Godišnji popis imovine i obveza na dan 31. 12. 2022. godine
Godišnji popis imovine i obveza koji se provodi svake godine važan je čimbenik u računovodstvenoj
pripremi za sastavljanje financijskih izvještaja. Popisom se utvrđuje stvarno stanje koje se potom
usklađuje s knjigovodstvenim u poslovnim knjigama. Obveza obavljanja godišnjeg popisa propisana
je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu kojim je propisano nekoliko osnovnih faza popisa pa je
Ministarstvo financija objavilo na mrežnim stranicama detaljniju Uputu o obavljanju popisa imovine
i obveza. U članku se daju osnovne napomene za provođenje popisa i primjeri knjigovodstvenog
evidentiranja popisnih viškova i manjkova te drugih rezultata popisa.
Prijenos početnog stanja 1. 1. 2023. godine u eurima u proračunskom računovodstvu
Uvođenjem eura kao službene novčane jedinice i zakonskog sredstva plaćanja u RH, poslovne knjige
za 2023. godinu treba voditi u eurima. Zaključna stanja s 31. 12. 2022. godine u kunama prenijet
će se u početno stanje 1. 1. 2023. godine u eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno
pravilima zaokruživanja. Specifičnost proračunskog računovodstva ogleda se zbog određenih
bilančnih ravnoteža u aktivi i pasivi zbog kojih se razlike uslijed preračunavanja i zaokruživanja
bilančnih pozicija te između ukupne aktive i pasive ne evidentiraju isključivo na rezultat – višak ili
manjak prihoda, već i na druge račune razreda 9.
Utjecaj uvođenja eura, novog Zakona o proračunu i Izmjena i dopuna ZJN 2016 na planiranje nabave za 2023. godinu
Procijenjena vrijednost u planu nabave za 2023. godinu iskazuje se u eurima. Propisano je da plan
nabave donosi čelnik javnog ili sektorskog naručitelja u roku 30 dana od donošenja proračuna ili
financijskog plana. Određivanje roka za njegovo donošenje značajno je promijenjeno odredbama
novog Zakona o proračunu, ali za proračunske i izvanproračunske korisnike. U nastavku članka
detaljnije se pojašnjava izrada, donošenje i objava plana nabave za 2023. godinu, ali i promjene
plana nabave za 2022. godinu za postupke javne nabave koji se provode do kraja ove godine.
Kako napraviti financijski plan za 2023. g. u sustavu neprofitnih organizacija?
Sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i
Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova,
neprofitne organizacije dužne su za 2023. g. izraditi i donijeti financijske planove u EUR-ima.
Obveznici izrade financijskih planova su neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo.
Izrada financijskih planova odnosi se na cjelokupnu djelatnost neprofitnih organizacija, uključujući
i gospodarsku djelatnost. Autorice u članku pojašnjavaju način izrade financijskih planova i ukazuju
na što bi trebalo obratiti pozornost kako bi financijski planovi bili doneseni u skladu sa zakonskim i
podzakonskim propisima.
Preraspodjele i izmjene i dopune financijskih planova neprofitnih organizacija u 2022. godini
Način provođenja izmjena i dopuna odnosno preraspodjela propisan je čl. 18. i 19. Pravilnika o
sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih
organizacija. Autorice u članku detaljnije pojašnjavaju kako izraditi izmjene i dopune i preraspodjelu
financijskih planova u 2022. sukladno važećim zakonskim odredbama.
IOS-i sa stanjem na dan 31. 10. 2022. i kontinuirano praćenje duga – dvojno iskazivanje ili ne
Međusobno usklađenje potraživanja s kupcima – dužnicima provodi se slanjem izvoda otvorenih
stavaka IOS-a sa stanjem na 31. listopada 2022. godine. Ako se dostavljaju potrošaču, nije potrebno
dvojno iskazivati iznose otvorenih stavaka, jer se radi o aktu deklaratorne naravi. Kada subjekti u
sustavu proračuna izdaju veći broj izlaznih računa, rješenja ili sličnih dokumenata fizičkim osobama
i kada se radi o manjim iznosima, ne treba provoditi slanje IOS-a pod uvjetom da je osigurano
kontinuirano praćenje i informiranje o stanju duga. Ukupan dug se u tom slučaju iskazuje i u kunama
i u eurima. U članku se detaljnije pojašnjavaju oba načina usklađenja potraživanja s kupcima –
dužnicima.
