Nekretnine u poslovnim knjigama i porezu na dobit – računovodstveni tretman prema HSFI i porezne posljedice
Nekretnine su kod velikog broja poduzetnika jedan od vrijednosno najznačajnijih oblika imovine.
Poslovni prostori, proizvodne i skladišne hale, zemljišta, stanovi, parkirališta, garaže i druge
nekretnine mogu se koristiti za obavljanje vlastite djelatnosti, davati u najam, držati radi povećanja
vrijednosti ili biti namijenjene daljnjoj prodaji. Upravo namjena nekretnine u značajnoj mjeri određuje
njezin računovodstveni tretman, način naknadnog vrednovanja te, posljedično i porezni položaj
poduzetnika.
Obveze računovođa, revizora i poreznih savjetnika u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.),
propisuje niz preventivnih mjera kojima se jača učinkovitost nacionalnog sustava sprječavanja pranja
novca i financiranja terorizma. Zakonski okvir usklađen je i s mjerama utvrđenima Akcijskim planom
za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar.
nov., br. 56/22.), a njegove su izmjene obveznicima donijele dodatne obveze te preciznija pravila u
vezi s prikupljanjem, provjerom i praćenjem podataka o strankama.
Za računovođe, revizore i porezne savjetnike navedeno znači obvezu provođenja mjera dubinske
analize prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, ali i njegova kontinuiranog praćenja. Te mjere
obuhvaćaju identifikaciju i provjeru identiteta stranke i njezina stvarnog vlasnika, procjenu rizika
te utvrđivanje političke izloženosti stranke i stvarnog vlasnika. Njihov se profesionalni rad stoga,
uz računovodstvene, revizijske i porezne aspekte, sve snažnije povezuje s preventivnom ulogom u
sustavu financijskog nadzora.
U članku se detaljnije obrađuju obveze računovođa, revizora i poreznih savjetnika pri provođenju
mjera dubinske analize, utvrđivanju stvarnog vlasnika i političke izloženosti te stalnom praćenju
poslovnog odnosa. Posebna pozornost posvećena je praktičnim izazovima, potrebnim evidencijama i
odgovornosti obveznika u svakodnevnom radu.
Porez na prekomjerne profitne marže bruto dobiti kao dio antiinflacijske politike
Inflacija posljednjih godina ponovno je otvorila pitanje granica porezne i fiskalne politike u zaštiti
potrošača, stabilnosti tržišta i očuvanju konkurentnosti gospodarstva. Antiinflacijske mjere u pravilu
daju najbolje rezultate kada su privremene, ciljane i usmjerene na uzroke rasta cijena, a ne samo na
njihove posljedice. U tom se kontekstu predloženo uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže
bruto dobiti može promatrati kao pokušaj države da dodatno oporezuje dio dobiti koji proizlazi iz
neuobičajenog povećanja profitabilnosti u odnosu na prethodno razdoblje. Takav model nastoji
razlikovati redovno i opravdano profitabilno poslovanje od izvanrednog rasta marži u uvjetima
energetskih, uvoznih i općih cjenovnih šokova. Istodobno, mjera otvara niz važnih stručnih pitanja,
osobito u vezi s definicijom profitne marže, referentnim razdobljem, dopuštenim odstupanjima i
dokazivanjem objektivnih razloga povećanja profitabilnosti. Dalje u članku autor analizira aspekte
ove mjere.
Čuvanje računovodstvene dokumentacije u digitalnom okruženju – elektronička arhiva, eRačuni i zakonski rokovi čuvanja
Obveza čuvanja poslovne i računovodstvene dokumentacije uređena je nizom propisa, među kojima
su osobito važni Zakon o računovodstvu, Opći porezni zakon, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o
fiskalizaciji. Posljednjih godina poslovni procesi sve se više digitaliziraju, pri čemu elektronički računi
(eRačuni), elektronička fiskalizacija i digitalne arhive postupno zamjenjuju tradicionalno papirnato
poslovanje. Istodobno, razvoj informacijskih tehnologija i sve veći regulatorni zahtjevi otvaraju
brojna pitanja vezana uz način pohrane, dostupnost, vjerodostojnost i dugoročnu zaštitu elektroničke
dokumentacije.
