Proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao novi obveznici fiskalizacije od 1. siječnja 2027. godine

Proračunski korisnici i neprofitne organizacije koji su upisani u registar obveznika PDV-a postali su
od 1. siječnja 2026. godine obveznici fiskalizacije prema Zakonu o fiskalizaciji1 s obvezom izdavanja
i zaprimanja računa u elektroničkom obliku (eRačuni) u poslovanju s poslovnim subjektima. Od 1.
siječnja 2027. godine proširuje se primjena fiskalizacije i obveza izdavanja eRačuna prema Zakonu
o fiskalizaciji na sva tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
te proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a
nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Znači obveznici fiskalizacije i obveznici izdavanja eRačuna
nakon 1. siječnja 2027. godine bit će svi proračunski korisnici neovisno jesu li obveznici PDV-a. Vezano
za status neprofitnih organizacije koje nisu obveznici PDV-a od 1. siječnja 2027. godine obveza
fiskalizacije i izdavanja eRačuna proširuje se samo na neprofitne organizacije koje su obveznici
poreza na dobit. Neprofitne organizacije koje nisu obveznici PDV-a i nisu obveznici poreza na dobiti
ni nakon 1. siječnja 2027. neće biti obveznici fiskalizacije. Kod izdavanja računa u segmentu krajnje
potrošnje (B2C) nema promjena, obveznici fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji samo su subjekti
koji su obveznici poreza na dobit. Dio ovih subjekata bili su obveznici zaprimanja elektroničkih računa
prema Zakonu o izdavanju elektroničkih računa u javnoj nabavi, koji će se i nadalje primjenjivati.
O specifičnostima proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija u sustavu fiskalizacije nakon 1.
siječnja 2027. može se pročitati u nastavku članka.
Aktualna pitanja i odgovori

Županija smo. Donijeli smo odluku o davanju tekuće pomoći
Gradu B koji je teško stradao u požarima i to za sanaciju štete fizičkim osobama na području Grada B. Kako ispravno evidentirati
odluku i isplatu pomoći?
Dionice kao financijska imovina u proračunskom računovodstvu

Subjekti u sustavu proračuna ne susreću se često sa stjecanjem i prodajom dionica, ali kada do
takvih poslovnih događaja dođe, računovodstveno evidentiranje zahtijeva poznavanje posebnih
pravila proračunskog računovodstva. U članku se prikazuju mogućnosti stjecanja dionica, njihovo
evidentiranje kao financijske imovine, utjecaj načina stjecanja na rezultat poslovanja, evidentiranje
prihoda od dividendi te računovodstveni postupak pri prodaji dionica. Posebno se pojašnjava zašto
se kod prodaje dionica primitak od financijske imovine evidentira u visini troška stjecanja, dok se
razlika između prodajne vrijednosti i troška stjecanja iskazuje kao prihod ili rashod. Obrađuje se i
namjena primitaka ostvarenih prodajom dionica.
Narodne novine

Broj 67 od 25. lipnja 2026. godine
– Odluka o objavljivanju izmjena Međunarodnih revizijskih standarda
Planiranje novčanog toka kao temelj učinkovitog upravljanja likvidnošću

Planiranje novčanog toka jedan je od temeljnih alata financijskog upravljanja, koji omogućuje
pravodobno predviđanje budućih priljeva i odljeva novca te očuvanje likvidnosti poduzeća. Za razliku
od dobiti, novčani tok pokazuje stvarnu sposobnost poduzeća da uredno podmiruje svoje financijske
obveze. Projekcije novčanog toka izrađuju se primjenom direktne ili indirektne metode, pri čemu
je direktna metoda pogodnija za kratkoročno upravljanje likvidnošću, a indirektna za dugoročno
financijsko planiranje. Njihova se pouzdanost povećava analizom scenarija i redovitim praćenjem
odstupanja između plana i ostvarenja. Razvoj ERP sustava, automatizacije i umjetne inteligencije
omogućuje preciznije prognoziranje novčanih tokova te pravodobno prepoznavanje rizika likvidnosti,
čime planiranje novčanog toka postaje važna podrška operativnom i strateškom odlučivanju.
Aktualna pitanja i odgovori

Plaća li se porez na promet nekretnina kada ustanova u postupku pripajanja stječe vlasništvo nad nekretninama ustanove koja se pripaja?
Trgovina rabljenom robom, umjetničkim djelima, kolekcionarskim i antiknim predmetima i obračun PDV-a primjenom posebnog postupka oporezivanja marže

Promet rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta može se oporezivati
primjenom posebnog postupka oporezivanja marže. Posebni postupak sastoji se u oporezivanju
ostvarene razlike u cijeni odnosno marže. Posebni postupak oporezivanja može se primijeniti kod
oporezivanja navedenih dobara kada trgovac pri nabavi nije mogao odbiti pretporez. Autorica u
članku na praktičnim primjerima pojašnjava primjenu posebnog postupka oporezivanja marže te o
obveznim evidencijama koje je preprodavatelj obvezan u ovom slučaju osigurati.
Implementacija Alliance ugovora u Republici Hrvatskoj – novi pristup upravljanju infrastrukturnim projektima

U članku se opisuje uvođenje Alliance modela ugovaranja u Republici Hrvatskoj kroz projekt
HŽ Infrastrukture na izgradnji nizinske pruge Zagreb – Rijeka. Model predstavlja novi pristup
javnoj nabavi i upravljanju infrastrukturnim projektima koji se temelji na suradnji svih sudionika,
zajedničkom upravljanju rizicima, transparentnosti i podjeli koristi i troškova.
Analitički postupci pri izradi strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije

Kvaliteta strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije uvelike ovisi o načinu prikupljanja,
povezivanja i analize informacija o poslovanju. U radu se prikazuje primjena analitičkih postupaka koji
omogućuju da strateški i godišnji plan budu međusobno povezani, utemeljeni na rizicima i usklađeni
s ciljevima institucije. Na taj način strateško planiranje je postalo jedan od ključnih instrumenata za
usmjeravanje funkcije unutarnje revizije prema područjima u kojima može pružiti najveću dodanu
vrijednost te pridonijeti jačanju upravljanja i ostvarivanju strateških i operativnih ciljeva javnog
sektora.
Poslovanje turističkih zajednica s aspekta PDV-a

Turističke zajednice kao tijela s javnim ovlastima ne smatraju se prema čl. 6. st. 5. Zakona o
PDV-u poreznim obveznicima u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s
obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. U slučaju da turistička
zajednica kao tijelo s javnim ovlastima obavlja djelatnost iz Dodatka I. Zakona o PDV-u (primjerice,
organizacija sajmova, usluge promidžbe) smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju
u zanemarivom opsegu (vrijednost ispod 60.000,00 eura). Tako turističke zajednice s aspekta PDV-a
mogu biti osobe koje nisu porezni obveznici ili porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a.
Iako nisu obveznici PDV-a turističke zajednice bit će obveznici obračuna PDV-a na stjecanje dobara
ako prijeđu prag stjecanja i kada koriste usluge pružatelja sa sjedištem u inozemstvu samo ako imaju
dodijeljen PDV identifikacijski broj po osnovu stjecanja dobara. O obvezama turističkih zajednica kao
obveznika PDV-a ili kao osoba registriranih za potrebe PDV-a može se pročitati u nastavku članka.