Ivica Milčić, univ. spec. oec.

Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2024. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.

Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati pravne i fizičke osobe koje, prema odredbama
Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnosti
za koje je propisana obveza plaćanja članarine. Od stupanja Zakona na snagu 1. siječnja 2021. godine,
nije bilo izmjena vezanih uz način obračuna članarine.
Posebnost od 2023. godine odnosi se na podnošenje obrasca TZ1 u eurima i centima, uslijed promjene
službene valute. Usuglašeni obrazac TZ1 objavljen je u Nar. nov., br. 148/22. Napominjemo da za
2024. godinu također nema izmjena, a predujmovi članarine i nadalje se utvrđuju na isti način kao i
prethodnih godina.
U članku donosimo pregled obveznika plaćanja članarine, postupak obračuna te primjer knjiženja u
računovodstvu za utvrđeni iznos članarine i predujmova.

Za 2024. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 85/24.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16.,
144/20. i 158/23.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Sukladno sada već uhodanoj praksi, poduzetnici sastavljaju svoj godišnji financijski izvještaj u eurima i centima.
U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 5.0.0. od 26.
travnja 2024. godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2024. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2024. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Obrti, slobodna zanimanja i poljoprivredne djelatnosti u Hrvatskoj u pravilu započinju poslovanje
pod sustavom oporezivanja porezom na dohodak. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore,
aktivno je više od 105.000 obrta, dok je broj slobodnih zanimanja i poljoprivrednika značajan, iako
javno nedostupan. U određenim okolnostima, porezni obveznici iz ovih djelatnosti mogu biti obvezni
promijeniti način oporezivanja te prijeći s poreza na dohodak na porez na dobit. Tu promjenu mogu
napraviti i dobrovoljno. Ova promjena ima značajan utjecaj na način računovodstvenog praćenja,
izračun osnovice za oporezivanje i obveze izvještavanja poreznih obveznika. U članku su na primjerima
detaljno objašnjeni postupci i posljedice ovih promjena u svrhu bolje prilagodbe i razumijevanja
obveza koje proizlaze iz njih.

Inventura imovine i obveza obvezni je proces za sve poduzetnike, kako je propisano Zakonom o
računovodstvu i Općim poreznim zakonom. Ovaj postupak obuhvaća popis stvarnog stanja imovine
i obveza te usklađenje s knjigovodstvenim evidencijama. Točnost godišnjeg popisa ključna je za
pouzdanost financijskih izvještaja, a pravilna organizacija, uključujući imenovanje odgovornih osoba
i definiranje rokova, igra značajnu ulogu u uspješnom provođenju. Veće organizacije često započinju
popis ranije zbog obujma posla, dok sezonski intenzivne djelatnosti popis provode početkom nove
godine. Važno je napomenuti da knjiženje rezultata inventure treba biti usklađeno s datumom
popisa, uz provođenje prethodnih kontrola i priprema. Kroz članak su detaljno razrađeni postupci i
specifičnosti provođenja inventure.
U članku je razrađen postupak provođenja inventure uz primjere u računovodstvu.

Kalendarska godina je sve bliže kraju. Većini poduzetnika to je ujedno i kraj poslovne godine. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza i
kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. 2024. godina prva je godina u kojoj je i tekuće i usporedno
razdoblje iskazano u eurima. Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja,
u članku autori upućuju na određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom
„predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2024. godine
nisu se značajno mijenjali u odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2023.

Inventura u neprofitnim organizacijama predstavlja važan postupak koji se provodi krajem svake
kalendarske godine s ciljem osiguravanja točnosti financijskih evidencija i očuvanja imovine
organizacije. Ovaj proces omogućava provođenje internih kontrola, identifikaciju nepravilnosti
i otkrivanje mogućih štetnih postupanja, čime se doprinosi transparentnosti i odgovornom
upravljanju resursima. Popis imovine i obveza neprofitnih organizacija, kao i njihovo usklađivanje s
knjigovodstvenim stanjem, odražava profesionalno upravljanje i pomaže u ispunjavanju zakonskih
obveza. U članku su detaljno obrađeni postupci, pravni okviri i primjeri odluka, kao i računovodstveno
i porezno postupanje u posebnim situacijama.

U današnjem poslovnom okruženju, mobilni telefoni postali su neizostavan alat za komunikaciju,
organizaciju i vođenje poslovnih aktivnosti. Bez obzira na veličinu i djelatnost, društva se sve
više oslanjaju na mobilne uređaje kao sredstvo za ubrzavanje protoka informacija i povećanje
učinkovitosti. Korištenje mobitela u poslovanju uključuje ne samo troškove nabave i održavanja, već
i određene računovodstvene i porezne aspekte koji zahtijevaju pozorno planiranje i evidentiranje.
Od utvrđivanja troškova upotrebe, pravilnog priznavanja pretporeza do postupanja s amortizacijom
uređaja, društva moraju osigurati usklađenost sa zakonodavstvom i pravilno financijsko planiranje
kako bi mobilna tehnologija podržavala dugoročnu poslovnu strategiju.

U ovom članku posvetit ćemo se poreznom i računovodstvenom tretmanu prijevoznih sredstava u
ovisnosti o njihovom pogonu. Električni pogon prijevoznih sredstava postao je poprilično aktualan
i zastupljen kroz proteklih nekoliko godina. Države, posebno članice EU dodatno stimuliraju kupnju
električnih ili hibridnih vozila kroz razne poticaje, porezna oslobođenja i slično. Obzirom da se radi
o prijevoznim sredstvima koja uglavnom, neovisno o pogonu koji koriste uglavnom imaju određena
porezna ograničenja u smislu priznavanja troška ili odbitka pretporeza postavljaju se pitanja oko
poreznog statusa nekih drugih prijevoznih sredstava, ali i vrsta pogona.

Trošak amortizacije koji se evidentira kao rashod izvještajnog razdoblja ovisi o dva glavna faktora,
amortizacijskoj osnovici i vijeku upotrebe. Procjena vijeka upotrebe, kao i procjena amortizacijske
osnovice vrlo su značajni postupci koji se provode pri sastavljanju financijskih izvještaja. U brojnim
slučajevima potrebno je konzultirati stručnjake iz drugih područja kako bi pružili informaciju o korisnom
vijeku upotrebe ili o broju jedinica koje imovina može proizvesti. Amortizacija se ponekad koristi kao
kratkoročni element smanjenja porezne osnovice korištenjem stopa amortizacije koje su kao takve
maksimalno dopuštene poreznom regulativom. Takav slučaj često dovodi do skrivenih pričuva ili
obrnuto skrivenih gubitaka. U članku autor u kratkim crtama obrađuje određene predradnje koje su
bitne pri sastavljanju financijskih izvještaja.