Tajana Zlabnik, dipl. iur.

Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada je novi zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Radi se o posebnom regulatornom okviru koji uređuje postupanje nadležnih inspekcijskih tijela u
slučaju otkrivanja neprijavljenog rada te omogućuje zakoniti prelazak iz neprijavljenog u prijavljeni
rad uz određene represivne mjere koje se pri tome izriču poslodavcima. Ovim zakonom uspostavlja
se i posebna evidencija neaktivnih osoba kojom bi se trebalo pratiti kretanje radnosposobnog
stanovništva koje nije u radnom odnosu niti je registrirano za obavljanje samostalne djelatnosti. Sve
bi to trebalo pridonijeti suzbijanju rada na crno te potaknuti zapošljavanje i prijavljivanje radnika u
sustav obveznog mirovinskog osiguranja.

Sva tijela javne vlasti dužna su svake godine Uredu Povjerenika za informiranje dostaviti izvješće o
provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Izvješće se podnosi do 31. siječnja tekuće godine
za prethodnu godinu. U nastavku teksta pročitajte tko su obveznici dostave izvješća, na koji način se
izvješće podnosi te koje sve podatke sadrži obrazac za dostavu izvješća.

Očinski dopust i plaćeni dopust dva su različita pojma uređena u okviru dvaju različitih zakona.
Očinski dopust je najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
postao sastavni dio rodiljnih i roditeljskih potpora koje se isplaćuju na teret Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje odnosno državnog proračuna. Za razliku od očinskog dopusta, plaćeni dopust
institut je radnog prava za čije korištenje se naknada plaće isplaćuje na teret poslodavca. U ovom
članku autorica obrađuje osnovne razlike između očinskog dopusta i plaćenog dopusta te obveze koje
temeljem istih proizlaze za poslodavce.

Zakonom o radu uređena je mogućnost prijeboja potraživanja koje poslodavac ima prema radniku
uskratom plaće, naknade plaće ili nekog njezinog dijela. Za dopustivost prijeboja nije dovoljna samo
odluka odnosno izjava poslodavca, već moraju biti ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje Zakon o radu,
kao i Zakon o obveznim odnosima. Najčešće se kao spornima pojavljuje pitanje suglasnosti radnika te
dopustivost prijeboja na ostalim isplatama koje poslodavac isplaćuje radniku, a koji nemaju obilježja
plaće (npr. uskrata božićnice, dnevnice, naknade troška prijevoza na posao i s posla i dr.) o čemu više
pročitajte u tekstu koji slijedi.

Prema objavi Ministarstva rada, državnim službenicima i namještenicima i službenicima i namještenicima u javnim službama…

Rad od kuće posebno se aktualizirano u vrijeme epidemije COVID-19 te se pokazao kao vrlo dobro
rješenje organizacije rada koje istodobno odgovara i radnicima i poslodavcima. Budući da se rad od
kuće u smislu odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu smatra radom na izdvojenom mjestu
rada, rad od kuće mora biti na odgovarajući način uređen u smislu zaštite života i zdravlja radnika.
U tom cilju poslodavac je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi radnika i prilikom rada od kuće
zaštitio od potencijalnih rizika i ozljeda na radu.

Stupanjem na snagu nove Uredbe o uredskom poslovanju u srpnju 2021. god. za sva je javnopravna
tijela obveznike njene primjene uvedena obveza ustrojavanja informacijskog sustava uredskog
poslovanja. Radi se o sofisticiranom softwerskom rješenju, tzv. SEUP-u koji treba zadovoljiti tehničke
specifikacije propisane od strane Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Cilj je ustrojiti
elektroničko uredsko poslovanje zajedničko za sva javnopravna tijela, a koje bi, između ostaloga,
omogućilo povezivanje te razmjenu podataka s drugim informacijskim sustavima odnosno s državnom
informacijskom infrastrukturom. U nastavku članka pročitajte tko su obveznici implementacije
elektroničkog uredskog poslovanja, što ono obuhvaća, koji je krajnji rok za implementaciju te koje
sve zahtjeve i preduvjete treba ispuniti traženi informacijski sustav uredskog poslovanja.

Kadrovska dokumentacija obuhvaća veliki broj isprava i dokumenata koji sadrže osobne podatke
radnika s kojima je poslodavac dužan pažljivo i zakonito postupati. Kada je riječ o kadrovskoj
dokumentaciji, u praksi se kao najspornija pitanja javljaju pitanja sadržaja kadrovske dokumentacije
te rokovi njihovog čuvanja. Na ta i ostala pitanja kadrovske dokumentacije odgovore pročitajte u
tekstu koji slijedi.

Pravo na naknadu troška prijevoza dolaska i odlaska s posla u javnim službama je uvijek bilo jedno
od najtumačenijih odredbi TKU-a za javne službe. Stupanjem na snagu novog TKU-a za javne službe
u svibnju ove godine, odredbe o naknadi troška prijevoza u najvećem dijelu su ostale neizmijenjene
uz određene manje dopune i izmjene. U nastavku teksta pročitajte koja su se pitanja po osnovi
naknade troška prijevoza kao spornima pokazala nakon stupanja na snagu novog TKU-a te dosad
dana tumačenja Zajedničkog povjerenstva po osnovi ovoga materijalnog prava zaposlenika.

Asignacija je institut obveznog prava koji se u praksi najčešće koristi kao oblik bezgotovinskog
plaćanja te ju se vrlo često poistovjećuje s cesijom i preuzimanjem ispunjenja. Koja su osnovna
obilježja asignacije, kako ju pisano uobličiti te koja prava i obveze nastaju za stranke koje su tim
odnosom obuhvaćene pročitajte u tekstu koji slijedi.