Isplata do kraja 2025. godine neoporezivih nagrada i naknada ograničenih na godišnjoj razini
Prema propisima o porezu na dohodak, određeni neoporezivi primici ograničeni su po radniku na
godišnjoj razini, neovisno o tome od koliko poslodavaca je u tijeku godine ostvario taj primitak. Na
godišnjoj razini ograničena je neoporeziva nagrada za rezultate rada, prigodna nagrada, darovi djeci
radnika, naknada za podmirivanje turističkih usluga, napojnice i premije dobrovoljnog zdravstvenog
osiguranja. Paušalna novčana naknada za prehranu i premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja
ograničene su u mjesečnoj i godišnjoj neoporezivoj svoti. Ako u tijeku godine nije u punom opsegu
iskorišteno porezno pravo na neoporezivi primitak, poslodavac može do kraja 2025. godine radniku
isplatiti određeni neoporezivi primitak do visine godišnjeg limita.
Propisi o porezu na dohodak primjenjuju se prema načelu blagajne i ne omogućavaju prijenos
neiskorištenih neoporezivih primitaka u sljedeću poreznu godinu.
Porezno obilježje otpremnina za prestanak radnog odnosa
Ovisno o razlogu prestanka radnog odnosa, poslodavci radnicima isplaćuju otpremnine za odlazak
u mirovinu, za otkaz radnog odnosa bez krivnje radnika, za sporazumni prestanak radnog odnosa.
Otpremnine se isplaćuju i članovima uprave, ako su ugovorene menadžerskim ugovorom.
U članku se obrađuje pravo radnika na otpremninu, porezna obilježja otpremnine, primjeri
određivanja neoporezive i oporezive otpremnine, obveza i način izvještavanja Porezne uprave o
isplaćenoj otpremnini te obveza izvještavanja o iznosima javnih davanja u slučaju kad otpremnina
nije isplaćena do kraja mjeseca u kojemu je dospjela.
Zapošljavanje umirovljenika u školstvu i ograničenja prema posebnom zakonu
Zakonom o mirovinskom osiguranju pojednostavljeni su postupci zapošljavanja korisnika mirovine
do polovine punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine. Od 1. siječnja 2026. godine
dozvoljeno je, uz propisane uvjete, zapošljavanje umirovljenika na više od polovine sve do punog
tjednog radnog vremena, ali tada uz isplatu umanjene mirovine. Mirovinski propisi omogućavaju
zapošljavanje korisnika mirovine uz istovremeno primanje pune ili djelomične mirovine, a ako
postoji dogovor poslodavca i radnika prema Zakonu o radu nema ograničenja dobne granice za
radni odnos. No u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja primjenjuju se posebni
propisi prema kojima se umirovljenici mogu zapošljavati uz uvjete propisane Zakonom o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
U članku se obrađuju posebni uvjeti zasnivanja radnog s korisnikom mirovine propisani za ustanove
osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, plaća, naknada plaće i ostala materijalna prava
korisnika mirovine zaposlenog u školstvu te rad na temelju ugovora o djelu.
Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor
Poslodavac je dužan radniku kojemu je prestao ugovor o radu, a radnik nije iskoristio godišnji odmor
na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Radnik ima pravo na
naknadu za neiskorišteni godišnji odmor neovisno o razlogu i načinu prestanka radnog odnosa.
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor ne može iznositi manje od prosječne mjesečne plaće radnika
u prethodna tri mjeseca, razmjerno broju dana godišnjeg odmora na koji je radnik stekao pravo,
a nije ga iskoristio. U poreznom je smislu izjednačena s isplatom plaće i podliježe plaćanju javnih
davanja kao ostali primitak, bez mogućnosti korištenja oslobođenja i olakšica pri plaćanju obveznih
doprinosa.
U članku se obrađuje način određivanja visine naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji radnik
ima pravo, način isplate, iskazivanje u propisanim evidencijama i obveze poslodavca koji ne isplati
naknadu do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza.
Porezne obveze nasljednika plaće i drugog dohotka
Fizička osoba koja naslijedi primitke koji se isplaćuju nakon smrti radnika, porezni je obveznik za
naslijeđeni dohodak. Obvezni doprinosi iz plaće i na plaću obračunavaju se i plaćaju na ime ostavitelja
i pripisuju mirovinskoj osnovici ostavitelja. Nasljedniku se isplaćeni primitak oporezuje kao dohodak
od nesamostalnog rada. Primici koji bi bili neoporezivi da su isplaćeni ostavitelju, nasljedniku se
također isplaćuju kao neoporezivi primici.
