Novine u jednostavnoj javnoj nabavi od 1. rujna 2026. godine
Najznačajnija novina koju je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi je
povećanje vrijednosnih pragova jednostavne nabave na 50.000 eura za nabavu roba i usluga te
100.000 eura za nabavu radova. Primjenjuju se od 1. rujna 2026. godine, a do 16. kolovoza trebalo je
donijeti opći akt jednostavne nabave i uskladiti plan nabave s novim vrijednostima. Zakon je donio
značajnu novinu i u pogledu digitalizacije jednostavne nabave putem primjene modula EOJN za
jednostavnu nabavu. O svim novinama u jednostavnoj nabavi pišu autori u članku, a za kraj navode
i primjer općeg akta jednostavne nabave.
Kvalifikacije stručnjaka kao kriterij odabira gospodarskog subjekta u postupku javne nabave
Kriteriji za odabir gospodarskog subjekta mogu se odnositi na sposobnost za obavljanje profesionalne
djelatnosti te ekonomsku, financijsku, tehničku i stručnu sposobnost. Autori u članku obrađuju
relevantnu noviju praksu DKOM-a i VUS-a RH koja se odnosi na pitanje obrazovnih i stručnih
kvalifikacija pružatelja usluge ili izvođača radova te imenovanja stručnjaka, kao uvjeta stručne
sposobnosti gospodarskog subjekta u postupku javne nabave.
Europska komisija je propisala nove financijske vrijednosti europskih pragova u javnoj nabavi koji se primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine
Europska komisija je objavila nove vrijednosti europskih pragova koji se primjenjuju od 1. siječnja
2026. godine. Autori u članku donose detaljan prikaz novih vrijednosti europskih pragova prema vrsti
naručitelja na koje se odnose, prema vrsti predmeta nabave odnosno prema vrsti ugovora o javnoj
nabavi koji se sklapa te prema postupku javne nabave ili posebnom režimu nabave.
Sudjelovanje gospodarski hsubjekata iz trećih zemalja u postupcima javne nabave
Osnovni cilj Europske unije (EU) je stvoriti jedinstveno unutarnje tržište osnovano na četiri temeljne
tržišne slobode: sloboda kretanja robe, usluga, radnika i kapitala, u kojemu svaki gospodarski subjekt
iz jedne države članice ima pravo na jednaki pristup tržištu druge države članice. Globalizacijom i
širenjem tržišta, EU je dio šireg konteksta svjetskog tržišta u kojemu gospodarski subjekti teže pristupu
svjetskim tržištima različitih ekonomija pa tako gospodarski subjekti iz trećih zemalja žele ostvariti
pristup tržištu EU. Sudjelovanje stranih ponuditelja u postupcima javne nabave je uobičajeno. EU
pokušava zaštititi svoje jedinstveno unutarnje tržište od utjecaja robe, usluga i kapitala iz trećih
zemalja, donošenjem niza dokumenata i smjernica.
Sudjelovanje zajednice gospodarskih subjekata u postupcima javne nabave
Gospodarski subjekti mogu sudjelovati u postupku javne nabave samostalno ili u nekom obliku koji
uključuje suradnju s drugim subjektima na tržištu. Ako je gospodarski subjekt radi ispunjavanja
propisanih uvjeta primoran povezati se s drugim gospodarskim subjektima ili zbog podjele rizika
posla i sl., tada mu na raspolaganju stoje različite forme udruživanja s drugim subjektima na tržištu
(zajednica gospodarskih subjekata; angažiranje jednog ili više podugovaratelja; oslanjanje na
sposobnost drugih subjekata na tržištu i sl.). Autori u članku obrađuju normativni okvir te relevantnu
praksu DKOM-a, VUS-a RH i Suda EU vezanu za sudjelovanje zajednice gospodarskih subjekata u
postupcima javne nabave.
Način određivanja predmeta nabave
Problematika definiranja predmeta nabave u praksi javne nabave predstavlja značajan izazov za
naručitelja. U tom smislu je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta dalo više mišljenja
o primjeni u praksi odnosno u konkretnim situacijama, kojima su definirani kriteriji za određivanje
predmeta nabave. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je također donijela određeni
broj odluka koje se odnose na problematiku određivanja predmeta nabave. U članku se pojašnjava
više primjera iz prakse Ministarstva i Državne komisije.
Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti u postupku javne nabave
Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti predstavlja uvjet sposobnosti gospodarskog
subjekta kojega naručitelj može, ali nije obvezan propisati dokumentacijom o nabavi. Nerijetko je
ono uvjet za izvršenje ugovora ili poseban uvjet po posebnom zakonu pa naručitelj mora biti oprezan
i ocijeniti hoće li takvo ovlaštenje ili članstvo propisivati u okviru uvjeta sposobnosti ili po posebnoj
točki dokumentacije. Autori u članku obrađuju pitanja dokazivanja sposobnosti za obavljanje
profesionalne djelatnosti u postupku javne nabave, uzimajući u obzir praksu DKOM-a i Visokog
upravnog suda RH.
Fakultativne („ostale“) osnove za isključenje gospodarskih subjekata s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske
Autori u članku obrađuju fakultativne osnove za isključenje gospodarskog subjekta u postupku
javne nabave, uvažavajući upise u sustav e-Certis te praksu Državne komisije za kontrolu postupaka
javne nabave (dalje: Državna komisija) i Visokog upravnog suda RH (dalje: VUS RH), u slučaju kada
je natjecatelj/ponuditelj gospodarski subjekt s poslovnim nastanom izvan RH, kao i relevantna
stajališta Suda EU o pojedinim pitanjima vezanim uz fakultativne osnove za isključenje.
Institut uvida u ponude u postupku javne nabave
Javni naručitelj obvezan je nakon dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za žalbu, na
zahtjev natjecatelja ili ponuditelja, omogućiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju dotičnog postupka,
uključujući zapisnike, dostavljene ponude ili zahtjeve za sudjelovanje, osim u one dokumente koji su
označeni tajnim. Iznimno, javni naručitelj nije obvezan omogućiti uvid u one dijelove dokumentacije
u koje podnositelj zahtjeva može izvršiti neposredan uvid putem EOJN RH. Budući da zakonskim
okvirom nije propisan način obavljanja uvida u ponude ponuditelja, u tekstu se obrađuju primjeri iz
prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Visokog upravnog suda, u kojima se
rješavaju bitna pitanja o načinu obavljanja uvida.
Značenje i primjena načela javne nabave u sustavu javne nabave
Naručitelji su u primjeni Zakona o javnoj nabavi obvezni poštovati načelo slobode kretanja robe,
načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze,
kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije,
načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Načela javne nabave
treba uzeti u obzir i kod izrade akta jednostavne nabave. Autor obrađuje noviju praksu DKOM-a i
VUS-a koja se odnosi na primjenu načela javne nabave u postupcima javne nabave.