Bilančna ravnoteža imovine i vlastitih izvora na razredu 9 – Priprema za početnu bilancu u eurima
Bilančna ravnoteža pojedinih pozicija aktive i pasive posebno je važna za zaključno stanje s 31. 12.
2022. godine budući da se s početkom 2023. godine uvodi euro kao službena valuta u Republici
Hrvatskoj. Za otvaranje početnog stanja 1. 1. 2023. godine potrebno je zaključna stanja prethodne
godine u kunama pretvoriti u eure primjenom fiksnog tečaja 1 euro = 7,53450 kuna. U članku se
pojašnjavaju kontrolni mehanizmi koji se primjenjuju prilikom knjigovodstvenih evidentiranja
nefinancijske i financijske imovine te vlastitih izvora i obračunatih prihoda i postupak usklađivanja
stanja radi postizanja bilančne ravnoteže.
Utjecaj uvođenja eura na ugovore iz područja javne nabave
Ugovori o javnoj nabavi moraju biti sklopljeni u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi
i odabranom ponudom pa ukoliko je procijenjena vrijednost predmeta nabave u dokumentaciji o nabavi
i valuta ponude određena u kunama, ugovor o javnoj nabavi sklapa se također u kunama. Njegovo
izvršenje može biti i nakon 1. 1. 2023. godine kada će se ulazni računi ispostavljati i zaprimati u eurima.
Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata Zakona o uvođenju eura, postupak uvođenja eura
ne utječe na valjanost postojećih ugovora o javnoj nabavi u kojima je navedena kuna kao nacionalna
valuta. Svaki ugovor o javnoj nabavi sklopljen u kunama nije potrebno mijenjati već će nastaviti vrijediti,
kao i drugi pravni instrumenti poput primljenih jamstava za ozbiljnost ponude ili dobro izvršenje ugovora.
Financijski izvještaj neprofitnih organizacija za razdoblje 1. siječnja – 30. lipnja 2022. godine
Neprofitne organizacije koje obvezno ili dobrovoljno vode dvojno knjigovodstvo te sve koje su
osnovane u posljednje tri godine sastavljaju financijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 30.
lipnja 2022. godine. Obrazac PR-RAS-NPF predaje se FINA-i najkasnije do ponedjeljka, 1. kolovoza
2022. godine. Do zaključenja ovog broja časopisa Riznica, Ministarstvo financija nije objavilo Uputu
za sastavljanje financijskih izvještaja neprofitnih organizacija na svojim internetskim stranicama
pa autorica u članku detaljnije pojašnjava tko su obveznici predaje financijskog izvještaja te način
predaje i popunjavanja propisanog obrasca.
Stjecanje i prodaja dionica u proračunskom računovodstvu
Manjinski dioničari Privredne banke Zagreb od kojih su neki i subjekti u sustavu proračuna dobili su
na svoje transakcijske račune određeni iznos novca – „otpremninu“ za prenesene dionice. Nije česta
praksa da se subjekti u sustavu proračuna susreću s prodajom dionica i ostvarivanjem primitaka od
financijske imovine koji se značajno razlikuju od nabavne vrijednosti dionica. U članku se pojašnjava
knjigovodstveno evidentiranje stjecanja dionica, iskazivanjem izdataka od financijske imovine, kao i
prodaje dionica za koje se evidentira primitak po novčanom računovodstvenom načelu. Značajne su
i odredbe novog Zakona o proračunu o mogućnosti korištenja dobivenih sredstava.