Isplata drugog dohotka nasljednicima ne podliježe obvezi doprinosa, a porez na dohodak se
obračunava za nasljednika kojemu se isplaćuje primitak od drugog dohotka.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca i isplatitelja drugog dohotka koji nakon smrti radnika
odnosno stjecatelja drugog dohotka, njihovim nasljednicima isplaćuju primitke na koje je ostavitelj
stekao pravo.
Korištenje uvećanja osobnog odbitka za uzdržavanog studenta
Studenti su u pravilu punoljetne osobe, mnogi od njih ostvaruju vlastite primitke po raznim osnovama
pa su u praksi primjene propisa o porezu na dohodak i ostvarivanju prava poreznih obveznika na
uvećanje osobnog odbitka česta pitanja vezana uz mogućnost korištenja prava na osobni odbitak za
dijete ili člana obitelji koji kao student ostvaruje određene neoporezive i/ili oporezive primitke.
U članku se na nizu primjera iz prakse obrađuje pravo poreznih obveznika na korištenje osobnog odbitka
za uzdržavane studente te pravo samih studenata na vlastiti osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka.
Naknada za korištenje privatnog automobila u državnoj službi i javnim službama
Pravo zaposlenih u javnim službama na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
uređeno je čl. 76. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama, a naknada je
određena u visini neoporezivog iznosa. U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike
nije ugovoreno pravo zaposlenih na naknadu za korištenje privatnog automobile u službene svrhe.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka kojega zaposlenici javnih ustanova i državni
službenici i namještenici ostvaruju po osnovi naknade za korištenje privatnog automobila u službene
svrhe, analiziraju se porezna obilježja drugih troškova povezanih s korištenjem privatnog osobnog
automobila, obvezne evidencije, način isplate primitka te tehnika i način obavještavanja Porezne
uprave o isplaćenim naknadama.
Naknada za bolovanje obrtnika i drugih osoba koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost
Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. kolovoza 2025. godine
povećani su najviši i najniži iznos mjesečne naknade na teret HZZO-a za sve osigurane osobe koje
zbog privremene spriječenosti za rad ostvaruju pravo na naknadu. Obrtnici, poljoprivrednici i
osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost slobodnog zanimanja i po toj su osnovi obvezno
osigurani, ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje od 43. dana spriječenosti za rad zbog bolesti, a
u propisanim slučajevima (ozljeda na radu, komplikacije u trudnoći) od prvog dana spriječenosti za
rad. Isplata naknade za bolovanje od strane HZZO-a uvjetovana je podmirenim obvezama doprinosa
za zdravstveno osiguranje.
Naknada za bolovanje određuje se od osnovice na koju su plaćeni doprinosi za šest mjeseci koji
prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje. Ta se mjesečna osnovica za svrhe određivanja
visine naknade za bolovanje preračunava u neto plaću, a dnevna svota naknade se određuje uz
pretpostavku šestodnevnog radnog tjedna. Utvrđivanje dnevne osnovice za obračun naknade za
bolovanje provodi HZZO na obrascu Potvrda o osnovicama osiguranja.
Obrtnicima, poljoprivrednicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost
miruje obveza doprinosa u razdoblju od 43. dana spriječenosti za rad odobrene od strane ovlaštenog
doktora, a samo u propisanim slučajevima od prvog dana spriječenosti za rad.
Drugi dohodak i neoporezivi primici za rad na povremenim poslovima u poljoprivredi i ribarstvu
Zakon o tržištu rada uređuje pojednostavljeni način zapošljavanja radnika u poljoprivredi radi
obavljanja povremenih i privremenih poslova. Pojednostavljenje se odnosi na način sklapanja ugovora
o radu i plaćanje obveznih doprinosa te povoljniji porezni tretman isplaćenih zarada. Zapošljavanje
na dnevne ugovore o radu mogu koristiti i poslodavci ribari.
Radnik koji prema Zakonu o tržištu rada radi na temelju dnevnih ugovora o radu, može raditi do
90 dana u godini, a poslodavac za njega plaća doprinose kupnjom vrijednosnog kupona. Ostvarena
zarada oporezuje se kao drugi dohodak, po stopi od 10 % i smatra se konačnim dohotkom.
Oporezivanje dohotka ostvarenog od prodaje otpada
Naknada koju građani ostvare za prodani otpad, oporezuje se kao dohodak od otuđenja posebnih
vrsta imovine, poreznom stopom od 12 %. Neto svotu dohotka dozvoljeno je isplatiti stjecatelju u
gotovu novcu. Ne oporezuje se povratna naknada za ambalažu ni naknada ostvarena prodajom
otpada koji je prikupljen u okviru organiziranih akcija u svrhu zaštite okoliša.
Trgovac na malo koji otkupljuje otpad od građana, dužan je Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD,
najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za isplate obavljene u tekućem mjesecu.