Provođenje ispravka vrijednosti potraživanja na dan 31. 12. 2022. godine
Ispravak vrijednosti potraživanja provodi se ako je od roka naplate potraživanja prošlo više od godine
dana i kod pokretanja stečajnog i/ili likvidacijskog postupka nad dužnikom. Obveza provođenja
uvedena je 2018. godine pa se ispravak vrijednosti potraživanja treba po peti puta provesti s
datumom bilance, ako su ispunjeni razlozi za provođenje. Autorica u članku detaljno pojašnjava način
knjigovodstvenog evideniranja ispravka vrijednosti potraživanja, kao i postupka naplate ispravljenih
potraživanja.
Knjigovodstveno evidentiranje rezultata popisa imovine i obveza
Temeljem dostavljenih popisnih lista i izvješća pojedinačnih povjerenstva o obavljenom popisu
imovine ili obveza ili objedinjenog izvješća središnjeg povjerenstva, čelnik odlučuje o rezultatima
popisa. U okviru propisane ovlasti, odlučuje i o mjerama protiv osoba odgovornih za popisne
manjkove i propuste u svom radu. Evidentiranje rezultata popisa provodi se s datumom 31. prosinca
2022. godine. U članku se daje primjer odluke o rezultatima godišnjeg popisa, kao i primjeri
knjigovodstvenog evidentiranja rezultata popisa imovine i obveza.
Godišnji popis imovine i obveza na dan 31. 12. 2022. godine
Godišnji popis imovine i obveza koji se provodi svake godine važan je čimbenik u računovodstvenoj
pripremi za sastavljanje financijskih izvještaja. Popisom se utvrđuje stvarno stanje koje se potom
usklađuje s knjigovodstvenim u poslovnim knjigama. Obveza obavljanja godišnjeg popisa propisana
je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu kojim je propisano nekoliko osnovnih faza popisa pa je
Ministarstvo financija objavilo na mrežnim stranicama detaljniju Uputu o obavljanju popisa imovine
i obveza. U članku se daju osnovne napomene za provođenje popisa i primjeri knjigovodstvenog
evidentiranja popisnih viškova i manjkova te drugih rezultata popisa.
Prijenos početnog stanja 1. 1. 2023. godine u eurima u proračunskom računovodstvu
Uvođenjem eura kao službene novčane jedinice i zakonskog sredstva plaćanja u RH, poslovne knjige
za 2023. godinu treba voditi u eurima. Zaključna stanja s 31. 12. 2022. godine u kunama prenijet
će se u početno stanje 1. 1. 2023. godine u eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno
pravilima zaokruživanja. Specifičnost proračunskog računovodstva ogleda se zbog određenih
bilančnih ravnoteža u aktivi i pasivi zbog kojih se razlike uslijed preračunavanja i zaokruživanja
bilančnih pozicija te između ukupne aktive i pasive ne evidentiraju isključivo na rezultat – višak ili
manjak prihoda, već i na druge račune razreda 9.
Utjecaj uvođenja eura, novog Zakona o proračunu i Izmjena i dopuna ZJN 2016 na planiranje nabave za 2023. godinu
Procijenjena vrijednost u planu nabave za 2023. godinu iskazuje se u eurima. Propisano je da plan
nabave donosi čelnik javnog ili sektorskog naručitelja u roku 30 dana od donošenja proračuna ili
financijskog plana. Određivanje roka za njegovo donošenje značajno je promijenjeno odredbama
novog Zakona o proračunu, ali za proračunske i izvanproračunske korisnike. U nastavku članka
detaljnije se pojašnjava izrada, donošenje i objava plana nabave za 2023. godinu, ali i promjene
plana nabave za 2022. godinu za postupke javne nabave koji se provode do kraja ove godine.
Kako napraviti financijski plan za 2023. g. u sustavu neprofitnih organizacija?
Sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i
Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova,
neprofitne organizacije dužne su za 2023. g. izraditi i donijeti financijske planove u EUR-ima.
Obveznici izrade financijskih planova su neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo.
Izrada financijskih planova odnosi se na cjelokupnu djelatnost neprofitnih organizacija, uključujući
i gospodarsku djelatnost. Autorice u članku pojašnjavaju način izrade financijskih planova i ukazuju
na što bi trebalo obratiti pozornost kako bi financijski planovi bili doneseni u skladu sa zakonskim i
podzakonskim propisima.
Preraspodjele i izmjene i dopune financijskih planova neprofitnih organizacija u 2022. godini
Način provođenja izmjena i dopuna odnosno preraspodjela propisan je čl. 18. i 19. Pravilnika o
sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih
organizacija. Autorice u članku detaljnije pojašnjavaju kako izraditi izmjene i dopune i preraspodjelu
financijskih planova u 2022. sukladno važećim zakonskim odredbama.
IOS-i sa stanjem na dan 31. 10. 2022. i kontinuirano praćenje duga – dvojno iskazivanje ili ne
Međusobno usklađenje potraživanja s kupcima – dužnicima provodi se slanjem izvoda otvorenih
stavaka IOS-a sa stanjem na 31. listopada 2022. godine. Ako se dostavljaju potrošaču, nije potrebno
dvojno iskazivati iznose otvorenih stavaka, jer se radi o aktu deklaratorne naravi. Kada subjekti u
sustavu proračuna izdaju veći broj izlaznih računa, rješenja ili sličnih dokumenata fizičkim osobama
i kada se radi o manjim iznosima, ne treba provoditi slanje IOS-a pod uvjetom da je osigurano
kontinuirano praćenje i informiranje o stanju duga. Ukupan dug se u tom slučaju iskazuje i u kunama
i u eurima. U članku se detaljnije pojašnjavaju oba načina usklađenja potraživanja s kupcima –
dužnicima.
Bilančna ravnoteža imovine i vlastitih izvora na razredu 9 – Priprema za početnu bilancu u eurima
Bilančna ravnoteža pojedinih pozicija aktive i pasive posebno je važna za zaključno stanje s 31. 12.
2022. godine budući da se s početkom 2023. godine uvodi euro kao službena valuta u Republici
Hrvatskoj. Za otvaranje početnog stanja 1. 1. 2023. godine potrebno je zaključna stanja prethodne
godine u kunama pretvoriti u eure primjenom fiksnog tečaja 1 euro = 7,53450 kuna. U članku se
pojašnjavaju kontrolni mehanizmi koji se primjenjuju prilikom knjigovodstvenih evidentiranja
nefinancijske i financijske imovine te vlastitih izvora i obračunatih prihoda i postupak usklađivanja
stanja radi postizanja bilančne ravnoteže.
Utjecaj uvođenja eura na ugovore iz područja javne nabave
Ugovori o javnoj nabavi moraju biti sklopljeni u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi
i odabranom ponudom pa ukoliko je procijenjena vrijednost predmeta nabave u dokumentaciji o nabavi
i valuta ponude određena u kunama, ugovor o javnoj nabavi sklapa se također u kunama. Njegovo
izvršenje može biti i nakon 1. 1. 2023. godine kada će se ulazni računi ispostavljati i zaprimati u eurima.
Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata Zakona o uvođenju eura, postupak uvođenja eura
ne utječe na valjanost postojećih ugovora o javnoj nabavi u kojima je navedena kuna kao nacionalna
valuta. Svaki ugovor o javnoj nabavi sklopljen u kunama nije potrebno mijenjati već će nastaviti vrijediti,
kao i drugi pravni instrumenti poput primljenih jamstava za ozbiljnost ponude ili dobro izvršenje ugovora.