Naknada za bolovanje obrtnika i drugih osoba koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost

Rif listopad 2025

Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. kolovoza 2025. godine
povećani su najviši i najniži iznos mjesečne naknade na teret HZZO-a za sve osigurane osobe koje
zbog privremene spriječenosti za rad ostvaruju pravo na naknadu. Obrtnici, poljoprivrednici i
osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost slobodnog zanimanja i po toj su osnovi obvezno
osigurani, ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje od 43. dana spriječenosti za rad zbog bolesti, a
u propisanim slučajevima (ozljeda na radu, komplikacije u trudnoći) od prvog dana spriječenosti za
rad. Isplata naknade za bolovanje od strane HZZO-a uvjetovana je podmirenim obvezama doprinosa
za zdravstveno osiguranje.
Naknada za bolovanje određuje se od osnovice na koju su plaćeni doprinosi za šest mjeseci koji
prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje. Ta se mjesečna osnovica za svrhe određivanja
visine naknade za bolovanje preračunava u neto plaću, a dnevna svota naknade se određuje uz
pretpostavku šestodnevnog radnog tjedna. Utvrđivanje dnevne osnovice za obračun naknade za
bolovanje provodi HZZO na obrascu Potvrda o osnovicama osiguranja.
Obrtnicima, poljoprivrednicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost
miruje obveza doprinosa u razdoblju od 43. dana spriječenosti za rad odobrene od strane ovlaštenog
doktora, a samo u propisanim slučajevima od prvog dana spriječenosti za rad.

Drugi dohodak i neoporezivi primici za rad na povremenim poslovima u poljoprivredi i ribarstvu

Rif listopad 2025

Zakon o tržištu rada uređuje pojednostavljeni način zapošljavanja radnika u poljoprivredi radi
obavljanja povremenih i privremenih poslova. Pojednostavljenje se odnosi na način sklapanja ugovora
o radu i plaćanje obveznih doprinosa te povoljniji porezni tretman isplaćenih zarada. Zapošljavanje
na dnevne ugovore o radu mogu koristiti i poslodavci ribari.
Radnik koji prema Zakonu o tržištu rada radi na temelju dnevnih ugovora o radu, može raditi do
90 dana u godini, a poslodavac za njega plaća doprinose kupnjom vrijednosnog kupona. Ostvarena
zarada oporezuje se kao drugi dohodak, po stopi od 10 % i smatra se konačnim dohotkom.

Oporezivanje dohotka ostvarenog od prodaje otpada

Rif listopad 2025

Naknada koju građani ostvare za prodani otpad, oporezuje se kao dohodak od otuđenja posebnih
vrsta imovine, poreznom stopom od 12 %. Neto svotu dohotka dozvoljeno je isplatiti stjecatelju u
gotovu novcu. Ne oporezuje se povratna naknada za ambalažu ni naknada ostvarena prodajom
otpada koji je prikupljen u okviru organiziranih akcija u svrhu zaštite okoliša.
Trgovac na malo koji otkupljuje otpad od građana, dužan je Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD,
najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za isplate obavljene u tekućem mjesecu.

Mirovinsko i zdravstveno osiguranje nakon prestanka obveznog osiguranja

Rif rujan 2025

Osoba kojoj je po bilo kojoj osnovi prestao status obveznog mirovinskog osiguranika može prijavom
na produženo mirovinsko osiguranje ostvariti mirovinski staž prema čl. 22. Zakona o mirovinskom
osiguranju. Rok za dobrovoljnu prijavu na produženo osiguranje je 12 mjeseci od isteka obveznog
osiguranja. Osiguranik dobrovoljnog produženog mirovinskog osiguranja sam plaća doprinose po
rješenju Porezne uprave, na najnižu mjesečnu osnovicu. Doprinosi dospijevaju do 15. u mjesecu za
prethodni mjesec.
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju određeni su slučajevi i osobe koje mogu prijavom
nadležnoj službi HZZO-a ostvariti pravo na zdravstveno osiguranje, ako nisu zdravstveno osigurane
po drugoj osnovi, bez obveze plaćanja doprinosa. Rok za prijavu je 30 dana od prestanka obveznog
osiguranja odnosno 30 dana od prestanka okolnosti temeljem koje mogu koristiti ovo pravo. Za osobe
koje su zdravstveno osigurane po osnovi prijave HZZO-u podnesene u roku 30 dana, a ne vode se u
evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposlene osobe, propisana je obveza osobnog pristupa
nadležnoj službi HZZO-a, jednom u tri mjeseca. Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju, koje su na snazi od 1. kolovoza 2025. godine, uvedene su iznimke od obveze osobnog
pristupa službi HZZO-a.

