Novi iznosi per diem dnevnice
Per diem je paušalna naknada za službena putovanja financirana iz EU fondova. Za razliku od domaćih dnevnica koje ovise o broju sati provedenom na putovanju, per diem se računa po broju noćenja, a pokriva: Da bi isplata per diem naknade bila neoporeziva, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: Novi iznosi per diem dnevnica za neke zemlje […]
Bolovanje na teret HZZO-a i rodiljne naknade – tko, kada i kako isplaćuje naknadu plaće?
Sabor je, po hitnoj proceduri i prije ljetne stanke, usvojio izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Nove odredbe stupaju na snagu 1. kolovoza 2025., a njima se povećava visina naknade za bolovanje: Tablica 1.: Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti i korištenja roditeljskih prava Uzrok privremene nesposobnosti Obračunava i isplaćuje Na teret Visina […]
Veće naknade za bolovanje od 1. kolovoza – Sabor usvojio izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju
Sabor je po hitnoj proceduri i prije ljetne stanke, usvojio izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Nove odredbe stupaju na snagu 1. kolovoza 2025., a donose: Više naknade za bolovanje – najniža mjesečna naknada raste s 110,36 na 353,15 eura – najviša naknada povećava se s 565,04 na 995,45 eura 100 % osnovice […]
Turistički najam: izazovi u oporezivanju i status domaćina
Broj pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu neprestano raste – prema podacima Porezne uprave,
2024. godine bilo je oko 112 tisuća iznajmljivača, što je čak 15 tisuća više nego dvije godine ranije. I dok
brojke rastu, s njima dolaze i nova pravila. Jer, uz to što turizam puni proračun, sve više utječe i na cijene
stanova, dostupnost stanovanja i opterećenost infrastrukture – osobito u obalnim gradovima.
Upravo zato u posljednje dvije godine država je krenula ozbiljnije regulirati ovaj sektor. Osim što je
krajem 2023. donesen Zakon o turizmu, od 1. siječnja 2025. na snagu su stupile i izmjene niza propisa
– Zakona o porezu na dohodak, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o upravljanju zgradama.
Među najvažnijim promjenama ističe se uvođenje razlike između “iznajmljivača” i “domaćina” –
domaćin mora imati prebivalište u županiji gdje iznajmljuje. Ta razlika otvara vrata potencijalnom
novom načinu oporezivanja u budućnosti.
Paušalni porez po krevetu i dalje je najčešći model oporezivanja dohotka pružatelja ugostiteljskih
usluga u domaćinstvu – neovisno o tome radi li se o iznajmljivaču luksuzne vile ili jednostavnog
apartmana uz magistralu. No sve je više rasprava o tome koliko je taj model zapravo pravedan.
Ovaj članak detaljno analizira regulativne promjene za djelatnosti iznajmljivanja smještaja u turizmu
od početka 2025. godine.
Posebna pozornost posvećena je i tzv. nekomercijalnom smještaju odnosno stanovima i kućama koje
se u službenim evidencijama ne vode kao registrirani smještaj za turizam, ali se svejedno koriste i u te
svrhe. Prema Popisu stanovništva iz 2021., u RH je više od 230 tisuća objekata koji se koriste isključivo
za odmor. Zanimljiv je podatak da je više od 53 tisuće nekretnina prodano strancima u zadnjih pet
godina; najviše Slovencima, Nijemcima i Austrijancima. Sve to dodatno otežava pristup stambenom
prostoru lokalnom stanovništvu, a posebno je osjetljivo pitanje kada se takve nekretnine koriste za
neprijavljeno turističko iznajmljivanje.
Kako se zapravo oporezuje djelatnost iznajmljivanja smještaja u turizmu? Je li riječ o najmanje
oporezovanoj djelatnosti u RH? Što donosi razgraničenje domaćina od drugih iznajmljivača i hoće li
to u budućnosti donijeti novu poreznu politiku? Kakav je utjecaj nekomercijalnog smještaja?
