Novosti u zapošljavanju stranaca
Dana 30. travnja 2026. na snagu je stupio dugo očekivani Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj (Nar., nov., br. 43/26). Novi Pravilnik uređuje područja koja nisu dovoljno razrađena u okviru postojećeg Zakona o strancima (Nar., nov., br 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25), a koja se odnose na […]
Pravni položaj obrta nakon smrti obrtnika
Smrću obrtnika ne mora nužno doći do prestanka poslovanja njegovog obrta, već se obrt može prenijeti
na njegove nasljednike koji kao njegovi pravni sljednici nastavljaju s poslovnom djelatnošću obrta. Za
razliku od poreznog tretmana nasljeđivanja obrta koji je kroz porezne propise jasno definiran, pravni
položaj obrta u smislu definiranja datuma njegovog prestanka te posljedično tome i odjave radnika
zaposlenih u tom obrtu je pravno nedorečen. U ovom članku, autorica pojašnjava pravnu sudbinu
obrta nakon smrti obrtnika ovisno o tome imaju li nasljednici namjeru nastaviti s poslovanjem obrta
ili ne, kao i pravnu sudbinu radnika zaposlenih u tom obrtu.
Porezno priznati otpisi nenaplativih potraživanja
U poslovnoj praksi, potraživanja čine značajan dio imovine poduzeća s time da uvijek postoji rizik da dio
tih potraživanja neće biti naplaćen, što dovodi do potrebe njihova otpisa ili vrijednosnog usklađenja.
S poreznog stajališta, pitanje kada i pod kojim uvjetima potraživanje može postati porezno priznati
rashod od iznimne je važnosti za utvrđivanje porezne osnovice poreza na dobit. Općenito, rashodi
nastali zbog nenaplativih potraživanja mogu biti porezno priznati ako su ispunjeni zakonom propisani
uvjeti te je stoga potrebno pravilno razumijevanje kriterija pod kojima se takvi rashodi priznaju, kako
bi se osiguralo pravilno i na zakonu ispravno evidentiranje poslovnih primitaka i izdataka.
Novi iznosi minimalnih sredstava za uzdržavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Jedan od uvjeta za odobravanje privremenog boravka državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj,
uključujući i državljanina koji podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka u svrhu rada, jest
da isti posjeduje propisana minimalna sredstva za uzdržavanje sebe i/ili članova svojih obitelji. Dana
17. siječnja 2026. na snagu su stupile izmjene i dopune Uredbe o načinu izračuna i visini sredstava
za uzdržavanje državljanina treće zemlje u Republici Hrvatskoj. Što uređuje Uredba i koji su to novi
minimalni iznosi za uzdržavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, pročitajte u nastavku.
Obračun dodatka zasmjenski rad u javnim službama
Smjenski rad je poseban oblik organizacije rada koji uključuje izmjenu radnika na istom radnom
mjestu i mjestu rada kroz određeni, vremenski kontinuirani period. Dodatak za smjenski rad nije
obvezan dodatak, već se visina dodatka i uvjeti za njegovu isplatu utvrđuju nekim od posebnih izvora
prava. U javnim službama na koje se primjenjuje zakon kojim se uređuju plaće u državnoj službi
i javnim službama, dodatak i visina dodatka za smjenski rad propisana je Temeljnim kolektivnim
ugovorom za zaposlenike u javnim službama te granskim kolektivnim ugovorima. Više o specifičnosti
smjenskog rada te načinu obračuna dodatka za smjenski rad pročitajte u nastavku teksta.
Obveze poslodavca oko isplate plaće, obračuna poreza i doprinosa radnika koji rade u neprijavljenom radu
Neprijavljeni rad je oblik rada u kojemu radnici rade za poslodavca bez odgovarajućeg ugovora o radu
i prijave u sustav mirovinskog osiguranja ili temeljem obvezno-pravnog ugovora koji ima obilježje
radnog odnosa. U slučaju utvrđenog neprijavljenog rada za poslodavca nastaje obveza retroaktivne
prijave radnika u sustav HZMO-a te isplate neisplaćenih plaća u visini bruto medijalne plaće. Što
sve spada u kategoriju neprijavljenog rada, kako postupa inspekcija u slučaju utvrđivanja činjenice
neprijavljenog rada te koje obveze nastaju za poslodavca na osnovi neisplaćenih plaća, pročitajte u
tekstu koji slijedi.
Analiza kvalitete korporativnog upravljanja prema Smjernicama OECD-a
Dana 1. listopada 2025. na snagu je stupio Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike
Hrvatske (Nar. nov., br. 102/25.), koji je između ostaloga propisao i obvezu provođenja analize
kvalitete korporativnog upravljanja državnih poduzeća. Glavna uloga u provedbi analize kvalitete
korporativnog upravljanja dodijeljena je Ministarstvu financija koje bi trebalo utvrditi metodologiju
za izračunavanje indeksa kvalitete korporativnog upravljanja te izračunavati taj indeks. Prilikom
provedbe analize kvalitete svakako bi se trebalo pridržavati Smjernica OECD-a jer jedino uspješno i
kvalitetno korporativno upravljanje državnim poduzećima preduvjet je za ulazak Hrvatske u OECD.
Dodatak na plaću za otežane uvjete rada
Radnik za obavljeni rad ima pravo na plaću koju, između ostaloga, čine i obvezni dodaci na plaću
uključujući i dodatak za rad u otežanim uvjetima rada. Kada je riječ o otežanim uvjetima rada, kao
spornima u praksi se javljaju pitanja definiranja poslova koji spadaju u kategoriju poslova s otežanim
uvjetima rada iz razloga što u okviru zakona isti nisu na jasan način i u potpunosti definirani. Koji su
to poslovi za koje bi radnik trebao ostvariti dodatak na plaću, kako definirati visinu i način obračuna
dodatka na plaću za otežane uvjete rade te što sve općenito čini plaću i kako ju ispravno definirati,
pročitajte u tekstu koji slijedi.
Povjerljiva osoba i osobaza nepravilnost prema Zakonu o sustavu unutarnjih kontrolau javnom sektoru
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola
u javnom sektoru, a koji je stupio na snagu 31. srpnja 2025., aktualiziralo se pitanje imenovanja
osobe za nepravilnost te njeno razlikovanje od povjerljive osobe koja se imenuje sukladno Zakonu o
zviždačima. Tko su obveznici imenovanja povjerljive osobe, a tko osobe za nepravilnost, može li te
poslove obavljati ista osoba te koje se osnovne obveze i odgovornosti imenovanih osoba, pročitajte
u nastavku teksta.
Isplata napojnice studentima i učenicima
Za vrijeme turističke sezone kada je potražnja za radom studenata i učenika u ugostiteljskoj i općenito
turističkoj djelatnosti povećana, kao aktualno pitanje uvijek se nameće pitanje isplate napojnica.
Autorica u ovom tekstu iznosi najvažnije pojedinosti koje se odnose na mogućnost isplate napojnice
studentima i učenicima na način da obrađuje porezni tretman isplate napojnice, neoporeziv iznos
napojnice, način isplate, obvezu odnosno ne obvezu isplate te kako isplata napojnice utječe na status
uzdržavanog člana obitelji.