
Olakšicu koristi značajan broj obveznika poreza na dobit jer njezin izračun i postupak prijave nisu
pretjerano složeni. Osim toga, ova je olakšica dostupna i obveznicima poreza na dohodak koji je
ostvaruju u okviru obavljanja samostalne djelatnosti, poput obrta. U nastavku članka autor na
konkretnom primjeru prikazuje izračun iznosa umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove
obrazovanja i izobrazbe.