Fiskalizacija 2.0 i obveze stjecatelja drugog dohotka koji su u sustavu PDV-a

Rif rujan 2025

Fizičke osobe koje prema čl. 39. Zakona o porezu na dohodak ostvaruju primitke od drugog dohotka,
autorskih naknada i naknada za isporučena umjetnička djela i upisane su u registar obveznika PDV-a,
obvezne su prema Zakonu o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026. godine za svoje isporuke izdati račun u
formi eRačuna i fiskalizirati ga u Sustavu za fiskalizaciju. Također, obvezni su za obavljene nabavke
primljene od drugih obveznika izdavanja eRačuna, zaprimiti eRačun. Obveza izdavanja i fiskaliziranja
eRačuna odnosi se na isporuke u tuzemnom prometu obavljene poslovnim subjektima koji su prema
Zakonu o fiskalizaciji obveznici zaprimanja fiskaliziranih eRačuna.
U pogledu sadržaja eRačuna, pribavljanja digitalnog certifikata, upisa identifikatora poreznog
obveznika u Adresar metapodatkovnih servisa, provođenja postupka fiskalizacije i izvještavanja
Porezne uprave, na fizičke osobe stjecatelje drugog dohotka koji su obveznici PDV-a odnose se sve
odredbe Zakona o fiskalizaciji kojima se uređuju transakcije između poslovnih subjekata.
Uvođenje obveze izdavanja i zaprimanja eRačuna i obveza fiskalizacije tih računa u Sustavu za
fiskalizaciju ne mijenja obveze isplatitelja drugog dohotka koje se odnose na obračun i plaćanje
doprinosa iz primitka, doprinosa na primitak, poreza na dohodak po odbitku i izvještavanje Porezne
uprave na obrascu JOPPD o drugom dohotku isplaćenom fizičkoj osobi.

Socijalno osiguranje obrtnika koji obrt obavlja uz radni odnos ili uz mirovinu

Rif kolovoz 2025

Do 31. prosinca 2025. godine nije dozvoljeno obavljanje obrta uz primanje mirovine. Od 1. siječnja
2026. godine prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, obrtnik će nakon navršenih 65 godina
moći nastaviti obavljanje obrta i primati mirovinu u umanjenom iznosu.
Zaposlena osoba može uz radni odnos obavljati i samostalnu djelatnost obrta. Obavljanje domaće
radinosti i sporednog zanimanja dozvoljeno je uz radni odnos ili uz mirovinu, neovisno o dobi fizičke
osobe. Ove mogućnosti su dozvoljene i od 1. siječnja 2026. godine, u tom dijelu nema promjena.
Prema propisima o obveznim doprinosima, obavljanje obrtničke djelatnosti, domaće radinosti ili
sporednog zanimanja uz istovremeni radni odnos kod poslodavca, bilo radni odnos s punim ili s
nepunim radnim vremenom, smatra se drugom djelatnosti. Za drugu djelatnost se obveza doprinosa
utvrđuje jednom godišnje, a doprinosi se plaćaju po sniženim stopama.
Obavljanjem obrta uz mirovinu, što će biti moguće od 1. siječnja 2026. godine, obrtnik će imati status
obvezno osigurane osobe po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, uz mjesečnu obvezu plaćanja
doprinosa prema propisanim mjesečnim osnovicama i po redovnim stopama doprinosa.

Primici učenika srednjih škola koji povremeno rade preko ovlaštenih posrednika

Riznica kolovoz 2025

Izmjenama Zakona o tržištu rada koje su na snazi od 1. siječnja 2025. godine propisani su uvjeti
pod kojima srednjoškolske ustanove mogu obavljati posredovanje u zapošljavanju redovitih učenika
srednjih škola i način utvrđivanja minimalne zarade učenika po satu rada. Za rad u 2025. godini
najniža neto satnica učenika srednje škole koji radi preko posrednika iznosi 6,06 eura. Učenik koji
radi nedjeljom, blagdanom i neradnim danom prema posebnim propisima, ima pravo na povećanje
satnice za 50 %.
Redoviti učenici srednjih škola mogu raditi samo u vrijeme školskih praznika. Njihovo radno
angažiranje više je u svrhu stjecanja radnih navika i praktičnih iskustava, a manje ih se angažira
umjesto zapošljavanja radnika u radni odnos. Međutim, u ljetnim mjesecima se zbog nedostatka
radnika na hrvatskom tržištu rada sve više koristi rad učenika srednjih škola.

Regres za godišnji odmor u 2025. i primici za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga

Rif srpanj 2025

Poslodavac je dužan radniku isplatiti regres za godišnji odmor ako je mu ta obveza uređena kolektivnim
ugovorom koji ga obvezuje, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavci koji prema izvorima
radnog prava nemaju obvezu isplate regresa, mogu o tome donijeti odluku.
Ako se regres isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, i u 2025. je ograničen na 700,00 eura
po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne ovisi o ugovorenom radnom vremenu
i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima koji rade s nepunim
radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezive prigodne nagrade koja se odnosi na
tekuću godinu koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili
sljedeći radni dan.
Poslodavci mogu radniku uplatiti do 400,00 eura neoporezivo na Hrvatsku turističku karticu kojom
radnik može plaćati ugostiteljske i turističke usluge na područja cijele Hrvatske. Neoporezivi primitak
namijenjen za podmirivanje ugostiteljskih i turističkih usluga povezanih s odmorom radnika se u
obrascu JOPPD iskazuje uz korištenje šifre 69.

Naknada za osobne potrebe korisnika domova za stare i nemoćne osobe

Money 2724241

Naknadu za osobne potrebe koju domovi za stare i nemoćne isplaćuju korisnicima kao socijalnu potporu („džeparac“), isplatitelji iskazuju u obrascu JOPPD tako da za oznaku podnositelja izvješća koriste šifru 15 (podatak na stranici A obrasca JOPPD),  a za oznaku vrste primitka šifru 706 „Naknade pojedincima – umirovljenicima i starijim osobama“ (podatak pod 15.1. na stranici […]

Prijava radnika stranca u matičnu evidenciju HZMO-a

Construction

Prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 96/25). koji je na snazi od 1. srpnja 2025. godine, izjednačena je osnova osiguranja za radnike  koji nisu hrvatski državljani s hrvatskim državljanima. Pri prijavi radnika stranca u matičnu evidenciju HZMO-a više se u obrascu eM-1P ne navodi kao posebna oznaka radnik stranac, već se za […]