Obračun i računovodstveno evidentiranje spomeničke rente za 2025. godinu
Spomeničku rentu obvezne su plaćati fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak
ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na
području kulturno-povijesne cjeline te one koje obavljaju zakonom određene djelatnosti. Obveza
plaćanja spomeničke rente proizlazi iz odredbi Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar.
nov., br. 145/24. i 151/25.). Svrha ove rente je osiguravanje sredstava za zaštitu, očuvanje i obnovu
kulturnih dobara. Obračun spomeničke rente za 2025. godinu se nije mijenjao u odnosu na prethodnu
godinu.
U nastavku se razmatraju vrste spomeničke rente, način njezina obračuna, obveze obveznika te
primjer utvrđivanja i knjiženja u poslovnim knjigama.
Uloga izvještavanja po poslovnim segmentima prema MSFI-u 8 u donošenju upravljačkih odluka
Donošenje kvalitetnih upravljačkih odluka zahtijeva pouzdane i strukturirane informacije o
poslovnim rezultatima koje su utemeljene na internim izvještajima uprave, pri čemu izvještavanje
po poslovnim segmentima ima iznimno važnu ulogu jer menadžmentu omogućuje sagledavanje
financijskih učinaka pojedinih dijelova poslovanja te donošenje odluka o raspodjeli resursa i procjeni
uspješnosti na temelju relevantnih internih informacija. Za uspješno upravljanje poslovanjem
menadžment mora kontinuirano pratiti rezultate, pravilno raspoređivati resurse i razvijati strategije
za ostvarivanje konkurentske prednosti, a kvalitetni izvještaji o poslovnim segmentima, osobito
kod većih poduzeća, pružaju detaljniji uvid u uspješnost pojedinih dijelova poduzeća, pomažući u
prepoznavanju segmenata koji ostvaruju bolje rezultate, kao i onih kojima su potrebna dodatna
ulaganja kako bi se povećala njihova učinkovitost. Standard MSFI 8 – Poslovni segmenti, usklađuje
identificiranje poslovnih segmenata i izvještavanje o njima s internim izvještavanjem koje koristi
uprava, primjenjujući upravljački pristup za identifikaciju i mjerenje financijske uspješnosti segmenata
pri čemu se informacije temelje na podacima koji se redovito koriste u internom upravljanju, što
povećava relevantnost financijskih izvještaja za korisnike i istodobno doprinosi učinkovitijem
upravljanju poduzećem. U članku se obrađuju zahtjevi standarda MSFI 8 – Poslovni segmenti, s
naglaskom na ulogu ovog izvještavanja u podršci donošenju upravljačkih odluka.
Nova stopa zatezne kamate od 1. siječnja 2026. godine
Klaudija Ikić, univ. spec. oec. HZRIF, Zagreb Osnovu za obračun zatezne kamate čini kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila u svojim posljednjim glavnim operacijama refinanciranja, a koja je objavljena prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta. Kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja i koja je na […]
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2025. godinu
Za 2025. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Nar.
nov., br. 85/24. i 145/24.) te Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar.
nov., br. 107/25.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnici su dužni osigurati primjenu propisanih
računovodstvenih politika, pravilnu klasifikaciju i mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda te usklađenost
s obrascima i tehničkim zahtjevima za predaju izvještaja propisanim od strane Financijske agencije. U vrijeme
pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 6.0.0. od 18. ožujka 2025.
godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2025. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za
2025. godinu s osvrtom na praktične primjere knjiženja te prikaz pojedinih pozicija financijskih izvještaja.
Obračun naknade za općekorisne funkcije šuma za 2025. godinu sprimjerima knjiženja
Naknada za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) predstavlja jedno od obveznih parafiskalnih davanja
koje se obračunava na temelju ostvarenih prihoda odnosno primitaka poslovnih subjekata u Republici
Hrvatskoj. Iako se radi o relativno niskoj stopi, riječ je o obvezi koja se utvrđuje neovisno o poslovnom
rezultatu odnosno tereti obveznike i u situacijama kada poslovanje rezultira gubitkom. U odnosu
na prethodnu godinu, obračun OKFŠ za 2025. godinu provodi se primjenom snižene stope za cijelu
godinu. Administrativno rasterećenje postignuto je ukidanjem obveze podnošenja Obrasca obračuna
naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, pri čemu Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
ribarstva na temelju godišnjih financijskih izvještaja provodi obračun i zaduženje naknade. Pregled
obveza i rokova dospijeća omogućen je putem e-usluge „Kalendar plaćanja obveznih naknada“.
