Implikacije razdvajanja i odvajanja društva na računovodstveno evidentiranje i izvještavanje
U poslovnoj praksi trgovačka društva sve češće provode različite oblike statusnih promjena i
organizacijskih restrukturiranja, pri čemu razdvajanje i odvajanje društva zauzimaju značajno mjesto.
Podjela društva kapitala definira se kao statusna promjena kojom društvo koje se dijeli na dva ili
više društava prenosi svoju cjelokupnu imovinu ili samo dio imovine na društva koja se osnivaju radi
provođenja podjele ili na društva koja već postoje. Ako društvo koje se dijeli u tom procesu prestaje
postojati zbog prijenosa cjelokupne imovine na druga društva, riječ je o podjeli razdvajanjem. S druge
strane, kada društvo prenosi samo određene dijelove imovine na jedno ili više novih ili postojećih
društava, ali nastavlja poslovati, riječ je o podjeli odvajanjem. Obvezu sastavljanja financijskih
izvještaja za FINA-u i poreznih izvještaja za potrebe Porezne uprave ima samo društvo koje prestaje
postojati odnosno gubi pravnu osobnost, a to je slučaj kod podjele razdvajanjem, pri čemu društvo
koje se dijeli prestaje postojati bez postupka likvidacije. Cilj ovog članka je prikazati računovodstvene
i izvještajne implikacije razdvajanja i odvajanja društva kroz primjere koji se javljaju u praksi.
Računovodstveno i poreznopostupanje s mobilnim uređajimau poslovanju
Uvođenje mobilnih uređaja u poslovne procese sve je učestalije, a njihova uporaba obuhvaća različite
funkcije – od komunikacije s klijentima i dobavljačima, preko pristupa internim aplikacijama i bazama
podataka, do organizacije i nadzora poslovnih aktivnosti. Međutim, mobilni telefoni i drugi prijenosni
uređaji ne predstavljaju samo tehnički resurs, već i specifičan računovodstveni i porezni izazov.
Prilikom evidentiranja i praćenja troškova povezanih s mobilnim uređajima nužno je pravilno
razgraničiti privatnu i poslovnu uporabu, odrediti tretman pretporeza te osigurati dosljedno knjiženje
amortizacije. Osim toga, porezni propisi zahtijevaju jasno definiranje i dokumentiranje načina
korištenja uređaja kako bi se umanjili rizici od poreznih nepravilnosti i mogućih korekcija od strane
nadzornih tijela.
Ispravno računovodstveno i porezno postupanje s mobilnim uređajima doprinosi ne samo usklađenosti
s propisima, već i kvalitetnijem financijskom planiranju te transparentnijem prikazu troškova
poslovanja.
Kamate na zajmove međupovezanim društvima i obračun poreza po odbitku
U poslovanju povezanih društava česta je praksa da jedno društvo, najčešće matično, osigurava
financijska sredstva putem zaduženja kod banaka ili drugih financijskih institucija, kako bi osiguralo
likvidnost na razini cijele grupe. Ta se sredstva potom dalje raspoređuju unutar grupe kroz odobravanje
zajmova povezanim društvima, osobito onima kojima su sredstva u tom trenutku potrebna za tekuće
poslovanje ili investicije.
Iako je najčešći model taj u kojemu matično društvo posuđuje i dalje plasira sredstva, u praksi se
često susrećemo i s modelom u kojemu financijsku funkciju unutar grupe obavlja jedno od povezanih
društava koje nije matično, ali je operativno zaduženo za financiranje. Takvo društvo može dalje
odobravati zajmove sestrinskim ili drugim povezanim subjektima u okviru grupacije.
Pritom je, sa stajališta poreza na dobit, neophodno uzeti u obzir visinu kamatne stope koja se
primjenjuje na takve zajmove. Naime, ako ugovorena kamata odstupa od kamatne stope propisane
od ministra financija koja se primjenjuje na zajmove između povezanih osoba, treba voditi računa o
možebitnom povećanju osnovice poreza na dobit zbog nepriznatog rashoda ili podcijenjenog prihoda.
