Primjena proračunskih klasifikacija u planiranju proračuna na lokalnoj razini

U radu se analizira primjena sustava proračunskih klasifikacija u fazi planiranja proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S), s naglaskom na osiguranje transparentnosti,
dosljednosti i usporedivosti proračunskih podataka. Sustav klasifikacija obuhvaća organizacijsku,
programsku, funkcijsku, ekonomsku i lokacijsku klasifikaciju te klasifikaciju izvora financiranja, a
njihova je primjena obvezna sukladno važećem zakonodavnom okviru. Primjena proračunskih
klasifikacija na lokalnoj razini doprinosi preciznijem planiranju i ostvarivanju strateških i operativnih
ciljeva proračuna, uz poseban naglasak na programsku klasifikaciju kao alat upravljanja temeljen
na rezultatima. Primjenom konkretnih primjera iz prakse, prikazana je uloga klasifikacija u izradi
financijskog plana koji osigurava povezivanje ciljeva, mjera, aktivnosti i pokazatelja uspješnosti.
Također se ukazuje na važnost unificiranih procedura među proračunskim korisnicima radi
kvalitetnijeg upravljanja javnim sredstvima.
Održan 59. simpozij
Izmjene Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO-a izmijenjeni
su određeni podaci koji se unose u matičnu evidenciju mirovinskih osiguranika i određeni podaci na
tiskanicama prijave osiguranika. U članku se obrađuje sadržaj tih novina.
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Hrvatski sabor je 27. lipnja 2025. usvojio novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim se uređuju
prava iz mirovinskoga osiguranja na temelju generacijske solidarnosti i uvjeti za njihovo ostvarivanje
i korištenje. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi određene novine u odnosu na Zakon o
mirovinskome osiguranju iz 2014., koje se obrađuju ovim člankom. Izmjene se u najvećoj mjeri odnose
na povećanje razine adekvatnosti mirovina, kao i proširenje mogućnosti rada umirovljenika.
Financijsko izvještavanje i umjetna inteligencija

Digitalna transformacija neizbježno mijenja financijske funkcije poduzeća, a umjetna inteligencija
(UI) pritom zauzima sve važnije mjesto. Od automatizacije knjigovodstvenih zadataka do izrade
prediktivnih modela i analize rizika, UI pruža mogućnosti koje do jučer nisu bile zamislive u okviru
tradicionalnog financijskog izvještavanja.
Ovaj članak istražuje kako tehnologije temeljene na UI mijenjaju ulogu računovođe i prirodu
financijskih izvješća, koje regulatorne i infrastrukturne promjene podupiru ovu tranziciju te kakve
se etičke i operativne dvojbe javljaju u sve digitalnijem okruženju. Posebna pozornost posvećena je
hrvatskom kontekstu, uključujući projekt Fiskalizacija 2.0 i njegovu povezanost s europskom ViDA
direktivom.
Financijske korekcije (sumnja na nepravilnost – obveznici ZJN) – I. dio

Pisac u ovom prvom članku pojašnjava mogućnosti korištenja europskih sredstava modelom
sufinanciranja u Hrvatskoj koje je vrlo intenzivno i omogućava provedbu infrastrukturnih projekata
te ostalih projekata koji nisu takvog karaktera, školstvo, zdravstvo i dr. Mogućnost sufinanciranja
europskim sredstvima nije samo osiguranje bespovratnih financijskih sredstava kako bi se proveli
projekti koji možda ne bi bili provedeni ili bi možebitno bili provedeni u nekom kasnijem razdoblju i
kroz duže vremensko razdoblje, to je europska politika koja osigurava usklađenost kvalitete života
svih građana članica unije. Projekti sufinancirani europskim sredstvima odnosno aktivnosti koje se
provode u okviru tih projekata, podložni su kontrolnim mehanizmima, pravilima koja su propisana
„Zajedničkim nacionalnim pravilima“ (dalje u tekstu: ZNP) odnosno „Pravilniku o financijskim
korekcijama“.
Osvrt na novine u sastavljanju Bilješki uz financijske izvještaje kod polugodišnjih financijskih izvještaja za 2025.

