Poslodavac smije svim svojim radnicima (zaposlenima na neodređeno ili određeno, s punim ili nepunim radnim vremenom) neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane.
Kristina Bekavac
-
-
Produljenje razdoblja oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću Za određene kategorije zaposlenika poslodavci mogu koristiti oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću po stopi od 16,5%. Poslodavci su u tim slučajevima …
-
2024ČlanciPorez na dohodakPoreziRačunovodstvo i financijeSiječanj
Povećani iznosi neoporezivih primitaka u 2024. godini
Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.,
br. 143/23.), koje su stupile na snagu 2. siječnja 2024., povećani su iznosi primitaka koji se mogu
neoporezivo isplatiti radnicima te drugim fizičkim osobama. Uvjeti i pravila za isplatu neoporezivih
primitaka nisu se mijenjali u odnosu na prethodno porezno razdoblje. O tehnici iskazivanja u obrascu
JOPPD, koliko iznose novi neoporezivi primici i koji su načini isplate, pročitajte u tekstu koji slijedi. -
Od 1. siječnja 2024. godine odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 114/23.) osnovni osobni odbitak iznosi 560,00 eura. Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka za koji se smatra da služi za podmirivanje osnovnih životnih potreba poreznog obveznika.
-
2023ČlanciListopadPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Neoporezivi primici u ispravi o plaći i naknadi plaće
Poslodavac je dužan na obračunskoj ispravi posebno iskazati primitke na temelju radnog odnosa
u smislu članka 90.a Zakona o radu koje isplaćuje radniku skupa s plaćom. Navedena obveza je
propisana člankom 93. Zakona o radu i primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine, a propisani sadržaj
obračuna koji se uručuje radniku je uređen Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće,
otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor prema kojemu su poslodavci dužni do 1.
listopada 2023. godine uskladiti sadržaj obračunskih isprava koje uručuju radnicima. Na temelju
obračunske isprave radnik dobiva uvid u način utvrđivanja i visinu iznosa plaće i ostalih primitaka
te ispravnost obračuna javnih davanja o čemu ovise njegova socijalna prava. U članku se objašnjava
propisani sadržaj obračunske isprave po pitanju neoporezivih primitaka i navodi se iznimka od obveze
iskazivanja podataka za pojedine neoporezive primitke. -
2023ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeRujan
Neoporezive potpore i nagrade
Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa i ne smatraju se plaćom uređeni su
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Takvi primici
imaju obilježje materijalnog prava ili naknade troška. Porezni propisi određuju pod kojim uvjetima i do
kojih visina se primici koje radnici ostvaruju na temelju radnog odnosa mogu isplatiti neoporezivo, tj.
bez plaćanja javnih davanja. U praksi se često postavlja pitanje koje vrste potpora/pomoći i nagrada
poslodavci mogu neoporezivo isplatiti svojim radnicima, je li dopuštena isplata u gotovu novcu i na
zaštićeni račun na kojem se ne provodi ovrha te na koji način i u kojim rokovima se isplate takvih
primitaka prijavljuju na obrascu JOPPD. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka. -
2023ČlanciKolovozPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Očinski dopust – iskazivanje u obrascu JOPPD
Trajanje očinskog dopusta se za razliku od drugih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
računa u radnim danima (ne u kalendarskim) i koristi se u neprekidnom trajanju. U očinski dopust se
ubrajaju samo dani u kojima zaposleni otac inače radi prema rasporedu radnog vremena. Ako nema
obvezu raditi u dane vikenda, blagdane i neradne dane, ti dani mu se ne ubrajaju u dane očinskog
dopusta. Samozaposlenom ocu se prema zdravstvenim propisima tjedan računa kao šest radnih dana
neovisno o radnom vremenu u kojemu obavlja djelatnost. Kako se utvrđuje visina naknade plaće
odnosno novčane naknade za vrijeme korištenja očinskog dopusta i kako se očinski dopust iskazuje u
obrascu JOPPD, pročitajte u nastavku članka. -
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad na teret HZZO-a ili državnog proračuna i za vrijeme korištenja roditeljskih prava Da bi osoba ostvarila pravo na naknadu plaće u punom …
-
Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno koji je radi liječenja ili medicinskog ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu ili je privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, tj. spriječenosti za rad.
-
2023ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeSrpanj
Bolovanje na teret poslodavca
Radnik koji je odsutan s rada zbog privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede (dalje:
bolovanje) ostvaruje pravo na naknadu plaće. Trošak naknade plaće za bolovanje je podijeljen
između poslodavca i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) na način da za prva
42 dana bolovanja radnika (7 dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac na
svoj teret, a od 43. dana (8. dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac, ali na
teret sredstava HZZO-a. Iznimka su radnici koji su navršili 70 godina starosti i radnici upućeni na rad
dok se nalaze u trećoj državi. Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju i načelo
primjene povoljnosti za radnike, visinu naknade plaće za prva 42 dana bolovanja uređuje poslodavac
izvorima radnog prava.