Naknada za bolovanje zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
Naknada plaće za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti određuje
se u visini 100 % prosječne neto plaće radnika isplaćene u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u
kojemu je nastao osigurani slučaj. Najviši iznos naknade nije ograničen. Naknadu plaće isplaćuje
poslodavac, a zatim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potražuje povrat isplaćenog
iznosa. Naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu je neoporezivi primitak osiguranika, ne
podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak.
Poslodavac može pri obračunu naknade za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom
bolesti postupiti prema opisanim pravilima tek nakon što je ozljeda na radu priznata od strane
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dotada obračunava i isplaćuje naknadu u visini
kako je propisano za bolovanje kojemu nije uzrok ozljeda na radu ni profesionalna bolest. Nakon
završenog postupka u kojemu je ozljeda na radu priznata, poslodavac provodi ispravak isplaćenog
iznosa naknade i ispravak obrasca JOPPD.
Primjena Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine
Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine sklopljen je u rujnu 2024., a stupa na snagu i primjenjuje
se od 1. studenoga 2024. godine, s rokom važenja tri godine. U tijeku je procedura utvrđivanja
javnog interesa za proširenje njegove primjene na sve poslodavce i radnike u djelatnosti trgovine. U
djelatnosti trgovine aktivno je 26.409 trgovačkih društava i 8.117 obrtnika (podaci za ožujak 2024.)
koji zapošljavaju više od 220.000 radnika.
Članak sadrži prikaz prava radnika ugovorenih Kolektivnim ugovorom za trgovinu, s naglaskom
na radno vrijeme, odmore i dopuste, plaće, dodatke na plaću i druga materijalna prava radnika u
trgovini.
Od 1. studenoga 2024. proširena primjena Kolektivnog ugovora za trgovinu
Odlukom ministra rada koja je objavljena u Nar. nov., br. 126/24. od 1. studenoga 2024. proširena je primjena Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine (Nar. nov., br. 117/24.). Primjena je proširena na sve poslodavce koji obavljaju djelatnost iz skupine G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, osim na poslodavce koji obavljaju […]
Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine
Dana 1. studenoga 2024. stupa na snagu Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine (Nar. nov., br. 117/24.) sklopljen u rujnu 2024. godine, na određeno vrijeme, na rok od tri godine. U toku je postupak ispitivanja javnog interesa za proširenje Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovina na poslodavce i radnike u toj djelatnosti koji nisu članovi stranaka potpisnica. […]
Doprinosi za osiguranje radnika stalnog sezonca u razdoblju između sezona
Za radnika stalnog sezonca zaposlenog na neodređeno vrijeme poslodavac je obvezan u razdoblju
privremenog prekida potrebe za radom za njega plaćati sve obvezne doprinose na najnižu osnovicu,
a radnik nema pravo na plaću. Nema obveze plaćanja doprinosa ako radniku miruje radni odnos i
poslodavac ga odjavi iz sustava osiguranja.
Poslodavac koji je s radnikom sklopio ugovor o radu za stalne sezonske poslove na određeno vrijeme
obvezan je nakon prestanka radnog odnosa prijaviti ga na produženo osiguranje i plaćati mu
doprinose za mirovinsko osiguranje. Doprinosi se plaćaju za razdoblje između dva radna odnosa na
određeno vrijeme, a dospijevaju 15. u mjesecu za prethodni i obračunavaju se na najnižu mjesečnu
osnovicu. Poslodavac je obvezan o dospjelim i plaćenim svotama doprinosa obavijestiti Poreznu
upravu ispostavljanjem JOPPD obrasca.
Radnik stalni sezonac koji je bio zaposlen na određeno vrijeme ima za vrijeme produženog mirovinskog
osiguranja pravo na novčanu pomoć koju mu isplaćuje Zavod za zapošljavanje. Novčana pomoć se
ostvaruje za razdoblje provedeno u produženom osiguranju, a najduže šest mjeseci. Stalni sezonac
zaposlen na neodređeno vrijeme nema pravo na novčanu pomoć.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca koje se odnose na obvezu doprinosa za radnike s kojima je
sklopljen ugovor o radu za stalne sezonske poslove.
Oporezivanje drugog dohotka i autorskih honorara ostvarenih iz inozemstva
Drugi dohodak i autorski honorari koje rezident ostvari iz inozemstva ili u inozemstvu podliježe obvezi
doprinosa za mirovinsko osiguranje. Doprinos za zdravstveno osiguranje se ne plaća. Obveza plaćanja
predujma poreza na dohodak ovisi o tome je li u državi izvora ustegnut porez na dohodak.
