Izlazak iz sustava PDV-a i pripreme za sastavljanje obračuna PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja 2022. godine za proračunske korisnike i neprofitne organizacije
Obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji su tijekom 2022. godine imali vrijednost oporezivih
isporuka u iznosu manjem od 300.000,00 kuna, mogu podnijeti zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a.
Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2023. godine.
Prema članku 85. stavak 7. Zakona o PDV-u, porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi
za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu
kalendarsku godinu te u slučaju izlaska u zadnji obračun treba uključiti i porezne obveze koje nastaju
zbog izlaska iz sustava PDV-a. Autorica u članku piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz
sustava PDV-a te o specifičnostima usklađivanja u zadnjem obračunu kod proračunskih korisnika i
neprofitnih organizacija upisanih u registar obveznika PDV-a.
Obrtnici kao obveznici obračuna PDV-a na usluge poreznih obveznika sa sjedištem u inozemstvu
Obrtnici, bez obzira jesu li upisani u registar obveznika PDV-a ili su samo tzv. “mali porezni obveznici”,
obveznici su obračuna PDV-a na određene usluge koje im obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u
inozemstvu. Obveza obračuna PDV-a odnosi se na usluge za koje je propisano opće načelo oporezivanja,
tj. oporezivanje prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. Autorica u članku daje pregled
usluga za koje su obrtnici obveznici obračuna PDV-a kada im usluge obavljaju porezni obveznici sa
sjedištem u inozemstvu
Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u Hrvatski sabor je usvojio 23. rujna 2022. te se
očekuje njegova objava u Narodnim novinama, a propisano je da dio odredbi stupa na snagu prvog
dana od dana objave, a dio odredbi na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U cilju ublažavanja rasta cijena energenata i poreznog rasterećenja građana izmjenama Zakona
smanjene su stope PDV-a na isporuku grijanja, ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke te isporuku i
ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte i objekte koji se koriste za aktivnosti od javnog
interesa. Autorica u članku daje pregled izmjena s navođenjem obveza poreznih obveznika na dan
početka primjene novih stopa vezano za popis zaliha proizvoda u trgovini na malo te o postupanju u
prijelaznom razdoblju s predujmovima, povratom robe i naknadnim promjenama porezne osnovice.
Usluge iz inozemstva i obveza obračuna PDV-a
Koda proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji određenu uslugu obavlja porezni obveznik
koji ima sjedište u inozemstvu (u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji) potrebno je, ovisno o vrsti
usluge, utvrditi ima li korisnik obvezu obračunati porez na dodanu vrijednost. Obveza obračuna PDV-a
ovisi o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja o čemu ovisi i obračun PDV-a.
Ugostiteljske usluge na OPG-u – porezni aspekt poslovanja i obveze u procesu uvođenja eura
Pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu spada u
dopunsku djelatnost OPG-a koja se registrira prema Zakonu o OPG-u i u skladu s propisima koji uređuju
ugostiteljsku i turističku djelatnost. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o pružanju usluga u
turizmu ovu djelatnost uređuju kao ugostiteljske i turističke usluge na obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu. Autorica u članku piše o uvjetima za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na
OPG-u, o poreznim obvezama nositelja OPG-a te o njihovim obvezama vezano za uvođenje eura kao
službene valute u Republici Hrvatskoj.
Poslovne knjige ugostiteljskog obrta i obveze u procesu uvođenja eura
Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te
djelatnosti. Obrtnik ugostitelj može biti obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit, o čemu ovisi i
vođenje poslovnih knjiga. Kao obveznik poreza na dohodak vodi poslovne knjige sukladno odredbama
Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a ako je obveznik PDV-a vodi još i knjige propisane Zakonom
i Pravilnikom o PDV-u. Ovisno o odlukama lokalne samouprave dio prometa ugostiteljske djelatnosti
oporezuje se i posebnim (općinskim) porezom na potrošnju, što zahtijeva posebne evidencije. U članku
autorica piše o načinu vođenja poslovnih knjiga ugostiteljskog obrta obveznika poreza na dohodak
koji pruža usluge prehrane i pića te o njihovim obvezama prema Zakonu o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj vezano za obvezu dvojnog isticanja cijena i dvojnog iskazivanja ukupnog
iznosa na računima.
Računi u procesu uvođenja eura – specifičnosti kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije, bez obzira jesu li obveznici PDV-a ili ne, za svaku isporuku
dobara odnosno obavljenu uslugu obvezni su izdati račun s obračunom PDV-a ili s napomenom o
poreznom oslobođenju. Za račune izdane drugim poreznim obveznicima odnosno pravnim osobama,
minimalni sadržaj propisan je čl. 79. Zakona o PDV-u, dok je sadržaj računa izdan krajnjim potrošačima
propisan čl. 62. Općeg poreznog zakona. Ako se radi o subjektu koji je obveznik poreza na dobit, tada
račun osim podataka propisanih Zakonom o PDV-u mora sadržavati i elemente propisane Zakonom o
fiskalizaciji u prometu gotovinom.
Dvojno iskazivanje cijena i izdavanje računa u procesu uvođenja eura
Jedno od načela koja su propisana u postupku zamjene hrvatske kune eurom je načelo zaštite
potrošača i načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena. U okviru načela zaštite potrošača
Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH propisana je obveza preračunavanja cijena
primjenom fiksnog tečaja konverzije. Zbog preračunavanja kuna u euro primjenom fiksnog tečaja
konverzije potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije
uveden te je propisana obveza dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima. Autorica u članku daje
primjere preračunavanja i iskazivanju cijena te sadržaju računa u razdoblju dvojnog iskazivanja.
Evidentiranje stjecanja dobara kod obrtnika obveznika poreza na dohodak
Obveznici poreza na dohodak primitke i izdatke od poslovnih događaja utvrđuju primjenjujući novčano
načelo. Prema ovom načelu primitak se evidentira prema primljenoj uplati od strane kupca, a izdatak
prema obavljenoj isplati dobavljaču. U slučaju priljeva odnosno odljeva u stranoj valuti preračunavaju
se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka
(uplate) odnosno izdatka (isplate). Autorica u članku daje primjere evidentiranja poslovnih događaja
stjecanja dobara iz druge države članice, ukazujući na moguće razlike kod utvrđivanja osnovice za
obračun poreza na dodanu vrijednost u odnosu na iskazivanje primitaka i izdataka u knjizi primitaka
i izdataka zbog razlike u tečaju koji se primjenjuje u jednom i drugom slučaju.
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao „mali porezni obveznici“
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije koji ostvaruju vrijednost isporuka u okviru oporezive
gospodarske djelatnosti u iznosu manjem od 300.000,00 kuna, smatraju se „malim poreznim
obveznicima“. Oni primjenjuju posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike koji
podrazumijeva da su njihove isporuke oslobođene plaćanja PDV-a, na izlaznim računima ne iskazuju
PDV i nemaju pravo na odbitak pretporeza. Sukladno članku 90. Zakona o PDV-u oni se nisu obvezni
upisati u registar poreznih obveznika, ali se pod određenim uvjetima smatraju osobama koje se
trebaju registrirati za potrebe PDV-a.