Značajan dio najnovijih izmjena i dopuna Zakona o radu odnosi se na definiranje, ugovaranje i
isplatu plaće radniku. U tom smislu, otvorila su se i brojna pitanja vezana za ugovaranje i isplatu
plaće članovima uprave i izvršnim direktorima posebno u situacijama kada su isti i jedini zaposlenici
društva. Je li članovima uprave dopušteno isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa minimalne plaće
propisane zakonom, je li dopušteno odricanje od plaće i kako bruto plaću uskladiti s odredbama
Zakona o doprinosima, pročitajte u tekstu koji slijedi.
Tajana Zlabnik, dipl. iur.
-
2023ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeTravanj
-
2023ČlanciOžujakRiznicaZakonodavstvo i pravna praksa
Jesu li javne službe obvezne provesti javni natječaj prilikom sklapanja ugovora o radu?
Javne službe su službe koje se ustrojavaju za pružanje javnih usluga. Način zasnivanja radnog odnosa
u javnim službama uređen je različitim pravnim izvorima od čega najveći dio otpada na posebne
zakone i kolektivne ugovore. Međutim, postoji i određeni broj pravnih osoba kojima je osnivač
Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kojima je ostavljeno da
svojim općim aktima same urede postupak zasnivanja radnog odnosa. U nastavku teksta pročitajte
jesu li javne službe obveznici provedbe natječaja prilikom sklapanja ugovora o radu odnosno u kojim
slučajevima postoji mogućnost zasnivanja radnog odnosa bez prethodne provedbe natječaja. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Najvažnije izmjene i dopune Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu
Radno vrijeme i obvezni odmori mobilnih radnika uređeni su posebnim lex specialis zakonom. Najnovijim
izmjenama i dopunama predmetnog zakona posebno se uređuje i pitanje upućivanja mobilnih radnika
odnosno vozača u okviru transnacionalnog pružanja usluga. U nastavku teksta pročitajte koje su
posebnosti početkom ove godine propisane za vozače prilikom obavljanja prijevoza robe ili putnika
unutar više država članica ili trećih zemalja, kao i ostale novine Zakona o mobilnim radnicima. -
2023ČlanciJavna nabavaRačunovodstvo i financijeSiječanjZakonodavstvo i pravna praksa
Što nam donosi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada?
Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada je novi zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Radi se o posebnom regulatornom okviru koji uređuje postupanje nadležnih inspekcijskih tijela u
slučaju otkrivanja neprijavljenog rada te omogućuje zakoniti prelazak iz neprijavljenog u prijavljeni
rad uz određene represivne mjere koje se pri tome izriču poslodavcima. Ovim zakonom uspostavlja
se i posebna evidencija neaktivnih osoba kojom bi se trebalo pratiti kretanje radnosposobnog
stanovništva koje nije u radnom odnosu niti je registrirano za obavljanje samostalne djelatnosti. Sve
bi to trebalo pridonijeti suzbijanju rada na crno te potaknuti zapošljavanje i prijavljivanje radnika u
sustav obveznog mirovinskog osiguranja. -
2023ČlanciRiznicaSiječanjZakonodavstvo i pravna praksa
Podsjetnik o obvezi podnošenja Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu
Sva tijela javne vlasti dužna su svake godine Uredu Povjerenika za informiranje dostaviti izvješće o
provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Izvješće se podnosi do 31. siječnja tekuće godine
za prethodnu godinu. U nastavku teksta pročitajte tko su obveznici dostave izvješća, na koji način se
izvješće podnosi te koje sve podatke sadrži obrazac za dostavu izvješća. -
2022ČlanciProsinacRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Očinski dopust i plaćeni dopust za rođenje djeteta
Očinski dopust i plaćeni dopust dva su različita pojma uređena u okviru dvaju različitih zakona.
Očinski dopust je najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
postao sastavni dio rodiljnih i roditeljskih potpora koje se isplaćuju na teret Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje odnosno državnog proračuna. Za razliku od očinskog dopusta, plaćeni dopust
institut je radnog prava za čije korištenje se naknada plaće isplaćuje na teret poslodavca. U ovom
članku autorica obrađuje osnovne razlike između očinskog dopusta i plaćenog dopusta te obveze koje
temeljem istih proizlaze za poslodavce. -
2022ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeProsinacRačunovodstvo i financije
Uskrata isplate plaće, naknade plaće ili nekog njezinog dijela
Zakonom o radu uređena je mogućnost prijeboja potraživanja koje poslodavac ima prema radniku
uskratom plaće, naknade plaće ili nekog njezinog dijela. Za dopustivost prijeboja nije dovoljna samo
odluka odnosno izjava poslodavca, već moraju biti ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje Zakon o radu,
kao i Zakon o obveznim odnosima. Najčešće se kao spornima pojavljuje pitanje suglasnosti radnika te
dopustivost prijeboja na ostalim isplatama koje poslodavac isplaćuje radniku, a koji nemaju obilježja
plaće (npr. uskrata božićnice, dnevnice, naknade troška prijevoza na posao i s posla i dr.) o čemu više
pročitajte u tekstu koji slijedi. -
Novosti
Naknada prijevoza u državnim i javnim službama od 1. studenog 2022. vraća se na iznos od 1,35 kn po km
Prema objavi Ministarstva rada, državnim službenicima i namještenicima i službenicima i namještenicima u javnim službama koji prema kolektivnom ugorovu ostvaruju pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i …
-
Rad od kuće posebno se aktualizirano u vrijeme epidemije COVID-19 te se pokazao kao vrlo dobro
rješenje organizacije rada koje istodobno odgovara i radnicima i poslodavcima. Budući da se rad od
kuće u smislu odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu smatra radom na izdvojenom mjestu
rada, rad od kuće mora biti na odgovarajući način uređen u smislu zaštite života i zdravlja radnika.
U tom cilju poslodavac je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi radnika i prilikom rada od kuće
zaštitio od potencijalnih rizika i ozljeda na radu. -
ČlanciZakonodavstvo i pravna praksa
Podsjetnik o obvezi implementacije informacijskog sustava uredskog poslovanja
Stupanjem na snagu nove Uredbe o uredskom poslovanju u srpnju 2021. god. za sva je javnopravna
tijela obveznike njene primjene uvedena obveza ustrojavanja informacijskog sustava uredskog
poslovanja. Radi se o sofisticiranom softwerskom rješenju, tzv. SEUP-u koji treba zadovoljiti tehničke
specifikacije propisane od strane Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Cilj je ustrojiti
elektroničko uredsko poslovanje zajedničko za sva javnopravna tijela, a koje bi, između ostaloga,
omogućilo povezivanje te razmjenu podataka s drugim informacijskim sustavima odnosno s državnom
informacijskom infrastrukturom. U nastavku članka pročitajte tko su obveznici implementacije
elektroničkog uredskog poslovanja, što ono obuhvaća, koji je krajnji rok za implementaciju te koje
sve zahtjeve i preduvjete treba ispuniti traženi informacijski sustav uredskog poslovanja.