Ukinut je Covid dodatak na plaću
Odlukom o stavljanju izvan snage odluka o posebnoj nagradi za obavljanje poslova pružanja skrbi pacijentima oboljelima od bolesti Covid-19 (Nar. nov., br. 99/24.) koju je donijela Vlada RH, od 24. kolovoza 2024. godine ukinut je dodatak na plaću za zaposlene u sustavu zdravstva, socijalne skrbi, zatvorskom sustavu i oružanim snagama. Poseban dodatak na plaću ostvarivali […]
Plaća i ostali primici radnika zaposlenog na ugovor o dodatnom radu
Radnik koji je kod jednog ili kod više poslodavaca zaposlen tako da mu je ukupno radno vrijeme
iznosilo četrdeset sati tjedno, može se zaposliti na ugovor o dodatnom radu do osam sati tjedno, na
neodređeno ili na određeno vrijeme. Godišnji fond sati dodatnog rada nije ograničen, ali proizlazi kao
umnožak razdoblja trajanja radnog odnosa i ugovorenog tjednog radnog vremena.
U članku se obrađuju uvjeti zasnivanja radnog odnosa za dodatni rad, ograničenja trajanja takvog
rada u jednakom ili u nejednakom rasporedu rada te novčana prava radnika koji radi u dodatnom
radu. Posebno je obrađeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti, obračun poreza na dohodak i izvještavanje Porezne uprave o plaći i drugim
primicima radnika zaposlenog na ugovor o dodatnom radu. Uz to, u članku se problematizira pravo
radnika koji radi u dodatnom radu na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a i ukazuje na mogućnost
isplate neoporezivih primitaka u najvišem dozvoljenom neoporezivom iznosu.
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a
Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO-a) treba paziti na
propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom
razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju te upute i postupanja nadležnih
institucija, u članku pokazujemo primjere obračuna naknade plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži
refundaciju od HZZO-a.
Isplata drugog dohotka i autorskih naknada fizičkim osobama rezidentima koji su obveznici PDV-a
Fizička osoba koja ostvaruje primitke od drugog dohotka i/ili autorske naknade i obveznik je PDV-a, dužna je
na obavljene isporuke zaračunati porez na dodanu vrijednost po propisanoj stopi. Po sili zakona postaje obveznik PDV-a ako u tekućoj ili prethodnoj godini isporuči usluge i prava u vrijednosti većoj od 40.000,00 eura,
pri čemu se pod naknadom za isporuku podrazumijeva bruto primitak fizičke osobe.
Fizička osoba koja je obveznik PDV-a može porez na dohodak od primljenih naknada i autorskih honorara plaćati
po odbitku od drugog dohotka, što podrazumijeva obvezu isplatitelja da pri isplati naknade obračuna i plati pripadajuće doprinose i porez na dohodak te da isplaćenu svotu i plaćena javna davanja iskaže u obrascu JOPPD.
Naknada za prijevoz u gradovima koji su uveli besplatni prijevoz
Kako su u toku 2024. godine neki gradovi uveli besplatni javni prijevoz na određenim relacijama odnosno za određene građane, iskrslo je pitanje poreznog obilježja naknade ako poslodavac i tim radnicima isplaćuje naknadu za prijevoz. Prema čl. 7. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17. – 143/23.), ako je na relaciji radnikovog dolaska/odlaska na […]
Nova osnovica za plaće državnih dužnosnika počevši od plaće za srpanj 2024.
Prema odluci Vlade RH od 25. srpnja 2024. godine, osnovica za obračun plaća državnih dužnosnika utvrđena je u visini od 947,18 eura bruto, jednako kao osnovica za određivanje plaća službenika i namještenika zaposlenih u državnoj službi i javnim službama. Povećana osnovica se primjenjuje počevši s plaćom za mjesec srpanj 2024. koja se isplaćuje u kolovozu […]
Doprinosi za obvezno osiguranje samozaposlenih osoba
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su kao samozaposlene osobe obveznici poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti mogu izabrati mjesečnu osnovicu na koju plaćaju doprinose
za svoje osobno osiguranje u većem iznosu od osnovice koja je za njih propisana kao obvezna. Ako
ostvareni dohodak utvrđuju na temelju nastalih primitaka i izdataka, obvezni su Poreznoj upravi za
svaki mjesec proveden u osiguranju dostavljati JOPPD obrazac za doprinose.