U nastavku članka daje se pregled obveznika, osnovice i stope za 2025. godinu, način zaduženja i
plaćanja naknade te primjeri obračuna i knjiženja u poslovnim knjigama.
Utvrđivanje veličine poduzetnika prema Zakonu o računovodstvu s osvrtom na prijedloge izmjena iz e-savjetovanja
Kriteriji za razvrstavanje poduzetnika prema Zakonu o računovodstvu prvi se put primjenjuju za
2025. godinu kod svih poduzetnika koji izvještavaju prema kalendarskoj godini, što znači da će
novo razvrstavanje izravno odrediti i opseg dokumentacije koju su dužni predati FINA-i uz godišnje
financijske izvještaje. Budući da su pragovi ukupne aktive i netoprihoda povećani za približno
25 %, zaokruženo na cijele iznose, očekuje se da će se dio poduzetnika svrstati u nižu kategoriju
veličine, što može utjecati na obvezu primjene HSFI-ja ili MSFI-ja. Promjene koje su već stupile na
snagu obuhvaćaju nova pravila razvrstavanja grupa poduzetnika te obvezu sastavljanja izvještaja o
održivosti, sukladno odredbama važećeg Zakona o računovodstvu iz 2024. godine. Uz te već važeće
odredbe, dodatne promjene i pojašnjenja predviđene su kroz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i
dopuni Zakona o računovodstvu koji je trenutno u postupku e-savjetovanja. Ovaj se Nacrt ponajprije
odnosi na odgodu rokova za drugi i treći krug obveznika izvještavanja o održivosti te na preciziranje
obveza vezanih uz dostavu odluke odnosno prijedloga odluke o raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka u
postupku javne objave.
U članku se prikazuju kriteriji razvrstavanja poduzetnika i grupa poduzetnika te daje pregled
dokumentacije koju su, ovisno o veličini, poduzetnici dužni predati FINA-i prilikom podnošenja GFIPOD obrasca, uz osvrt na najavljene zakonske izmjene iz Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i
dopuni Zakona o računovodstvu.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2025. godinu
Kalendarska godina približava se svom završetku, a za većinu poduzetnika to ujedno znači i kraj
poslovne godine. U tom razdoblju, neposredno prije zaključivanja poslovnih knjiga, preporučljivo je
detaljno prekontrolirati stanja imovine, obveza i kapitala te izvršiti sve potrebne ispravke uočenih
pogrešaka.
Iako priprema godišnjih financijskih izvještaja obuhvaća niz koraka koji slijede nakon provedenih
kontrola, u ovome članku upućujemo na aktivnosti i ključne točke provjere koje je preporučljivo
obaviti u tom „predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja u 2025.
godini nisu se bitnije mijenjali u odnosu na one koji su vrijedili za izvještavanje za 2024. godinu.
Uz navedeno, računovođe i poduzetnici intenzivno se pripremaju za uvođenje fiskalizacije 2.0, kao i
za sve učinke koje će taj sustav imati na računovodstvene procese. U tom području i dalje postoji niz
otvorenih pitanja, dok je programska podrška u punoj aktivnosti kako bi se pravodobno prilagodila,
unatoč još uvijek djelomično nedovršenom zakonodavnom okviru i nejasnoćama koje taj sustav sa
sobom nosi.
