Nova pravila za poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom

Od 1. rujna 2025. primjenjuju se nova pravila za dodjelu subvencija poslodavcima koji zapošljavaju
osobe s invaliditetom. Najvažnije novine odnose se na redefiniranje osnovica za subvencije plaća
i doprinosa, novo ograničenje za potpore male vrijednosti te uvođenje uvjeta minimalnog radnog
vremena za ostvarenje poticaja. U članku se daje pregled novina.
e-računi: digitalna budućnost EU

e-računi više nisu stvar daleke budućnosti – Europska unija ih koristi kao središnji alat za digitalizaciju poreznih sustava s ciljem smanjenja poreznih prijevara. Nova Direktiva 2025/516/EU, donesena u sklopu ViDA inicijative (VAT in the Digital Age) propisuje sljedeće: od 1. srpnja 2030. e-računi postaju obavezni za sve prekogranične B2B transakcije unutar EU. Već od 2026. […]
Novi najviši iznosi naknade za bolovanje na teret HZZO-a

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br.
105/25.), od 1. kolovoza 2025. povećava se najviši iznos naknade plaće za bolovanje na teret nositelja
obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO) i iznosi 995,45 eura mjesečno. Novi limit naknade na teret
HZZO-a počinje se primjenjivati od naknade plaće za kolovoz 2025., koja se u pravilu isplaćuje u
rujnu. Povećani limit najvišeg iznosa naknade na teret HZZO-a odnosi se na osiguranike zatečene na
bolovanju i na nove osigurane slučajeve.
Od 1. kolovoza 2025. godine mijenja se visina naknade u slučaju spriječenosti za rad zbog njege
djeteta do 7 godina starosti. Naknada se određuje u visini 100 % satne osnovice plaće isplaćene u
prethodnih šest mjeseci, ali najviše 995,45 eura mjesečno.
Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret HZZO-a treba paziti na propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog
osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade
i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju, u članku pokazujemo primjere
obračuna naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac
radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži refundaciju od HZZO-a.
Neoporezive dnevnice – službeni put, rad na terenu i per diem

Porezni propisi ne predstavljaju izvor radničkih prava, već određuju uvjete i iznose do kojih se određene
vrste primitaka mogu isplatiti bez obveze obračuna poreza na dohodak. Pravilnikom o porezu na
dohodak izrijekom je propisano da se dnevnica ne može neoporezivo isplatiti osobi upućenoj na
službeno putovanje u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta – čak i ako su svi ostali uvjeti
za neoporezivu isplatu zadovoljeni. Osim ove, u praksi se često pojavljuju i druge dvojbe o tome kada
je moguće neoporezivo isplatiti dnevnicu, a kada nije.
Nadalje, važno je razjasniti razliku između dnevnice za službeni put i dnevnice za rad na terenu.
Iako su iznosi koji se mogu neoporezivo isplatiti istovjetni, uvjeti za isplatu znatno se razlikuju. Uz
to, poseban oblik naknade čini i per diem dnevnica, koja se isplaćuje iz sredstava Europske unije i
uređena je pravilima pojedinih EU programa. Iznos per diem dnevnice razlikuje se od zemlje do zemlje,
a posljednja službena lista objavljena je od strane Europske komisije u studenome 2024. godine.
Važno je istaknuti da pravo na isplatu dnevnice nije uređeno Zakonom o radu, već se ono najčešće
propisuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili odlukom poslodavca. Ako ni u jednom izvoru
radnog prava nije propisana obveza isplate dnevnice, odluka o njezinoj isplati ostaje u isključivoj
nadležnosti poslodavca.
Novi iznosi per diem dnevnice

Per diem je paušalna naknada za službena putovanja financirana iz EU fondova. Za razliku od domaćih dnevnica koje ovise o broju sati provedenom na putovanju, per diem se računa po broju noćenja, a pokriva: Da bi isplata per diem naknade bila neoporeziva, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: Novi iznosi per diem dnevnica za neke zemlje […]
Bolovanje na teret HZZO-a i rodiljne naknade – tko, kada i kako isplaćuje naknadu plaće?

