Ivica Milčić, univ. spec. oec.

Upravljanje potraživanjima jedan je od glavnih zadataka vođenja brige o imovini društva. U skladu sa
standardima financijskog izvještavanja, potraživanja su resurs koji kontrolira poduzetnik kao rezultat
prošlih događaja i od kojega se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi kod poduzetnika. Redovita
usklađenja stavaka između vjerovnika i dužnika, briga o zastari, naplati potraživanja sudskim putem,
prijavi u stečajnu ili likvidacijsku masu nužna su ne samo kako bi povećali mogućnost naplate, već kako
bi i spriječili negativne porezne posljedice zbog porezno nepriznatih rashoda. U uvjetima smanjenja
likvidnosti gospodarstva, nepoštivanja rokova naplate potraživanja, a u isto vrijeme pod pritiskom
dobavljača i poreznih obveza, poduzetnik mora biti itekako oprezan pri upravljanju potraživanjima. U
članku autor dalje prikazuje računovodstveni i porezni tretman upravljanja potraživanjima.

Osobni automobili sastavni su dio inventara gotovo svakog trgovačkog društva i vrlo često se u praksi
postavljaju pitanja oko evidentiranja nabave, korištenja i prodaje osobnih automobila. Njihovo
korištenje vrlo je često predmet nadzora Porezne uprave koje ponekad rezultira naknadno utvrđenim
poreznim obvezama i kaznama. U članku autor na primjerima pojašnjava primjenu poreznih i
računovodstvenih propisa u vezi s nabavom, korištenjem i prodajom osobnih automobila.

Zakonom o porezu na dobit1 propisani su uvjeti za priznavanje troškova za svrhe utvrđivanja osnovice
poreza na dobit kod društava koja u svojoj imovini imaju plovila, apartmane, kuće za odmor i
zrakoplove. Kao i za svaku drugu imovinu, vrijede opća pravila propisana setom standarda kojeg
društvo primjenjuje, ali za navedenu imovinu dodatni je uvjet ostvarenje prihoda po pojedinom
sredstvu dugotrajne imovine ili imovine uzete u najam koja se dalje iznajmljuje. Ispunjenje ovih
uvjeta poželjno je provjeravati tijekom godine kako bi se mogao planirati očekivani porez na dobit u
određenim slučajevima kada do ispunjenja ne bi došlo. Zakon o porezu na dobit u ovom dijelu ovaj
zahtjev ispunjenja testira protekom poslovne godine pri prijavi poreza na dobit.

Značajan broj trgovačkih društava ima u svojoj vlasničkoj strukturi druga društva iz inozemstva ili
samo društvo drži određena ulaganja u inozemstvu. Po završetku poslovne godine i pri donošenju
odluka o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja donosi se i odluka o raspodjeli dobiti/pokriću
gubitka. Ako društvo ima dovoljno zadržane dobiti skupština društva može donijeti odluku o isplati
dividende odnosno udjela u dobiti. Kada je riječ o isplatama dividendi i udjela u dobiti pravnim
osobama nerezidentima potrebno je voditi računa o mogućim poreznim obvezama koje se mogu
javiti prilikom isplate. Kako bi se uredilo pitanje oporezivanja isplate dividende i udjela u dobiti prije
isplate potrebno je provjeriti odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, odredbe ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, društvenog ugovora ili izjave o osnivanju. U članku su na
primjerima prikazane obveze pri isplati dividende i udjela u dobiti nerezidentnoj pravnoj osobi iz EU i
izvan EU i primljena dobit iz inozemstva.

Vrlo često, osobe koje koriste službena vozila društva koriste ta službena vozila, najčešće osobne
automobile, kako u poslovne, tako i u privatne svrhe. U takvim slučajevima uprave društva vrlo
često donose odluku o utvrđivanju i obračunu plaće u naravi za takve osobe kojima je dopušteno
korištenje prijevoznih sredstava. Obračun se najčešće provodi s isplatom plaće u novcu za rad te se
tom prilikom uplaćuju pripadajući doprinosi i porez u svrhu obračunavanja plaće u naravi. U članku
autor primjerima obračuna i knjiženja pokazuje određene slučajeve obračuna plaće u naravi.

Ponekad sredstva dugotrajne imovine kao cjelina više ne ostvaruju svoju funkciju za koju su
namijenjena te se kao takva stavljaju van upotrebe. Određeni dijelovi takvih sredstava mogu se
iskoristiti za rezervne dijelove za druga sredstva dugotrajne imovine koja su još u upotrebi. Takvi
slučajevi često se javljaju kod prijevoznih sredstava i radnih strojeva, kao što su npr.: autobusi,
kamioni, bageri, traktori, priključni uređaji i slično. Takvu aktivnost, prestanka upotrebe određenog
sredstva dugotrajne imovine i upotrebe dijelova tog sredstva za rezervne dijelove, potrebno je
evidentirati i kroz poslovne knjige poduzetnika. U daljnjem tekstu autor prikazuje računovodstveno
praćenje takvog poslovnog događaja.

Pravilnikom o porezu na dobit, a prema odredbama Zakona o doprinosima propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti fizičkim osobama obveznicima poreza
na dobit. Navedeno se odnosi na sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu
djelatnost i u sustavu su poreza na dobit. Drugom djelatnošću smatra se samostalna djelatnost
koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz radni odnos ili neki od drugih načina osiguranja. U
članku autor obrađuje na primjerima načine izračuna obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti.

Osnovicu poreza na dobit i pri prijavi poreza za 2023. godinu moguće je ostvariti korištenjem
mogućnosti dodatnog umanjenja osnovice za određeni postotak troškova nastalih po osnovi
obrazovanja i izobrazbe. Olakšica je uređena Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu
(Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i 14/14.) i Pravilnikom o sadržaju evidencije državne potpore
za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.). Navedenu olakšicu koristi značajan broj
obveznika poreza na dobit i njen izračun i postupak prijave nije suviše složen. Također, navedenu
olakšicu koriste i obveznici poreza na dohodak u okviru obavljanja svoje samostalne djelatnosti
odnosno obrta. U nastavku autor na primjeru daje izračun iznosa umanjenja porezne osnovice za
opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe.

Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2023. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.

Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati pravne i fizičke osobe koje prema Zakonu o
članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnost za koju je
propisana obveza plaćanja članarine. U godinama od objave Zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja
2021. godine nije bilo izmjena u vezi s obračunom članarine turističkim zajednicama. Obrazac TZ 1
po prvi puta se podnosi u eurima i centima, a TZ 1 obrazac usklađen s promjenom valute objavljen
je u Nar. nov., br. 148/22. U članku autor daje pregled obveznika, način obračuna i na primjeru
evidentiranje u računovodstvu utvrđene članarine i predujmova članarine.