Izračun i prijava poreza na dohodak po osnovi kapitalne dobiti fizičkih osoba – primjer kriptovalute
Kriptovalute kao oblik ulaganja fizičkih osoba posljednjih su godina sve popularnije. Iako su prisutne
više od desetljeća, u novije vrijeme svjedočimo značajnom porastu interesa javnosti za ulaganje
u kriptoimovinu, kako zbog rasta tržišta, tako i zbog razvoja novih proizvoda i usluga povezanih s
kriptom. Posljedično, brojni su ulagatelji ostvarili dobit kroz trgovanje kriptoimovinom, „staking“,
„rudarenje“, „airdrop“ i druge slične aktivnosti.
S obzirom na važeće porezne propise, određeni događaji povezani s kriptoimovinom smatraju se
oporezivima, što znači da se na ostvarenu zaradu u pravilu obračunava i plaća porez na dohodak.
Budući da se u poreznom smislu radi o dohotku od kapitala, porezni tretman kriptoimovine u velikoj
je mjeri usporediv sa situacijama koje nastaju kod kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom dionica i
poslovnih udjela pa se i ključna pravila oporezivanja temelje na sličnim načelima.
Autor u ovom članku, uz korištenje konkretnih primjera, prikazuje kako pravilno utvrditi poreznu obvezu,
obračunati porez na dohodak te na koji način prijaviti zaradu ostvarenu po osnovi kriptoimovine.
Utvrđivanje obveze doprinosa za obavljanje druge djelatnosti kod fizičkih osoba – obveznika poreza na dobit
Prema odredbama Pravilnika o porezu na dobit i Zakona o doprinosima, propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost,
a koje su ujedno obveznici poreza na dobit. Ova obveza odnosi se na slučajeve kada fizička osoba
obavlja samostalnu djelatnost uz istodobno postojanje radnog odnosa ili drugog oblika osiguranja
(primjerice, osiguranja po osnovi mirovine ili osiguranja prema drugoj pravnoj osnovi).
Drugom djelatnošću smatra se svaka samostalna djelatnost koju osoba obavlja uz redovito zaposlenje
ili uz neki drugi oblik osiguranja, pri čemu se obveza doprinosa utvrđuje prema propisanim pravilima
i posebnoj evidenciji koja se prilaže uz prijavu poreza na dobit. U ovom članku autor kroz praktične
primjere objašnjava način izračuna obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti, s posebnim
naglaskom na pravilno utvrđivanje osnovice te popunjavanje propisanih obrazaca.
Porezna olakšica za troškove obrazovanja i izobrazbe u prijavi poreza na dobit za 2025. godinu
Osnovicu poreza na dobit u prijavi za 2025. godinu moguće je umanjiti korištenjem dodatne porezne
olakšice koja omogućuje umanjenje porezne osnovice za određeni postotak opravdanih troškova
nastalih po osnovi obrazovanja i izobrazbe. Navedena olakšica uređena je Zakonom o državnoj
potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i 14/14.) te Pravilnikom o
sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 12/08. i 13/09.) i u tom
dijelu duži niz godina nije bilo nikakvih promjena.
Riječ je o olakšici koju koristi značajan broj obveznika poreza na dobit, ponajprije zbog toga što su
izračun i postupak prijave relativno jednostavni, a mogućnost umanjenja osnovice može rezultirati
vidljivim poreznim učinkom. Dodatno, ova olakšica dostupna je i obveznicima poreza na dohodak koji
dohodak ostvaruju u okviru obavljanja samostalne djelatnosti, primjerice obrtnicima.
U nastavku članka autor, na konkretnom primjeru, prikazuje način izračuna umanjenja porezne
osnovice temeljem opravdanih troškova obrazovanja i izobrazbe te osnovne praktične napomene
važne za pravilnu primjenu olakšice.
