Tajana Zlabnik, dipl. iur.

Tijela javne vlasti dužna su najkasnije do 31. siječnja tekuće godine dostaviti Povjereniku za
informiranje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za prethodnu godinu.
Povjerenik za informiranje propisuje i na svojim internetskim stranicama objavljuje sadržaj i način
podnošenja izvješća. Na osnovi prikupljenih izvješća, Povjerenik izrađuje svoje izvješće o provedbi
Zakona o pravu na pristup informacijama koje dostavlja Hrvatskom saboru. Tko su obveznici izrade
i dostave izvješća te više o samom sadržaju izvješća, rokovima i načinu njegovog podnošenja
pročitajte u tekstu koji slijedi.

U situaciji sve veće potražnje stranih radnika, poslodavci rješenje nalaze u Agencijama za privremeno
zapošljavanje koje nude usluge ustupanja radnika. Agencije posluju po načelu da sklapaju ugovor o
radu s radnikom kojega onda, temeljem ugovora o ustupanju, ustupaju na rad drugom poslodavcu. U
smislu Zakona o strancima, Agencija se smatra radnikovim poslodavcem koja u njegovo ime podnosi
zahtjev MUP-u za izdavanje radne dozvole. Međutim, iako je Agencija poslodavac, MUP neće izdati
radnu dozvolu ukoliko prethodno Hrvatski zavod za zapošljavanje nije pozitivno ocijenio poslodavca
kojemu se radnik ustupa. Upravo je provjera krajnjeg korisnika jedan od razloga zbog kojega radnu
dozvolu nije moguće dobiti u slučaju kada Agencija radnika želi ustupiti inozemnom poslodavcu.

Novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca
objavljen je u Nar. nov., br. 55/24., a stupio je na snagu 1. listopada 2024. godine. Predmetni
pravilnik obvezuje sve poslodavce u Republici Hrvatskoj, uključujući i dječje vrtiće. Koje su najvažnije
novine novog pravilnika te na koji su način ustanove predškolskog odgoja obvezne voditi evidenciju
o radnom vremenu svojih radnika, pročitajte u tekstu koji slijedi.

Početkom nove pedagoške godine ponovno se aktualiziralo pitanje stručne prakse i naukovanja
učenika koji pohađaju programe strukovnog obrazovanja. Posebno je aktualno pitanje obveze isplate
nagrade za obavljenu praksu te iznos minimalne nagrade koju je poslodavac obvezan isplatiti učeniku.
Dodatni problem poslodavcima u praksi predstavlja „miješanje“ pojmova, kao što su stručna praksa,
naukovanje, praktični rad i sl., posebice iz razloga što se u poreznim propisima, vezano za mogućnost
isplate neoporezive nagrade, spominje praktični rad i naukovanje, dok poslodavci zapravo sklapaju
ugovore o provedbi učenja temeljenog na radu. Odgovore na aktualna pitanja pročitajte u tekstu koji
slijedi.

Sustav plaća u javnim službama, uključujući i način određivanja plaće te dodataka na plaću, je
od 1. siječnja 2024.god. uređen novim Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama.
Predmetni zakon uređuje i pravo službenika i namještenika na dodatak na plaću za završeni studij
na poslijediplomskoj razini, koji se u dijelu koji se odnosi na kriterije za ostvarivanje toga prava
značajno razlikuje od dotadašnjeg prava. Međutim, zakon je nastojao zaštititi zatečene radnike te
je u okviru prijelaznih i završnih odredbi propisao iznimke od primjene novih kriterija. Koji su uvjeti
za ostvarivanje prava na uvećanje plaće za završeni postdiplomski studij, koja su prava zatečenih
radnika te ostvaruju li i pod kojim uvjetima to pravo i službenici koji su zasnovali radni odnos u tzv.
prijelaznom razdoblju, pročitajte u tekstu koji slijedi.

Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju o plaćenom godišnjem odmoru čime se ista obvezala
u svoje nacionalno zakonodavstvo implementirati njene odredbe. Pravo na godišnji odmor uređeno
je Zakonom o radu koji je u najvećem dijelu usklađen s odredbama Konvencije s time da je sporno
ostalo pitanje prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu odnosno korištenje
starog godišnjeg odmora koji zbog nekih razloga nije u cijelosti ili djelomično iskorišten u godini u
kojoj je stečen. Poslodavci u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva primjenjuju odredbe Zakona o
radu. Međutim, s obzirom na najnoviju hrvatsku sudsku praksu, a koja se u biti nastavlja na praksu
Europskog suda, postavlja se pitanje jesu li hrvatski poslodavci obvezni primijeniti odredbu čl. 9.
Konvencije bez obzira na činjenicu što ista nije na odgovarajući način implementirana u hrvatsko
radno zakonodavstvo.

U Nar. nov., br. 55/24., objavljen je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca. Jednu od propisanih evidencija o radnicima čini i evidencija o radnom
vremenu radnika. Poslodavci su dužni evidenciju o radnom vremenu radnika usklađenu s novim
Pravilnikom početi voditi počevši s danom 1. listopada 2024. godine. Osim evidencije o radnom
vremenu radnika, poslodavci su dužni voditi i evidenciju o trajanju rada određenih kategorija fizičkih
osoba koji kod poslodavca nisu u radnom odnosu, ali za njega obavljaju određene poslove temeljem
nekog drugog pravnog odnosa. Sve o novim evidencijama o radnom vremenu radnika te ostalim
posebnostima evidentiranja radnog vremena pročitajte u nastavku teksta.

Dopust trudne radnice je pravo koje ostvaruje trudna radnica temeljem propisa radnog prava, propisa
zaštite na radu te propisa kojima se uređuju rodiljne i roditeljske potpore. Riječ o plaćenom dopustu na
teret poslodavca koji ostvaruje trudna radnica zaposlena na poslovima štetnima za njezino zdravlje.
Kada i pod kojim uvjetima trudna radnica može ostvariti pravo na ovu vrstu dopusta, koliko iznosi
visina naknade za vrijeme korištenja ovog prava te do kada radnica ostvaruje pravo na ovu vrstu
naknade plaće pročitajte u nastavku teksta.

Opća uredba o zaštiti podataka bila je jedna od najaktualnijih tema 2018. godine. Zbog vrlo visokih
novčanih kazni, svi poslovni subjekti nastojali su poslovanje uskladiti sa zahtjevima GDPR-a. Za potrebe
usklađenja koristile su se prije svega smjernice Radne skupine Europske komisije osnovane Direktivom
95/46/EZ. U međuvremenu je radnu skupinu zamijenio Europski odbor za zaštitu podataka, donesene
su nove smjernice, mišljenja, odluke, upute. U ovom članku autorica podsjeća na obvezu usklađenja
poslovanja s odredbama GDPR-a, na potrebu stalnog praćenja i nadziranja procesa obrade osobnih
podataka, prilagodbu novim zahtjevima i uputama nadzornih tijela te na poduzimanje odgovarajućih
mjera s ciljem smanjenja unutarnjih i vanjskih rizika.

Javnopravna tijela obvezna su Uredu Povjerenika za informiranje dostaviti izvješće o provedbi Zakona
o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu. Krajnji rok za podnošenje izvješća je 31. siječnja
2024. Tko su obveznici dostave izvješća, kako se izvješće podnosi te koje su sve podatke javnopravna
tijela dužna dostaviti Uredu Povjerenika, pročitajte u nastavku teksta.