Stjecatelj drugog dohotka i autorskih honorara dužan je u roku 30 dana Poreznoj upravi dostaviti
obrazac JOPPD i platiti doprinos za mirovinsko osiguranje. Ako u Hrvatskoj treba platiti predujam
poreza na dohodak, na istom JOPPD obrascu iskazuje obvezu poreza na dohodak. Ako u Hrvatskoj ne
plaća predujam poreza na dohodak, dužan je o obustavi plaćanja poreza obavijestiti Poreznu upravu i
do 31. siječnja sljedeće godine dostaviti obrazac INO-DOH. Priznavanje poreza plaćenog u inozemstvu
se, uz propisane uvjete, provodi u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak.
Dnevnice u školstvu i socijalnoj skrbi za službena putovanja s učenicima i štićenicima
Zaposlenici javnih službi ostvaruju pravo na dnevnice i ostale troškove službenih putovanja na temelju
čl. 72. i čl. 76. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama. Uz ispunjenje
propisanih uvjeta, zaposlenici ustanova osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i ustanova
socijalne skrbi, prema granskim kolektivnim ugovorima tih djelatnosti mogu ostvariti pravo na
dnevnice uz povoljnije uvjete u odnosu na uvjete propisane TKU-om za javne službe.
Ako nisu ispunjeni uvjeti za isplatu neoporezive dnevnice ili drugog primitka povezanog sa službenim
putovanjem, taj se primitak oporezuje kao plaća.
Obrt, poljoprivreda i slobodno zanimanje uz radni odnos
Fizička osoba zaposlena u radnom odnosu može uz radni odnos obavljati samostalnu djelatnost
obrta, poljoprivrede i šumarstva, a ako je to posebnim propisima dozvoljeno i djelatnost slobodnog
zanimanja. Obavljanje samostalne djelatnosti uz mirovinu je ograničeno mirovinskim propisima tako
da korisnik mirovine može uz mirovinu obavljati djelatnosti za koje nije propisana obveza prijave u
osiguranje (sporedno zanimanje, domaća radinost i poljoprivreda).
Obavljanje samostalne djelatnosti uz usporedni radni odnos kod poslodavca i obavljanje samostalne
djelatnosti uz mirovinu se prema propisima o obveznim doprinosima smatra drugom djelatnosti. Za
drugu djelatnost se obveza doprinosa utvrđuje jednom godišnje, a doprinosi se plaćaju po sniženim
stopama.
Plaća radnika koji rade na privremenim i povremenim poslovima u poljoprivredi
Zakon o tržištu rada uređuje pojednostavljeni način zapošljavanja radnika na privremenim i
povremenim poslovima u poljoprivredi sklapanjem dnevnih ugovora o radu, ali uz ograničenje
najviše 90 dana u godini. Poslodavac ne prijavljuje radnika nadležnim tijelima socijalnog osiguranja,
a doprinose plaća kupnjom vrijednosnih kupona u FINA-i. Cijena jednog dnevnog kupona za 2024.
godinu iznosi 4,16 eura. Zarada radnika oporezuje se kao drugi dohodak, po stopi od 10 % i smatra se
konačnim dohotkom. Porezna obveza dospijeva do kraja mjeseca u kojemu je primitak isplaćen, a na
dan dospijeća poreza poslodavac ispostavlja obrazac JOPPD.
Radniku koji radi na povremenim i privremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, poslodavac može
na svoj teret omogućiti smještaj i prehranu. Ti primici neovisno o iznosu koji je omogućen radniku, ne
podliježu obvezi poreza na dohodak i iskazuju se u obrascu JOPPD kao neoporezivi primitak radnika.
Porezna obilježja pomoći koje ostvaruju zaposleni u državnoj i javnim službama
U određenim životnim situacijama koje su uzrokovane bolešću i/ili invalidnošću zaposlenika i/ili
članova njegove obitelji, državni službenici i namještenici i zaposleni u ustanovama javnih službi
ostvaruju pravo na novčanu pomoć na teret poslodavca. Pravo na pomoć ostvaruje se i za rođenje
djeteta. Visina i iznosi pomoći uređeni su važećim kolektivnim ugovorima, a od 1. ožujka 2024. godine
za sve su slučajeve iznosi pomoći izjednačeni za zaposlene u državnoj službi i za zaposlene u javnim
službama.
U članku se usporedno obrađuje pravo državnih službenika i namještenika i pravo zaposlenih u
javnim službama na određenu visinu pomoći i porezna obilježja toga primitka.