Izvještavanje o poslovnim događajima s povezanim osobama: Obrazac PD-IPO za 2025. godinu
Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i podnošenja izvješća o poslovnim
događajima ostvarenima s povezanim osobama, s ciljem osiguravanja transparentnosti poreznog
položaja poreznih obveznika te nadzora nad primjenom načela tržišnosti u međusobnim transakcijama
povezanih subjekata. Za navedene potrebe koristi se Obrazac PD-IPO, koji se podnosi kao sastavni
prilog uz prijavu poreza na dobit za 2025. godinu, pri čemu je rok njegove predaje izjednačen s rokom
za podnošenje godišnje prijave poreza na dobit.
Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama obuhvaća podatke o najznačajnijim vrstama
transakcija koje mogu imati utjecaj na poreznu osnovicu, a osobito o primljenim i danim zajmovima
i kreditima te o isporukama dobara i usluga ostvarenima između povezanih osoba. Navedene
informacije omogućuju poreznim tijelima uvid u financijske i poslovne odnose unutar povezanih
skupina, kao i procjenu usklađenosti ugovorenih uvjeta s tržišnim uvjetima.
Povezanim osobama, u smislu obveze izvještavanja putem Obrasca PD-IPO, smatraju se osobe kako
su definirane člankom 13. stavkom 2. Zakona o porezu na dobit te člankom 49. Općeg poreznog
zakona. Riječ je o široko postavljenom krugu osoba koji obuhvaća, među ostalim, povezana društva,
osobe s vlasničkim ili upravljačkim utjecajem te druge subjekte kod kojih postoji mogućnost utjecaja
na poslovne odluke i uvjete transakcija.
U nastavku članka analizira se krug obveznika podnošenja Obrasca PD-IPO, razmatra se obuhvat
povezanih osoba u kontekstu važećeg poreznog okvira te se detaljnije prikazuju sadržaj obrasca i
praktični aspekti njegova popunjavanja. Poseban naglasak stavlja se na najčešće dvojbe iz prakse,
kao i na rizike poreznih korekcija u slučaju nepotpunog ili netočnog izvještavanja.
Obračun članarine turističkim zajednicama za 2025. godinu i utvrđivanje predujmova za 2026. godinu
Članarinu turističkim zajednicama obvezne su plaćati pravne i fizičke osobe koje, sukladno odredbama
Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnosti
za koje je propisana ta obveza. Od stupanja Zakona na snagu 1. siječnja 2021. godine, način utvrđivanja
i obračuna članarine nije se mijenjao te se i u 2025. godini primjenjuju ista pravila.
Obrazac TZ 1 se podnosi u eurima i centima, a predujmovi članarine utvrđuju se na jednak način kao
i prethodnih godina, bez normativnih izmjena koje bi utjecale na visinu ili metodologiju obračuna.
Međutim, u razdoblju počevši od 2026. očekuje se veća razina preciznosti u utvrđivanju obveznika i
osnovice za obračun članarine. Naime, uvođenjem klasifikacije proizvoda i djelatnosti (KPD) u sustav
eRačuna, koje se planira za 2026. godinu, omogućit će se detaljnije i jednoznačnije povezivanje
ostvarenih prihoda s djelatnostima koje podliježu obvezi plaćanja članarine turističkim zajednicama.
Time bi se trebale smanjiti dosadašnje nejasnoće oko toga koji prihodi ulaze u osnovicu za obračun
članarine, osobito kod obveznika s mješovitim ili složenijim poslovnim modelima.
U nastavku članka donosimo pregled obveznika plaćanja članarine, postupak obračuna te primjer
knjiženja u računovodstvu za utvrđeni iznos članarine i predujmova.
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2025. godinu
Za 2025. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Nar.
nov., br. 85/24. i 145/24.) te Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar.
nov., br. 107/25.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnici su dužni osigurati primjenu propisanih
računovodstvenih politika, pravilnu klasifikaciju i mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda te usklađenost
s obrascima i tehničkim zahtjevima za predaju izvještaja propisanim od strane Financijske agencije. U vrijeme
pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 6.0.0. od 18. ožujka 2025.
godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2025. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za
2025. godinu s osvrtom na praktične primjere knjiženja te prikaz pojedinih pozicija financijskih izvještaja.