Dodatnu kompleksnost donosi činjenica da se društva često zadužuju u inozemstvu, gdje su kamatne
stope povoljnije, a zatim se plasiraju sredstva povezanim domaćim društvima. U takvim slučajevima,
pri isplati kamata inozemnim društvima potrebno je obratiti pozornost na obvezu obračuna, obustave
i plaćanja poreza po odbitku, u skladu s tuzemnim propisima i primjenjivim ugovorima o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
Fiskalizacija 2.0 – izazovi u poslovnoj praksi
Novi Zakon o fiskalizaciji, poznat kao Fiskalizacija 2.0, donosi brojne novine u sustavu izdavanja i
fiskalizacije eRačuna te unosi značajne promjene u svakodnevno poslovanje obveznika. Iako Zakon
stupa na snagu 1. rujna 2025., već sada se javljaju brojna pitanja i nedoumice u vezi s njegovom
praktičnom primjenom. Poduzetnici, računovođe i informatički stručnjaci suočavaju se s izazovima
povezanim s tehničkim rješenjima, razumijevanjem novih obveza te primjenom pojedinih zakonskih
odredbi u praksi.
Posebnu pozornost izaziva primjena sustava Fiskalizacije 1.0 ili sustava Fiskalizacije 2.0 u transakcijama
između poduzetnika (B2B) kada je način plaćanja gotovina ili kartica te kada se navedena plaćanja
kombiniraju s plaćanjem na transakcijski račun. Dodatnu složenost unosi obvezna primjena KPD šifri
na eRačunima, kao i nedoumice u vezi klasifikacije specifičnih stavki poput prefakturiranja režijskih
troškova vezano uz najam prostora. Tu su i specifične situacije poput godišnjih odobrenja, postupanja
s računima koji ne služe poslovnoj svrsi, a evidentirani su u FiskAplikaciji Porezne uprave. Nadalje,
obrađuju se postupci koji su predviđeni za slučajeve kada zbog nedostupnosti adrese primatelja,
eRačun nije mogao biti izdan, a naknadno adresa primatelja bude dostupna u AMS-u. Uz to, prikazani
su i novi zahtjevi u vezi izvještavanja o naplaćenim eRačunima te izvještavanje o naplati u slučaju
kada je izvršen otpis potraživanja.
Autorica u članku obrađuje izazove s kojima se poduzetnici susreću u pripremi za primjenu novog
sustava fiskalizacije, nudeći pritom korisna pojašnjenja i praktične smjernice.
Fiskalizacija 2.0 – praktične dileme oko KPD šifriranja
Novi Zakon o fiskalizaciji, poznat kao Fiskalizacija 2.0, stupa na snagu 1. rujna 2025. i donosi značajne promjene u poslovanju poreznih obveznika. Posebnu pozornost izaziva obvezno KPD šifriranje stavki na eRačunima. Poduzetnici se već sada susreću s izazovima u primjeni novih pravila, posebno u pogledu klasifikacije specifičnih stavaka poput zakupnine i režija, kao i kod […]
Uvođenje Fiskalizacije 1.0 za prodaju mobitela i laptopa zaposlenicima od 1. siječnja 2026.
Hrvatski sabor usvojio je novi Zakon o fiskalizaciji kojim se unose značajne novine u postojeći sustav
fiskalizacije. Osim uvođenja Fiskalizacije 2.0, zakon donosi i određene izmjene i u sustavu Fiskalizacije
1.0 odnosno u postupku fiskalizacije računa izdanih krajnjim potrošačima (engl. business to customer
– B2C). U odnosu na dosadašnje propise, koji su se prije svega odnosili na fiskalizaciju gotovinskih
računa, novi zakon propisuje obvezu fiskalizacije svih računa u B2C segmentu, neovisno o načinu
plaćanja. Time se postupak fiskalizacije u B2C segmentu, osim plaćanja gotovinom i karticama,
proširuje i na naplatu putem transakcijskog računa, kao i na ostale načine plaćanja.
Budući da se prodaja dobara zaposlenicima, poput mobitela i laptopa, smatra prometom u krajnjoj
potrošnji, od 1. siječnja 2026. uvodi se obveza fiskalizacije 1.0 i u slučajevima naplate putem
transakcijskog računa. Tako će za navedenu prodaju svi obveznici fiskalizacije koji inače posluju
isključivo putem transakcijskog računa, poput računovodstvenih servisa i veleprodajnih trgovačkih
društava, trebati imati programsko rješenje za provedbu fiskalizacije u krajnjoj potrošnji odnosno
Fiskalizaciju 1.0.
U članku autorica prezentira specifičnosti fiskalizacije u krajnjoj potrošnji vezano za plaćanja putem
transakcijskog računa, a u kontekstu novih zakonskih promjena.