Fiskalizacija eRačuna za proračunske korisnike – pregled rokova i obveza
Proračunski i izvanproračunski korisnici po prvi put postaju obveznici fiskalizacije eRačuna, čime
ulaze u područje fiskalizacije 2.0 prema novom Zakonu o fiskalizaciji. Obveze se uvode postupno pa je
iznimno važno na vrijeme utvrditi u koju skupinu obveznika pojedini subjekt pripada, budući da porezni
status izravno određuje datum početka primjene fiskalizacije eRačuna. Za sve proračunske korisnike
koji nisu obveznici PDV-a, obveza zaprimanja i fiskalizacije ulaznih eRačuna počinje 1. siječnja 2026.,
dok obveza izdavanja i fiskalizacije izlaznih eRačuna nastupa od 1. siječnja 2027. godine. S druge
strane, proračunski korisnici koji su upisani u registar obveznika PDV-a nalaze se u drugačijoj situaciji,
jer oni već od 1. siječnja 2026. imaju obvezu i zaprimanja i izdavanja fiskaliziranih eRačuna, zbog
čega je iznimno važno pravodobno provjeriti porezni status te njegov utjecaj na dinamiku obveza u
fiskalizaciji 2.0. Uz navedeno, potrebno je uzeti u obzir i to je li proračunski korisnik ujedno obveznik
poreza na dobit, osobito kada račune krajnjim potrošačima naplaćuje na transakcijski račun. U
takvim slučajevima nastupa obveza fiskalizacije 1.0, pri čemu se fiskalizacija više ne odnosi samo na
račune kod kojih je način plaćanja gotovina ili kartica, nego obuhvaća i transakcijski način plaćanja
te druge oblike plaćanja. Time se otvara mogućnost da isti subjekt istodobno provodi fiskalizaciju
eRačuna u poslovnim odnosima i fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, što zahtijeva pravodobno
usklađivanje internih procedura i tehničkih rješenja za obje vrste obveza.
Fiskalizacija 1.0 i 2.0: usporedni prikaz i glavne razlike
Primjena novog Zakona o fi skalizaciji donosi značajne promjene u načinu izdavanja, razmjeni i
fi skalizaciji računa. Razlikuje se fi skalizacija računa u krajnjoj potrošnji (fi skalizacija 1.0) i fi skalizacija
eRačuna u poslovnim odnosima između poreznih obveznika i javnih ti jela (fi skalizacija 2.0). Dok se
u B2C segmentu i dalje izdaju računi u papirnatom obliku uz obvezu fi skalizacije samo na strani
izdavatelja računa, u B2B i B2G segmenti ma uvodi se strukturirani eRačun koji se razmjenjuje putem
informacijskih sustava i fi skalizira i na strani izdavatelja i na strani primatelja. Posebno je važno
naglasiti da se u provedbi treba jasno razlikovati sustav fi skalizacije 1.0 i 2.0. Odredbe Zakona koje se
odnose na fi skalizaciju računa u krajnjoj potrošnji ne primjenjuju se nužno na fi skalizaciju eRačuna u
poslovnim odnosima i obratno.
U članku se detaljno razrađuju najvažnije razlike između fi skalizacije 1.0 i 2.0, uključujući defi niciju
obveznika, predmet fi skalizacije, izuzeća, posebnosti izdavanja računa, obvezu prijave poslovnih
prostora, isti canje naljepnica, korištenje uvezane knjige računa, kao i postupanje u slučaju tehničkih
poteškoća. Posebna pozornost posvećena je eIzvještavanju, podacima o naplati i odbijanju računa
te pravilnoj primjeni KPD oznaka. Uz svaki od navedenih elemenata razrađuje se koji se od njih
primjenjuje u fi skalizaciji 1.0, a koji u fi skalizaciji 2.0, čime se čitatelju pruža jasan i pregledan uvid u
to koje se odredbe primjenjuju u kojem sustavu fi skalizacije.
Računovodstveni tretman sredstava iz EU fondova prema MRS-u 20
Sredstva dodijeljena iz EU fondova smatraju se oblikom državnih potpora koje se dodjeljuju radi
financiranja različitih projekata i unapređenja poslovanja subjekata. Poduzetnici mogu ostvariti
takve potpore u novčanom obliku, primjerice za nabavu nove ekološki prihvatljive opreme, strojeva
ili specijaliziranih postrojenja, ali i u nenovčanom obliku, dok pojedine potpore služe za pokriće
određenih tekućih troškova poslovanja. U okviru državnih potpora razlikujemo potpore koje se odnose
na imovinu od potpora povezanih s dobiti. Za subjekte koji primjenjuju Međunarodne standarde
financijskog izvještavanja, računovodstveni tretman i objavljivanje državnih potpora uređeno je MRSom 20 – Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći. U sklopu primjene ovog
standarda važno je odrediti trenutak priznanja potpore, razmotriti hoće li se prikazivati po bruto ili
neto načelu te utvrditi odgovarajući računovodstveni tretman s obzirom na vrstu i namjenu potpore.
U nastavku članka detaljnije su analizirani zahtjevi standarda i postupanja u različitim situacijama
dodjele potpora, uz procjenu specifičnih uvjeta priznavanja i mjerenja te određivanje razdoblja u
kojima se potpora treba priznati radi pravilne usklađenosti s nastankom povezanih rashoda.