Prestanak djelatnosti obrtnika/ samostalne djelatnosti obveznika poreza na dobit
Prestanak obavljanja djelatnosti obrtnika ili nositelja samostalne djelatnosti koja je oporeziva
porezom na dobit zahtijeva provedbu jasno definiranih računovodstvenih i poreznih postupaka. Bez
obzira na razloge prestanka, obveznik je dužan zatvoriti poslovne knjige, uskladiti imovinu i obveze,
provesti završne obračune te podnijeti propisana izvješća Poreznoj upravi i drugim nadležnim tijelima.
U praksi upravo faza zatvaranja djelatnosti otvara niz specifičnih pitanja – od evidentiranja zaliha
i dugotrajne imovine, preko obračuna poreza na dohodak ili poreza na dobit, do primjene poreza
na dodanu vrijednost i obveze podnošenja završnih financijskih izvještaja. Razumijevanje ispravnog
računovodstvenog i poreznog postupanja u ovoj situaciji ključno je za pravilno okončanje poslovanja
i izbjegavanje naknadnih poreznih rizika.
Ovaj članak daje pregled obveza i praktičnih koraka koje je potrebno provesti pri prestanku obavljanja
djelatnosti, s naglaskom na razlike između obrtnika i obveznika poreza na dobit te na najčešće
nedoumice koje se javljaju u praksi.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2025. godinu
Kalendarska godina približava se svom završetku, a za većinu poduzetnika to ujedno znači i kraj
poslovne godine. U tom razdoblju, neposredno prije zaključivanja poslovnih knjiga, preporučljivo je
detaljno prekontrolirati stanja imovine, obveza i kapitala te izvršiti sve potrebne ispravke uočenih
pogrešaka.
Iako priprema godišnjih financijskih izvještaja obuhvaća niz koraka koji slijede nakon provedenih
kontrola, u ovome članku upućujemo na aktivnosti i ključne točke provjere koje je preporučljivo
obaviti u tom „predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja u 2025.
godini nisu se bitnije mijenjali u odnosu na one koji su vrijedili za izvještavanje za 2024. godinu.
Uz navedeno, računovođe i poduzetnici intenzivno se pripremaju za uvođenje fiskalizacije 2.0, kao i
za sve učinke koje će taj sustav imati na računovodstvene procese. U tom području i dalje postoji niz
otvorenih pitanja, dok je programska podrška u punoj aktivnosti kako bi se pravodobno prilagodila,
unatoč još uvijek djelomično nedovršenom zakonodavnom okviru i nejasnoćama koje taj sustav sa
sobom nosi.
Godišnji popis imovine i obveza kod neprofitnih organizacija
Neprofitne organizacije imaju zakonsku obvezu provesti popis imovine i obveza krajem svake poslovne
godine, kako bi se provele interne kontrole, utvrdile možebitne nepravilnosti, propuste ili određena
štetna postupanja s imovinom neprofitne organizacije od strane njenih članova i odgovornih osoba.
U tekstu koji slijedi, autori se bave situacijama u kojima valja provesti inventuru, kako sačiniti
povjerenstvo za popis, pripremne radnje, primjer odluka i ostalim što nam može biti od pomoći
prilikom provođenja popisa imovine i obveza.
Pravno-porezni aspekti rada na izdvojenom mjestu i rad na daljinu
Zakon o radu dugi niz godina poznaje rad na izdvojenom mjestu rada, no pandemijsko vrijeme uvelo
je promjene u odnosima radnika i poslodavaca. Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir
novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim razvojem novih tehnologija koje pridonose
drugačijim navadama u poslovanju.
Transparentnost i predvidivost rada, ali i ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba
radnika trendovi su koji se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorjenjenim u Direktivama
unoseći fleksibilnost potrebnu radnicima i prihvatljivu poslodavcima.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.