U članku se analiziraju rokovi čuvanja poslovne i računovodstvene dokumentacije, pravila vezana uz
elektroničku arhivu te zahtjevi koje porezni i računovodstveni propisi postavljaju pred poduzetnike
u pogledu osiguranja cjelovitosti, autentičnosti i dostupnosti dokumentacije tijekom propisanih
razdoblja čuvanja.
Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Način čuvanja poslovnih knjiga, knjigovodstvenih isprava, financijskih izvještaja i druge dokumentacije
kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija uređen je računovodstvenim, arhivskim i drugim
posebnim propisima. Posljednjih godina dodatnu važnost dobivaju elektronički računi, elektronička
arhiva i digitalizacija poslovnih procesa, osobito nakon uvođenja obveznog eRačuna u javnoj nabavi.
U članku se analiziraju rokovi čuvanja dokumentacije, pravila elektroničke pohrane te posebnosti
koje proizlaze iz propisa koji uređuju poslovanje proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija.
Izračun i prijava poreza na dohodak po osnovi kapitalne dobiti fizičkih osoba – primjer kriptovalute
Kriptovalute kao oblik ulaganja fizičkih osoba posljednjih su godina sve popularnije. Iako su prisutne
više od desetljeća, u novije vrijeme svjedočimo značajnom porastu interesa javnosti za ulaganje
u kriptoimovinu, kako zbog rasta tržišta, tako i zbog razvoja novih proizvoda i usluga povezanih s
kriptom. Posljedično, brojni su ulagatelji ostvarili dobit kroz trgovanje kriptoimovinom, „staking“,
„rudarenje“, „airdrop“ i druge slične aktivnosti.
S obzirom na važeće porezne propise, određeni događaji povezani s kriptoimovinom smatraju se
oporezivima, što znači da se na ostvarenu zaradu u pravilu obračunava i plaća porez na dohodak.
Budući da se u poreznom smislu radi o dohotku od kapitala, porezni tretman kriptoimovine u velikoj
je mjeri usporediv sa situacijama koje nastaju kod kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom dionica i
poslovnih udjela pa se i ključna pravila oporezivanja temelje na sličnim načelima.
Autor u ovom članku, uz korištenje konkretnih primjera, prikazuje kako pravilno utvrditi poreznu obvezu,
obračunati porez na dohodak te na koji način prijaviti zaradu ostvarenu po osnovi kriptoimovine.
Utvrđivanje obveze doprinosa za obavljanje druge djelatnosti kod fizičkih osoba – obveznika poreza na dobit
Prema odredbama Pravilnika o porezu na dobit i Zakona o doprinosima, propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost,
a koje su ujedno obveznici poreza na dobit. Ova obveza odnosi se na slučajeve kada fizička osoba
obavlja samostalnu djelatnost uz istodobno postojanje radnog odnosa ili drugog oblika osiguranja
(primjerice, osiguranja po osnovi mirovine ili osiguranja prema drugoj pravnoj osnovi).
Drugom djelatnošću smatra se svaka samostalna djelatnost koju osoba obavlja uz redovito zaposlenje
ili uz neki drugi oblik osiguranja, pri čemu se obveza doprinosa utvrđuje prema propisanim pravilima
i posebnoj evidenciji koja se prilaže uz prijavu poreza na dobit. U ovom članku autor kroz praktične
primjere objašnjava način izračuna obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti, s posebnim
naglaskom na pravilno utvrđivanje osnovice te popunjavanje propisanih obrazaca.
Porezna olakšica za troškove obrazovanja i izobrazbe u prijavi poreza na dobit za 2025. godinu
Osnovicu poreza na dobit u prijavi za 2025. godinu moguće je umanjiti korištenjem dodatne porezne
olakšice koja omogućuje umanjenje porezne osnovice za određeni postotak opravdanih troškova
nastalih po osnovi obrazovanja i izobrazbe. Navedena olakšica uređena je Zakonom o državnoj
potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i 14/14.) te Pravilnikom o
sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.) i u tom
dijelu duži niz godina nije bilo nikakvih promjena.
