Sukladno odredbama Zakona o radu, članovi radničkog vijeća odnosno sindikalni povjerenici u funkciji
radničkog vijeća ostvaruju pravo na naknadu plaće za vrijeme obnašanja sindikalnih aktivnosti. U
državnim i javnim službama rad sindikalnih povjerenika podrobno je uređen kolektivnim ugovorima
koji u načelu za radnike, u ovom slučaju sindikalne povjerenike, predstavljaju povoljniji izvor prava.
Koliko tjedno sindikalni povjerenik u državnim i javnim službama može provesti u obavljanju
sindikalnih aktivnosti te kako mu se u tom slučaju obračunava plaća i naknada plaće, pročitajte u
tekstu koji slijedi.
Tajana Zlabnik, dipl. iur.
-
2023ČlanciKolovozPlaće i naknadeRiznica
-
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSrpanjZakonodavstvo i pravna praksa
E-komunikacija – obvezna za sve obrtnike i ostale fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost
Prema Zakonu o parničnom postupku sve su fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost
obvezne u predmetima (sporovima) koji se odnose na njihovu djelatnost, sa sudovima i ostalim
sudionicima u sudskom procesu komunicirati elektroničkim putem. Elektronička komunikacija odvija
se putem sustava e-komunikacije kojoj su navedene osobe dužne zatražiti pristup najkasnije do 19.
srpnja 2023. godine. Što je e-komunikacija, koji su tehnički preduvjeti za pristup e-komunikaciji te
kojem se riziku obrtnici izlažu ako ne zatraže pristup sustavu e-komunikacije, pročitajte u tekstu koji
slijedi. -
2023ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeSrpanj
Pravna i socijalno-porezna obilježja povremenog rada u dvije ili više država EU-a
Za osobe koje se zbog potrebe posla kreću unutar država članica EU potrebno je općim pravilima
odrediti primjenjivo zakonodavstvo države članice. Ova potreba posebno se javlja u situacijama
kada radnici istovremeno obavljaju poslove za više poslodavaca iz različitih država članica, kao i
slučaju kada radnici za potrebe svojeg poslodavca povremeno rade na području neke druge države
članice EU, a koja istovremeno nije država njihovog uobičajenog boravišta. Autorica u ovom članku
pojašnjava pravni i porezni aspekt povremenog rada u dvije ili više država članica EU s namjerom da
pojasni razliku između ove vrste rada i rada po osnovi izaslanog radnika, kao i načina obračuna plaće
te osnovice za obračun doprinosa po osnovi ove vrste nesamostalnog rada. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSvibanjZakonodavstvo i pravna praksa
Službeni put i prekovremeni rad
U slučaju kada poslodavac upućuje radnika na službeni put, radnik u pravilu na službenom putu
provede više sati u odnosu na njegovo ugovoreno dnevno radno vrijeme. Smatraju li se svi sati
provedeni na službenom putu radnim vremenom radnika ili vrijeme provedeno na putu ne ulazi u
radno vrijeme? Kako se u evidenciji radnog vremena radnika evidentiraju sati službenog putovanja? Je
li poslodavac dužan radniku pored dnevnice isplatiti i povećanu plaću za prekovremeni rad? Odgovor
na sva prethodno navedena pitanja, kao i ostala pitanja vezana uz problematiku radnog vremena
radnika na službenom putu, pročitajte u tekstu koji slijedi. -
2023ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeTravanj
Ugovaranje i isplata odnosno neisplata plaće članu uprave i izvršnom direktoru
Značajan dio najnovijih izmjena i dopuna Zakona o radu odnosi se na definiranje, ugovaranje i
isplatu plaće radniku. U tom smislu, otvorila su se i brojna pitanja vezana za ugovaranje i isplatu
plaće članovima uprave i izvršnim direktorima posebno u situacijama kada su isti i jedini zaposlenici
društva. Je li članovima uprave dopušteno isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa minimalne plaće
propisane zakonom, je li dopušteno odricanje od plaće i kako bruto plaću uskladiti s odredbama
Zakona o doprinosima, pročitajte u tekstu koji slijedi. -
2023ČlanciOžujakRiznicaZakonodavstvo i pravna praksa
Jesu li javne službe obvezne provesti javni natječaj prilikom sklapanja ugovora o radu?
Javne službe su službe koje se ustrojavaju za pružanje javnih usluga. Način zasnivanja radnog odnosa
u javnim službama uređen je različitim pravnim izvorima od čega najveći dio otpada na posebne
zakone i kolektivne ugovore. Međutim, postoji i određeni broj pravnih osoba kojima je osnivač
Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kojima je ostavljeno da
svojim općim aktima same urede postupak zasnivanja radnog odnosa. U nastavku teksta pročitajte
jesu li javne službe obveznici provedbe natječaja prilikom sklapanja ugovora o radu odnosno u kojim
slučajevima postoji mogućnost zasnivanja radnog odnosa bez prethodne provedbe natječaja. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Najvažnije izmjene i dopune Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu
Radno vrijeme i obvezni odmori mobilnih radnika uređeni su posebnim lex specialis zakonom. Najnovijim
izmjenama i dopunama predmetnog zakona posebno se uređuje i pitanje upućivanja mobilnih radnika
odnosno vozača u okviru transnacionalnog pružanja usluga. U nastavku teksta pročitajte koje su
posebnosti početkom ove godine propisane za vozače prilikom obavljanja prijevoza robe ili putnika
unutar više država članica ili trećih zemalja, kao i ostale novine Zakona o mobilnim radnicima. -
2023ČlanciJavna nabavaRačunovodstvo i financijeSiječanjZakonodavstvo i pravna praksa
Što nam donosi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada?
Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada je novi zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Radi se o posebnom regulatornom okviru koji uređuje postupanje nadležnih inspekcijskih tijela u
slučaju otkrivanja neprijavljenog rada te omogućuje zakoniti prelazak iz neprijavljenog u prijavljeni
rad uz određene represivne mjere koje se pri tome izriču poslodavcima. Ovim zakonom uspostavlja
se i posebna evidencija neaktivnih osoba kojom bi se trebalo pratiti kretanje radnosposobnog
stanovništva koje nije u radnom odnosu niti je registrirano za obavljanje samostalne djelatnosti. Sve
bi to trebalo pridonijeti suzbijanju rada na crno te potaknuti zapošljavanje i prijavljivanje radnika u
sustav obveznog mirovinskog osiguranja. -
2023ČlanciRiznicaSiječanjZakonodavstvo i pravna praksa
Podsjetnik o obvezi podnošenja Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu
Sva tijela javne vlasti dužna su svake godine Uredu Povjerenika za informiranje dostaviti izvješće o
provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Izvješće se podnosi do 31. siječnja tekuće godine
za prethodnu godinu. U nastavku teksta pročitajte tko su obveznici dostave izvješća, na koji način se
izvješće podnosi te koje sve podatke sadrži obrazac za dostavu izvješća. -
2022ČlanciProsinacRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Očinski dopust i plaćeni dopust za rođenje djeteta
Očinski dopust i plaćeni dopust dva su različita pojma uređena u okviru dvaju različitih zakona.
Očinski dopust je najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
postao sastavni dio rodiljnih i roditeljskih potpora koje se isplaćuju na teret Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje odnosno državnog proračuna. Za razliku od očinskog dopusta, plaćeni dopust
institut je radnog prava za čije korištenje se naknada plaće isplaćuje na teret poslodavca. U ovom
članku autorica obrađuje osnovne razlike između očinskog dopusta i plaćenog dopusta te obveze koje
temeljem istih proizlaze za poslodavce.