Sukladno odredbama Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu obveznici
financijskog izvještavanja, uz propisane financijske izvještaje, sastavljaju i Bilješke uz financijske
izvještaje. U Bilješkama uz financijske izvještaje potrebno je pojasniti svaki od financijskih izvještaja,
ali i određene specifičnosti poslovanja koje nisu vidljive u unificiranim, formalnim obrascima koje
popunjavaju svi obveznici. Posebnost u sastavljanju Bilješki za izvještajno razdoblje od 1. siječnja
do 30. lipnja 2025. predstavlja uvođenje nove funkcionalnosti u aplikaciji RKPFI kod izrade Bilješki o
čemu više autorice pojašnjavaju u nastavku ovog članka.
Arbitraža i mirenje u radnim sporovima

Radni sporovi su česta pojava u radnim odnosima te mogu negativno utjecati na odnose između
poslodavaca i radnika u sporu, kao i na ukupnu produktivnost i radnu atmosferu ostalih radnika.
Kako bi se izbjegli dugotrajni i skupi sudski postupci, sve se više potiče korištenje alternativnih metoda
rješavanja sporova, među kojima se posebno ističu arbitraža i mirenje. Riječ je o postupcima koji
omogućuju mirno, brzo i učinkovito rješavanje sukoba. Kod uspješno provedene arbitraže ili mirenja
često je moguć i nastavak suradnje među strankama.
U skladu s navedenim, Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 64/23.), u čl. 136. st. 1., upućuje na
mogućnost rješavanja radnog spora ugovornih strana putem arbitraže odnosno mirenja. Mirenje
i arbitraža su različiti postupci koji mogu biti jednako učinkoviti, ovisno o potrebama konkretnog
spora.
Arbitraža je vrsta izvansudskog rješavanja spora u kojemu stranke arbitru povjeravaju odlučivanje o
sporu koje može rezultirati odlukom koja je pravnom snagom izjednačena s pravomoćnom sudskom
odlukom.
Pojam „mirenje“ danas je zastario te se umjesto navedenog termina koristi izraz „mirno rješavanje
spora“. Termin mirenje je u Zakonu o radu korišten u skladu sa starim Zakonom o mirenju, koji je bio
na snazi do 29. lipnja 2023. godine. Ovu materiju danas uređuje Zakon o mirnom rješavanju sporova
(Nar. nov., br. 67/23.), prema kojemu je uvedena i promjena u nazivlju. Mirno rješavanje spora je svaki
izvansudski ili sudski postupak kojim stranke nastoje sporazumno riješiti spor, uključujući medijaciju.
S obzirom na opsežnu zakonsku regulativu, u ovom članku su izložene samo osnovne informacije
vezane za arbitražu i mirenje relevantne za individualne radne sporove.
Ozljeda na radu izaslanog radnika

Članak se bavi problematikom ozljeda na radu izaslanih radnika koji rade u inozemstvu. Objašnjava
pravne, administrativne i zdravstvene postupke koje radnik i poslodavac moraju slijediti kako bi
ostvarili prava iz sustava socijalne sigurnosti. Naglasak je na razlikama u nacionalnim zakonodavstvima
država članica EU te na važnosti pravovremene i ispravne prijave ozljede. Posebno su analizirani
postupci prijave ozljede kada se ona dogodi u državi članici EU, kao i u državama s kojima Hrvatska
ima sklopljene ugovore o socijalnom osiguranju. Kroz korištenje elektroničke razmjene podataka,
osigurava se zaštita prava hrvatskih radnika koji su izaslanici u inozemstvu.
Prikaz prijedloga Zakona o fiskalizaciji

Uvođenjem Fiskalizacije 2.0 koja u Hrvatskoj počinje od 1. siječnja 2026. godine nastavljaju se procesi
digitalizacije u poslovanju poslovnih subjekata i ispunjavanju poreznih obveza. Prema prijedlogu
Zakona o fiskalizaciji, proširuje se krug obveznika fiskalizacije, dopunjuju se obveze koje se odnose
na fiskalizaciju gotovinskih računa i uvodi obveza fiskalizacije računa u međusobnim transakcijama
između poslovnih subjekata.
U članku se objašnjavaju ključni pojmovi, sadržaj predloženih novina i dinamika procesa koji
započinjete od 1. siječnje 2026. godine.