Obrazac JOPPD za razliku naknade za bolovanje zaposlenih u državnoj i javnim službama
Za prva 42 kalendarska dana bolovanja koje od prvog dana tereti sredstva HZZO-a odnosno državni
proračun, državni službenici i namještenici i zaposlenici ustanova javnih službi ostvaruju na teret
poslodavca pravo na razliku između naknade koja tereti sredstva HZZO-a i visine naknade određene
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike odnosno Temeljnim kolektivnim
ugovorom za zaposlenike u javnim službama. Osim za državne i javne službe, pravo zaposlenih na
razliku u visini naknade uređeno je i u nekim ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja, u
lokalnim jedinicama za lokalne službenike i namještenike i kod drugih poslodavaca, bilo kolektivnim
ugovorom koji obvezuje poslodavca i/ili pravilnikom o radu. Zaposleni u državnoj i javnim službama
u određenim slučajevima imaju pravo i na razliku u visini naknade za bolovanje zbog ozljede na radu
i to za cijelo vrijeme trajanja bolovanja.
Ugovoreno pravo zaposlenika na razliku u visini naknade odnosi se na sate/razdoblja bolovanja koja
su u obrascu JOPPD iskazana kao sati/razdoblja ostvarivanja naknade na teret HZZO-a. Zaposlenik za
iste sate bolovanja ostvaruje primitak iz dva izvora: na teret HZZO-a naknadu u zakonom propisanom
iznosu i na teret poslodavca iznos određen kolektivnim ugovorom. Iako se radi o primitku koji je s
radnopravnog stajališta dio mjesečne plaće/naknade plaće, prema važećim pravilima iskazivanja
podataka o primicima i obveznim javnim davanjima u obrascu JOPPD, ovu razliku treba iskazati kao
ostali primitak porezno izjednačen s plaćom, a ne kao mjesečnu plaću
Plaće, naknade i ostala materijalna prava zaposlenih u javnom sektoru u 2026. godini
Osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika i zaposlenih u javnim službama od
početka 2026. godine iznosi 1.004,87 eura mjesečno bruto. U 2026. godini se najavljuje povećanje
osnovice u dva navrata, ali još nije ugovorena odnosno određena dinamika niti iznosi tih najavljenih
povećanja.
Plaće državnih dužnosnika određuju se uz primjenu osnovice od 947,18 eura mjesečno bruto, a plaće
sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika prema osnovici u iznosu 1.004,87 eura mjesečno bruto. Ako
se u 2026. godini poveća osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika, ta će se
povećana osnovica primjenjivati i pri određivanju plaća pravosudnih dužnosnika.
Naknade, nagrade, potpore i pomoći za zaposlene u državnim i javnim službama se u 2026. godini
određuje na temelju kolektivnih ugovora. Visina nekih materijalnih prava određuje se prema
proračunskoj osnovici koja u 2026. godini iznosi 441,44 eura, a visina jubilarnih nagrada od osnovice
koja za prava ostvarena u 2026. godini iznosi 300,00 eura. Prema najavama, moguće je da se u 2026.
godini ugovori novo pravo na novčanu naknadu za troškove prehrane tijekom rada. Prema poreznim
propisima, u 2026. nisu izmijenjeni neoporezivi iznosi naknada, nagrada, pomoći i otpremnina.
Iznosi osnovice za plaće u državnoj i javnim službama za 2026. godinu
Vlada RH je na 141. sjednici održanoj 29. siječnja 2026. prihvatila Zaključak o sklapanju V Dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika. Osnovica će u 2026. godini iznositi 1.004,87 eura bruto za razdoblje od 1. siječnja 2026. do 31. ožujka 2026. godine, […]
Devete izmjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo na snazi od 1. veljače 2026.