Riječ je o olakšici koju koristi značajan broj obveznika poreza na dobit, ponajprije zbog toga što su
izračun i postupak prijave relativno jednostavni, a mogućnost umanjenja osnovice može rezultirati
vidljivim poreznim učinkom. Dodatno, ova olakšica dostupna je i obveznicima poreza na dohodak koji
dohodak ostvaruju u okviru obavljanja samostalne djelatnosti, primjerice obrtnicima.
U nastavku članka autor, na konkretnom primjeru, prikazuje način izračuna umanjenja porezne
osnovice temeljem opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe te osnovne praktične napomene
važne za pravilnu primjenu olakšice.
Izvještavanje o poslovnim događajima s povezanim osobama: Obrazac PD-IPO za 2025. godinu
Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i podnošenja izvješća o poslovnim
događajima ostvarenima s povezanim osobama, s ciljem osiguravanja transparentnosti poreznog
položaja poreznih obveznika te nadzora nad primjenom načela tržišnosti u međusobnim transakcijama
povezanih subjekata. Za navedene potrebe koristi se Obrazac PD-IPO, koji se podnosi kao sastavni
prilog uz prijavu poreza na dobit za 2025. godinu, pri čemu je rok njegove predaje izjednačen s rokom
za podnošenje godišnje prijave poreza na dobit.
Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama obuhvaća podatke o najznačajnijim vrstama
transakcija koje mogu imati utjecaj na poreznu osnovicu, a osobito o primljenim i danim zajmovima
i kreditima te o isporukama dobara i usluga ostvarenima između povezanih osoba. Navedene
informacije omogućuju poreznim tijelima uvid u financijske i poslovne odnose unutar povezanih
skupina, kao i procjenu usklađenosti ugovorenih uvjeta s tržišnim uvjetima.
Povezanim osobama, u smislu obveze izvještavanja putem Obrasca PD-IPO, smatraju se osobe kako
su definirane člankom 13. stavkom 2. Zakona o porezu na dobit te člankom 49. Općeg poreznog
zakona. Riječ je o široko postavljenom krugu osoba koji obuhvaća, među ostalim, povezana društva,
osobe s vlasničkim ili upravljačkim utjecajem te druge subjekte kod kojih postoji mogućnost utjecaja
na poslovne odluke i uvjete transakcija.
U nastavku članka analizira se krug obveznika podnošenja Obrasca PD-IPO, razmatra se obuhvat
povezanih osoba u kontekstu važećeg poreznog okvira te se detaljnije prikazuju sadržaj obrasca i
praktični aspekti njegova popunjavanja. Poseban naglasak stavlja se na najčešće dvojbe iz prakse,
kao i na rizike poreznih korekcija u slučaju nepotpunog ili netočnog izvještavanja.
Obračun članarine turističkim zajednicama za 2025. godinu i utvrđivanje predujmova za 2026. godinu
Članarinu turističkim zajednicama obvezne su plaćati pravne i fizičke osobe koje, sukladno odredbama
Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnosti
za koje je propisana ta obveza. Od stupanja Zakona na snagu 1. siječnja 2021. godine, način utvrđivanja
i obračuna članarine nije se mijenjao te se i u 2025. godini primjenjuju ista pravila.
Obrazac TZ 1 se podnosi u eurima i centima, a predujmovi članarine utvrđuju se na jednak način kao
i prethodnih godina, bez normativnih izmjena koje bi utjecale na visinu ili metodologiju obračuna.
Međutim, u razdoblju počevši od 2026. očekuje se veća razina preciznosti u utvrđivanju obveznika i
osnovice za obračun članarine. Naime, uvođenjem klasifikacije proizvoda i djelatnosti (KPD) u sustav
eRačuna, koje se planira za 2026. godinu, omogućit će se detaljnije i jednoznačnije povezivanje
ostvarenih prihoda s djelatnostima koje podliježu obvezi plaćanja članarine turističkim zajednicama.
Time bi se trebale smanjiti dosadašnje nejasnoće oko toga koji prihodi ulaze u osnovicu za obračun
članarine, osobito kod obveznika s mješovitim ili složenijim poslovnim modelima.
U nastavku članka donosimo pregled obveznika plaćanja članarine, postupak obračuna te primjer
knjiženja u računovodstvu za utvrđeni iznos članarine i predujmova.