Donesen novi Zakon o fiskalizaciji
Novi Zakon o fiskalizaciji objavljen je u Nar. nov., br. 89. od 13. lipnja 2025., a na snagu stupa 1.
rujna 2025., osim pojedinih odredbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. odnosno 1. siječnja 2027.
sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona. Novi zakon propisuje fiskalizaciju svih računa u
krajnjoj potrošnji tzv. B2C segmentu (engl. business to customers), fiskalizaciju i izdavanje eRačuna
između poreznih obveznika tzv. B2B segment (engl. business to business) te fiskalizaciju računa
izdanih u poslovanju između poreznih obveznika i javnih tijela tzv. B2G segment (engl. business to
government).
Koje su razlike između usvojenog Zakona o fiskalizaciji i prijedloga zakona, kada stupaju na snagu
pojedine odredbe zakona, kako funkcionira postupak fiskalizacije 2.0 te o specifičnostima, kao što je
informativno ispunjena prijava PDV-a i izuzeće od obveze izdavanja eRačuna kada je račun plaćen
karticom ili gotovinom – pročitajte u nastavku članka.
Sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja za 2024. godinu za javnu objavu
Konsolidirani financijski izvještaji prikazuju sveobuhvatnu financijsku sliku grupe poduzetnika kao
jednog ekonomskog subjekta. Matična društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj imaju obvezu
sastavljanja i javne objave konsolidiranih financijskih izvještaja. Također, ona su bila dužna prijaviti
obvezu konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja Financijskoj agenciji najkasnije do 30. travnja
2025. godine za prethodnu poslovnu godinu. Rok za dostavu konsolidiranih financijskih izvještaja za
javnu objavu je najkasnije devet mjeseci nakon završetka poduzetnikove poslovne godine odnosno
društva koja izvještavaju prema kalendarskoj godini trebaju do 30. rujna 2025. predati FINA-i
konsolidirani GFI-POD izvještaj s propisanom dokumentacijom za potrebe javne objave. Međutim,
kako je rok za javnu objavu pojedinačnih izvještaja društva do 30. lipnja, poduzetnici često predaju do
ovog roka uz pojedinačne i konsolidirane financijske izvještaje za potrebe javne objave. Novi Zakon
o računovodstvu1 iz 2024. godine donio je promjene vezano za razvrstavanje grupe poduzetnika.
Koji se kriteriji za razvrstavanje grupe poduzetnika primjenjuju za 2024. godinu, kada su matična
društva obvezna provoditi konsolidaciju, a u kojim slučajevima se mogu primijeniti iznimke od obveze
provođenja konsolidacije sukladno Zakonu o računovodstvu i standardima financijskog izvještavanja
pročitajte u nastavku članka.
Pripajanje i spajanje društava kapitala – računovodstveni i porezni aspekti
Pripajanja i spajanja društava predstavljaju kompleksne transakcije koje sa sobom nose niz izazova,
kako u računovodstvenom, tako i u poreznom smislu. Relevantni računovodstveni standardi koji
uređuju područje pripajanja i spajanja su MSFI 3 Poslovna spajanja za velike poduzetnike odnosno
HSFI 2 Konsolidirani financijski izvještaji za mikro, male i srednje poduzetnike. U članku se obrađuju
računovodstveni aspekti pripajanja i spajanja te na primjerima prikazuju slučajevi pripajanja i
spajanja uz pozitivan i negativan goodwill. Osim računovodstvenih postupaka, posebnu pozornost
valja obratiti i na porezne implikacije, osobito kada je riječ o pravu na prijenos poreznih gubitaka i
utvrđivanju poreznih obveza sa stanovišta poreza na dobit. Koji izvještaji se dostavljaju u postupku
pripajanja FINA-i, a koji Poreznoj upravi te u kojim zakonskim rokovima, pročitajte detaljnije u
nastavku članka.
Besplatna predaja GFI POD izvještaja putem e-građani osobnom iskaznicom
Poslovni subjekti mogu bez dodatnih troškova predati GFI POD izvještaj za 2024. godinu putem aplikacije RGFI putem sustava e-Građani, koristeći samo e-osobnu iskaznicu. GFI POD izvještaj zajedno sa propisanom dodatnom dokumentacijom za 2024. godinu može se besplatno predati FINA-i u Registar godišnjih financijskih izvještaja putem e-Građani. Predaja je omogućena putem aplikacije RGFI na e-Građani putem […]