Sabor je, po hitnoj proceduri i prije ljetne stanke, usvojio izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Nove odredbe stupaju na snagu 1. kolovoza 2025., a njima se povećava visina naknade za bolovanje: Tablica 1.: Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti i korištenja roditeljskih prava Uzrok privremene nesposobnosti Obračunava i isplaćuje Na teret Visina […]
Veće naknade za bolovanje od 1. kolovoza – Sabor usvojio izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju

Sabor je po hitnoj proceduri i prije ljetne stanke, usvojio izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Nove odredbe stupaju na snagu 1. kolovoza 2025., a donose: Više naknade za bolovanje – najniža mjesečna naknada raste s 110,36 na 353,15 eura – najviša naknada povećava se s 565,04 na 995,45 eura 100 % osnovice […]
Turistički najam: izazovi u oporezivanju i status domaćina

Broj pružatelja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu neprestano raste – prema podacima Porezne uprave,
2024. godine bilo je oko 112 tisuća iznajmljivača, što je čak 15 tisuća više nego dvije godine ranije. I dok
brojke rastu, s njima dolaze i nova pravila. Jer, uz to što turizam puni proračun, sve više utječe i na cijene
stanova, dostupnost stanovanja i opterećenost infrastrukture – osobito u obalnim gradovima.
Upravo zato u posljednje dvije godine država je krenula ozbiljnije regulirati ovaj sektor. Osim što je
krajem 2023. donesen Zakon o turizmu, od 1. siječnja 2025. na snagu su stupile i izmjene niza propisa
– Zakona o porezu na dohodak, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o upravljanju zgradama.
Među najvažnijim promjenama ističe se uvođenje razlike između “iznajmljivača” i “domaćina” –
domaćin mora imati prebivalište u županiji gdje iznajmljuje. Ta razlika otvara vrata potencijalnom
novom načinu oporezivanja u budućnosti.
Paušalni porez po krevetu i dalje je najčešći model oporezivanja dohotka pružatelja ugostiteljskih
usluga u domaćinstvu – neovisno o tome radi li se o iznajmljivaču luksuzne vile ili jednostavnog
apartmana uz magistralu. No sve je više rasprava o tome koliko je taj model zapravo pravedan.
Ovaj članak detaljno analizira regulativne promjene za djelatnosti iznajmljivanja smještaja u turizmu
od početka 2025. godine.
Posebna pozornost posvećena je i tzv. nekomercijalnom smještaju odnosno stanovima i kućama koje
se u službenim evidencijama ne vode kao registrirani smještaj za turizam, ali se svejedno koriste i u te
svrhe. Prema Popisu stanovništva iz 2021., u RH je više od 230 tisuća objekata koji se koriste isključivo
za odmor. Zanimljiv je podatak da je više od 53 tisuće nekretnina prodano strancima u zadnjih pet
godina; najviše Slovencima, Nijemcima i Austrijancima. Sve to dodatno otežava pristup stambenom
prostoru lokalnom stanovništvu, a posebno je osjetljivo pitanje kada se takve nekretnine koriste za
neprijavljeno turističko iznajmljivanje.
Kako se zapravo oporezuje djelatnost iznajmljivanja smještaja u turizmu? Je li riječ o najmanje
oporezovanoj djelatnosti u RH? Što donosi razgraničenje domaćina od drugih iznajmljivača i hoće li
to u budućnosti donijeti novu poreznu politiku? Kakav je utjecaj nekomercijalnog smještaja?
Odgovore na ta, ali i druga pitanja – uključujući kako se računa indeks turističke razvijenosti, zašto
su apartmani u višestambenim zgradama pod posebnom lupom i što zapravo znači biti domaćin –
donosi ovaj rad.
Isplata stipendija u 2025. godini

Neoporezive stipendije za školovanje u zemlji i inozemstvu mogu se isplatiti srednjoškolcima i
redovitim studentima pod uvjetom ispunjavanja propisanih kriterija. Za osnovnoškolce i izvanredne
studente neoporezivo stipendiranje nije predviđeno pa se takve isplate u poreznom smislu smatraju
drugim dohotkom i podliježu obvezi plaćanja poreza i doprinosa. Ovaj članak daje pregled pravila
za neoporezive stipendije u 2025. godini, naglašavajući važnost pravilnog vođenja dokumentacije,
dostave izjava o primljenim stipendijama te način isplate stipendija za više mjeseci unazad.
Doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za 2025. godinu

Obveza obračunavanja i plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
pitanje je koje se postavlja prilikom rada i boravka ili službenog putovanja izvan granica Republike
Hrvatske. Obveza ovisi o više faktora – statusa osiguranika, vrste boravka i države u koju se odlazi. U
kojim slučajevima se doprinos plaća, po kojoj stopi se obračunava, za koje države i tko snosi obvezu
plaćanja, pročitajte u nastavku teksta.