Odgovore na ta, ali i druga pitanja – uključujući kako se računa indeks turističke razvijenosti, zašto
su apartmani u višestambenim zgradama pod posebnom lupom i što zapravo znači biti domaćin –
donosi ovaj rad.
Isplata stipendija u 2025. godini
Neoporezive stipendije za školovanje u zemlji i inozemstvu mogu se isplatiti srednjoškolcima i
redovitim studentima pod uvjetom ispunjavanja propisanih kriterija. Za osnovnoškolce i izvanredne
studente neoporezivo stipendiranje nije predviđeno pa se takve isplate u poreznom smislu smatraju
drugim dohotkom i podliježu obvezi plaćanja poreza i doprinosa. Ovaj članak daje pregled pravila
za neoporezive stipendije u 2025. godini, naglašavajući važnost pravilnog vođenja dokumentacije,
dostave izjava o primljenim stipendijama te način isplate stipendija za više mjeseci unazad.
Doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za 2025. godinu
Obveza obračunavanja i plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
pitanje je koje se postavlja prilikom rada i boravka ili službenog putovanja izvan granica Republike
Hrvatske. Obveza ovisi o više faktora – statusa osiguranika, vrste boravka i države u koju se odlazi. U
kojim slučajevima se doprinos plaća, po kojoj stopi se obračunava, za koje države i tko snosi obvezu
plaćanja, pročitajte u nastavku teksta.
Očinski dopust/dopust drugog posvojitelja
Od 1. ožujka 2025. godine očinski dopust traje 20 radnih dana za rođeno jedno dijete odnosno 30
radnih dana za rođene blizance ili istodobno rođenje više djece. Za razliku od ostalih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora, očinski dopust se računa u radnim danima, a ne u kalendarskim. Što
sve trebate znati o ostvarivanju prava na očinski dopust, njegovoj prijavi putem obrasca JOPPD,
izračunu naknade i ostalim važnim detaljima – saznajte u nastavku.
Naknada troška prijevoza na posao i s posla – kako postupiti u slučaju besplatnog prijevoza?
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla jedan je od najčešćih oblika naknada koje poslodavci
isplaćuju svojim radnicima iako Zakon o radu ne propisuje izričitu obvezu njezina isplaćivanja. Pri
utvrđivanju uvjeta i visine naknade, ključnu ulogu imaju porezni propisi jer upravo oni određuju koji
se dio naknade smatra neoporezivim, a koji prelazi taj prag i podliježe oporezivanju kao primitak od
nesamostalnog rada. U praksi se sve češće postavlja pitanje – kako postupiti u situacijama kada je
radnicima dostupan besplatan javni prijevoz, primjerice onaj koji subvencioniraju lokalne jedinice? O
tom pitanju očitovao se i Središnji ured Porezne uprave pružajući smjernice o tome pod kojim uvjetima
se takva naknada može isplatiti. U nastavku članka donosimo pregled: kolika naknada može biti
neoporeziva, kako kombinirati više vrsta prijevoza (npr. međumjesni i besplatni mjesni prijevoz) te
kako o navedenim isplatama (neoporezivim i oporezivim) pravilno izvijestiti preko Obrasca JOPPD.
Najavljeno povećanje naknade za bolovanje još nije stupilo na snagu
Dana 29. travnja 2025. godine u Hrvatskom saboru održano je prvo čitanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Ovim prijedlogom predviđeno je povećanje naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koju osiguranici ostvaruju na teret sredstava HZZO-a ili državnog proračuna. Zbog velikog interesa javnosti, posebno ističemo da povećanje naknada još […]
Isplata uskrsnice
Uskrsnica je tradicionalni oblik nagrade koji poslodavci često daju radnicima uoči uskrsnih blagdana kao znak zahvalnosti za njihov rad i doprinos. Može biti isplaćena u obliku novčane nagrade, poklon-bonova, darova u naravi ili drugih pogodnosti. Visina i način isplate uskrsnice ovise o internoj politici poslodavca te financijskim mogućnostima. Pravo na uskrsnicu najčešće se definira kolektivnim […]