U Narodnim novinama br. 10/2026. objavljene su Devete izmjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo kojima je ugovoreno povećanje plaća prema složenosti poslova za svih jedanaest grupa radnih mjesta razvrstanih prema ugovorenim kriterijima. Najniža mjesečna plaća iznosi 1.100,00 eura, a najviša 2.420,00 eura bruto. Uz to, povećano je pravo na jubilarnu nagradu, potpore i pomoći radnicima, u […]
Dostavljanje potvrde o primitku isplaćenom u 2025. godini
Isplatitelji drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, dohotka od imovinskih prava i dohotka od kapitala koji su u 2025. godini isplaćivali navedene dohotke od kojih su ustezali porez po odbitku, a ovisno o izvoru dohotka i obvezne doprinose, nisu obvezni svim stjecateljima dostaviti potvrdu o isplaćenom primitku. Prema čl. 74. Pravilnika o porezu na […]
Naknada za 2026. godinu zbog nezapošljavanja invalida i izvještavanje o radnicima koji se ne uključuju
Naknada zbog nedovoljno zaposlenih osoba s invaliditetom od 1. siječnja 2026. godine iznosi 210,00 eura mjesečno za svakog invalida kojeg je poslodavac prema propisanoj kvoti trebao zaposliti, a nije ga zaposlio. Novi iznos naknade primjenjuje se pri plaćanju naknade za siječanj 2026. godine i dospijeva do kraja veljače 2026. godine. Pri plaćanju naknade u siječnju […]
Minimalna plaća za 2026. godinu i kompenzacijske mjere za prerađivačku industriju
Prema Uredbi o visini minimalne plaće za 2026. godinu (Nar. nov., br. 132/25.) minimalna plaća za puno radno vrijeme za 2026. godinu iznosi 1.050,00 eura bruto. Za prosinac 2025. godine, minimalna plaća iznosi 970,00 eura. Plaće prema složenosti poslova određene granskim kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena na sve poslodavce u određenoj djelatnostima, smatraju se […]
Pravo radnika na minimalnu plaću za 2026. godinu
Prema Uredbi Vlade RH, minimalna plaća za 2026. godinu iznosi 1.050,00 eura bruto. U iznos
minimalne plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danima, noćni rad, rad
u otežanim uvjetima i plaća za prekovremeni rad. Plaće prema složenosti poslova određene granskim
kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena na sve poslodavce u određenim djelatnostima,
smatraju se minimalnim plaćama, uz dodatni uvjet da ne mogu biti niže od 1.050,00 eura mjesečno
za puno radno vrijeme.
U 2026. godini se očekuje nastavak provođenja kompenzacijskih mjera Vlade RH za isplatu minimalnih
plaća u prerađivačkoj industriji, kao dio Programa aktivne politike zapošljavanja za 2026. godinu.
Obveza dostavljanja obrasca INO-DOH za 2025. godinu
Isplatitelji dohodaka nerezidentima koji pri isplati dohotka zbog primjene ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja nisu ustegnuli porez na dohodak po odbitku i porezni obveznici rezidenti
koji su u 2025. godini ostvarivali dohodak u inozemstvu ili iz inozemstva pa su koristili mogućnost
odgode plaćanja predujma poreza na dohodak u Hrvatskoj, obvezni su do kraja siječnja 2026. godine
Poreznoj upravi dostaviti obrazac INO-DOH s podacima o isplaćenim odnosno primljenim dohocima
u 2025. godini. Obrazac INO-DOH trebaju dostaviti i porezni rezidenti stjecatelji konačnih dohodaka
iz inozemstva ili u inozemstvu koji su u Hrvatskoj platili porez na dohodak, ako žele da im se porez na
dohodak plaćen u inozemstvu uračuna u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj.
Isplata drugog dohotka fizičkim osobama obveznicima PDV-a koji izdaju eRačun
Od 1. siječnja 2026. godine fizičke osobe koje ostvaruju primitke od drugog dohotka i obveznici su
poreza na dodanu vrijednost, dužni su za tuzemne promete izdavati i zaprimati eRačune. Fizička osoba
po sili zakona postaje obveznik PDV-a ako u tekućoj ili prethodnoj godini isporuči usluge, prava i/ili
dobra u vrijednosti većoj od 60.000,00 eura, pri čemu se pod naknadom za isporuku podrazumijeva
bruto primitak fizičke osobe. Ako je posebnim zakonom propisana obveza sklapanja pisanog ugovora
između naručitelja i izvršitelja, kao što je to propisano za autorske ugovore, obveza izdavanja eRačuna
ne anulira obvezu sklapanja ugovora u formi i sadržaju kako je određeno posebnim zakonom.
Iako je obveznik PDV-a, fizička osoba može porez na dohodak od primljenih naknada, autorskih
honorara i honorara za isporučena umjetnička djela plaćati po odbitku od drugog dohotka, što
podrazumijeva obvezu isplatitelja da pri isplati naknade obračuna i plati pripadajuće doprinose i
porez na dohodak te da isplaćenu svotu i plaćena javna davanja iskaže u obrascu JOPPD.