Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Samoizdavanje računa prema Zakonu o PDV-u i Zakonu o fiskalizaciji
Prema čl. 78. Zakona o PDV-u odnosno čl. 224. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, račune može sastaviti
i kupac za robu ili usluge koje mu je isporučio porezni obveznik ako između dvije stranke postoji
prethodni sporazum i pod uvjetom da postoji postupak za prijam svakog računa od strane poreznog
obveznika koji isporučuje robu ili usluge. Radi se o samoizdavanju računa, umjesto isporučitelja,
primatelj isporuke sam sebi izdaje račun te ga evidentira kao ulazni račun, a isporučitelj isti
prihvaća kao svoj izlazni račun. Ovaj način izdavanja računa često se koristi u slučaju posredničkog
odnosno agencijskog poslovanja. Početkom primjene Zakona o fiskalizaciji javili su se problemi oko
samoizdavanja računa i provođenja postupka njihove fiskalizacije. U nastavku članka autorica na
primjerima pojašnjava institute samoizdavanja računa s gledišta PDV-a i fiskalizacije.
Zadužnica – regulatorni okvir, korištenje u poslovanju i računovodstveno praćenje
Zadužnica je čest instrument osiguranja naplate novčanih potraživanja u hrvatskoj poslovnoj praksi,
ponajprije zbog mogućnosti izravne prisilne naplate putem Financijske agencije bez prethodnog
sudskog postupka. Time se vjerovniku omogućuje brža i učinkovitija zaštita potraživanja, iako je
pravni učinak zadužnice neraskidivo vezan uz postojanje zakonite i dospjele temeljne obveze.
U praksi se zadužnice koriste kao dopunsko osiguranje najčešće za kreditne i robno‑trgovinske
odnose, osobito kada nisu dostupni snažniji instrumenti poput bankovne garancije. Računovodstveno
se kod vjerovnika i dužnika prate izvanbilančno do trenutka aktivacije. Unatoč visokim koristima za
vjerovnika, zadužnice za dužnika nose rizik prijevremene ili neopravdane aktivacije, zbog čega su
pravilno ugovaranje i kontrola ključni za njihovu zakonitu primjenu.
Plaće i naknade župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika, izračun i ograničenja
Članak objašnjava zakonski okvir za određivanje plaća i naknada lokalnih dužnosnika (župana,
gradonačelnika i načelnika) te njihovih zamjenika. Plaće se određuju umnoškom koeficijenta i
osnovice, uz definirane maksimalne iznose te posebna pravila za zamjenike i dužnosnike koji dužnost
obavljaju bez zasnivanja radnog odnosa. Također se naglašava ograničenje ukupne mase sredstava
za plaće u jedinicama lokalne samouprave
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije kao obveznici PDV-a kod stjecanja dobara iz druge države članice
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije, sukladno Zakonu i Pravilniku o PDV-u, načelno mogu
biti obveznici PDV-a ili samo osobe registrirane za potrebe PDV-a. Bez obzira je li određeni subjekt
upisan u registar obveznika PDV-a ili se smatra tzv. “malim poreznim obveznikom” može biti porezni
obveznik kao stjecatelj dobara iz druge države članice. Kada proračunski korisnik ili neprofitna
organizacija upisani u registar obveznika PDV-a nabavljaju dobra iz druge države članice i za to
plaćaju naknadu, obveznici su obračuna PDV-a na stjecanje dobara bez obzira na vrijednost nabave
dobara iz druge države članice, dok su stjecatelji koji nisu obveznici PDV-a, obveznici plaćanja poreza
samo ako su prešli prag stjecanja koji je propisan u visini 10.000,00 eura. Autorica u članku piše o
obvezama obračuna PDV-a kada proračunski korisnik ili neprofitna organizacija nabavlja dobra od
dobavljača poreznog obveznika iz druge države članice.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Računovodstveno evidentiranje naknadno priznate ozljede na radu u računovodstvu proračunskih korisnika
U slučaju naknadnog priznavanja ozljede na radu potrebno je korigirati ranije obračunatu plaću i
naknadu plaće te provesti odgovarajuća knjigovodstvena evidentiranja, ovisno o izvoru financiranja
rashoda za zaposlene. U radu se prikazuje računovodstveno postupanje proračunskih korisnika
kada se plaća i naknada plaće financiraju iz državnog proračuna, nadležnog proračuna ili vlastitih
sredstava, uz poseban osvrt na korekcije obračuna, refundaciju naknade plaće na teret HZZO-a te
evidentiranje povezanih potraživanja i obveza.
Zajednički rashodi proračunskih korisnika – knjigovodstveno evidentiranje i učinci na konsolidaciju
Knjigovodstveno evidentiranje zajedničkih rashoda proračunskih korisnika nije samo način
knjiženja pojedinačnog poslovnog događaja, nego je naglasak na ispravnom i stvarnom prikazu
nastalih rashoda kako bi se izbjeglo višestruko iskazivanje podataka u konsolidiranim financijskim
izvještajima. Autorica u članku analizira računovodstveno evidentiranje zajedničkih rashoda
proračunskih korisnika u situaciji kada ulazni račun glasi na jednog korisnika, a trošak se djelomično
odnosi i na druge subjekte unutar i izvan općeg proračuna. Na primjerima se prikazuje način
evidentiranja kada svi subjekti iskazuju samo onaj dio rashoda i obveza koje se stvarno odnose na
njihovo poslovanje.
Plaća i socijalna prava ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju
Temeljno vojno osposobljavanje provodi se prema Zakonu o obrani i Zakonu o službi u Oružanim
snagama Republike Hrvatske, traje dva mjeseca i obuhvaća muške osobe koje u tekućoj godini
navršavaju 19 godina života, a ostale muške i ženske osobe do 30 godina starosti mogu se dragovoljno
prijaviti za temeljno vojno osposobljavanje.
U članku se obrađuje ravnopravni i socijalni status zaposlenih ročnika za vrijeme temeljnog vojnog
osposobljavanja, visina i porezna obilježja plaće koju im za to razdoblje isplaćuje Ministarstvo obrane,
ovisno o tome je li ih poslodavac odjavio iz sustava osiguranja ili su kod poslodavca na neplaćenom
dopustu bez odjave iz osiguranja.
Doprinosi, porez na dohodak i neoporezivi primici stranaca zaposlenih u Hrvatskoj
Radnici stranci zaposleni kod poslodavca sa sjedištem u Hrvatskoj pripadaju sustavu socijalnog
osiguranja Hrvatske i pri obračunu obveznih doprinosa iz plaće i na plaću za njih se primjenjuju ista
pravila kao za domicilne radnike. Ako im je plaća manja od 1.300,00 eura, umanjuje im se osnovica za
obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti. Poslodavac može i za radnika
stranca koristiti oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno osiguranje ako je to radniku prvo
zaposlenje na neodređeno vrijeme u Hrvatskoj.
Pri obračunu poreza na dohodak iz plaće, radnik stranac koji nije hrvatski porezni rezident ostvaruje
ograničeno pravo na osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka. Ima pravo samo na osnovni osobni
odbitak i to samo za onoliko mjeseci koliko je u Hrvatskoj ostvarivao dohodak.
U članku se obrađuju obveze doprinosa i poreza na dohodak u Hrvatskoj te obveze koje se odnose na
izvještavanje Porezne uprave o primicima radnika stranaca zaposlenih u Hrvatskoj.