Obrtnici i poljoprivrednici obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez na
dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, plaćaju doprinose po rješenju Porezne uprave. I oni mogu
izabrati osnovicu za obračun doprinosa u većem iznosu od za njih propisane mjesečne osnovice, o
čemu obavještavaju Poreznu upravu na obrascu IVO-DOP.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su obveznici poreza na dobit, plaćaju doprinose
na osnovicu poduzetničke plaće i ispostavljaju JOPPD obrazac za poduzetničku plaću.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici kojima je samostalna djelatnost druga djelatnost,
plaćaju doprinose po sniženim stopama na osnovicu godišnjeg dohotka odnosno dobiti, ali najviše do
visine godišnje osnovice propisane za drugu djelatnost.
Neoporezivi i oporezivi primici studenata i učenika koji u 2024. godini rade preko ovlaštenih posrednika
U 2024. godini povećani su neoporezivi primici studenata i učenika koji rade preko ovlaštenih
posrednika tako da njihov neoporezivi primitak iznosi do 3.360,00 eura godišnje po studentu
odnosno učeniku. Uz to, student i učenik koji radi preko posrednika može na ostvarenim primicima
koristiti pravo na godišnji osnovni osobni odbitak koji u 2024. godini iznosi 6.720,00 eura, tako da mu
ukupna neoporeziva zarada iznosi do 10.080,00 eura. Studenti i učenici mogu u 2024. godini primiti i
neoporezive nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) do iznosa 3.360,00 eura godišnje.
Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisana je minimalna satnica za redovne i izvanredne
studente koji rade preko ovlaštenih posrednika i obveza uvećanja satnice ako student radi
prekovremeno, noću, nedjeljom i u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom.
Satnica učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika u pravilu se određuje ugovorom između
posrednika, naručitelja i učenika.
U članku se analiziraju neoporezivi i oporezivi primici redovnih i izvanrednih studenata i učenika
srednjih škola koji rade preko ovlaštenih posrednika, s naglaskom na novine uvedene izmjenama
poreznih propisa koje su na snazi od 1. siječnja 2024. godine.
Nagrade učenicima i nastavnicima za rezultate postignute na školskim natjecanjima
Nagrade koje škole, općine, gradovi, županije ili druge organizacije isplaćuju ili na drugi način
omogućavaju učenicima za postignute rezultate na školskim, općinskim, županijskim i državnim
natjecanjima, smotrama i drugim oblicima promocije učeničkog stvaralaštva, nisu oporezivi dohodak
i ne iskazuju se u obrascu JOPPD. Učeniku se nagrada može isplatiti u novcu ili omogućiti u obliku
prigodnog dara.
Nagrade koje škole isplaćuju nastavniku koji je mentor učenika i drugim osobama koje su svojim
radnim angažiranjem doprinijele postizanju zapaženih rezultata učenika, mogu se isplatiti kao plaća
ili kao neoporeziva prigodna nagrada za ostvarene radne rezultate. Ako nagradu isplaćuje poslovni
subjekt u kojemu nastavnik nije zaposlen, taj se primitak oporezuje kao drugi dohodak.
Novine u evidencijama i pohrani podataka o radnicima od 1. listopada 2024.
Dana 1. listopada 2024. godine stupit će na snagu novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije
o radnicima zaposlenim kod poslodavca (Nar. nov., br. 55/24.), kojim se uređuje sadržaj podataka u
evidenciji o radnicima, u posebnoj evidenciji o fizičkim osobama koje nisu zaposlenici poslodavca i u
evidenciji radnog vremena. U ovom se članku obrađuju obveze poslodavca koje se odnose na vođenje
evidencija o radnicima i evidencije o drugim fizičkim osobama.
Prema novom Pravilniku, smanjuje se broj obveznih podataka koje je poslodavac dužan voditi o
radnicima koje zapošljava, ali se uvodi obveza sastavljanja pisanog pregleda o radniku i određuju
isprave, dokumenti i akti koje je poslodavac dužan pohraniti i čuvati u propisanim rokovima. Uz
to, Pravilnikom se određuju fizičke osobe koje kod poslodavca obavljaju poslove na temelju drugih
ugovora ili posebnih propisa, za koje poslodavac treba voditi evidencije i sadržaj tih evidencija.