Imenovanje i zadaće službenika za zaštitu podataka prema Općoj uredbi za zaštitu podataka
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi
s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage
Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), objavljena je u Službenom listu Europske unije
L 119 od 4. 5. 2016.
Pravni aspekti ugovora i drugih pravnih instrumenata sklopljenih prije uvođenja eura
Prema članku 9. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br.
57/22. – dalje u tekstu: Zakon), postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih
instrumenata u kojima se navodi kuna u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1103/97.
Slična odredba sadržana je i u članku 54. stavka 1. Zakona u kojoj se navodi da uvođenje eura ne daje
pravo bilo kojoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz pravnog instrumenta u skladu s člankom
3. Uredbe (EZ) br. 1103/97, izmjenu njegove pojedine odredbe, osim ako je između stranaka drukčije
izrijekom ugovoreno ili ako je Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno.
Imenovanje povjerljive osobe i zamjenika za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (do 23. 7. 2022.)
Prema novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, (NN, 46/22, dalje u tekstu: Zakon) poslodavci
koji zapošljavaju najmanje 50 radnika, među koje spadaju i tijela javne vlasti, bili su dužni do 23. lipnja
2022. donijeti opći akt kojim uređuju postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak
imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika.
Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata u postupku uvođenja eura
Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata je temeljno načelo Zakona o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22., dalje u tekstu: Zakon).
Osim ovog, postoje još i načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena,
načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.
Međutim, za razliku od ostalih načela, jedino se načelo neprekidnosti pravnih instrumenata navodi
već u samom čl. 1. Zakona.
Primarna i sekundarna pravna pomoć
Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 46/22.), koji je stupio na snagu 23. 4. 2022.
godine prijaviteljima nepravilnosti, između ostaloga, osigurava i učinkovitu pravnu zaštitu.
Osim zaštite identiteta i povjerljivosti, sudske zaštite, naknade štete, emocionalne podrške i druge
zaštite predviđene u postupcima propisanim tim Zakonom, prijaviteljima nepravilnosti osigurava se
primarna besplatna pravna pomoć, a može im se osigurati i sekundarna besplatna pravna pomoć.
Primarna i sekundarna pravna pomoć se prijaviteljima nepravilnosti osigurava u skladu sa zakonom
kojim se uređuje pravo na besplatnu pravnu pomoć.
Ugovor o prodajnom nalogu i ugovor o nalogu – sličnosti i razlike
Ugovor o prodajnom nalogu i ugovor o nalogu uređeni su odredbama Zakona o obveznim odnosima
(Nar. nov., br. 35/05. do 126/21.) s time da je ugovor o prodajnom nalogu uređen u čl. 476. do 478.
tog Zakona, dok su odredbe o ugovoru o nalogu sadržane u čl. 763. do 784.
U članku se navode odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na spomenute ugovore,
daju se primjeri jednog i drugog ugovora, a na kraju se navode njihove sličnosti i razlike.
Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždača)
U Nar. nov., br. 46/22. objavljen je novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je na snazi
od 23. 4. 2022. godine. Njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o zaštiti prijavitelja
nepravilnosti (Nar. nov., br. 17/19.), ali će se postupci pokrenuti na temelju staroga Zakona dovršiti
po njegovim odredbama.
Novim Zakonom se uređuje prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava
osoba u postupku prijavljivanja, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom
nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Cilj novoga Zakona je učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje
dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti.
Novine u predstečajnim i stečajnim postupcima
Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, koji je objavljen u Nar. nov., br. 36/22., a stupio
na snagu 31. ožujka 2022. (osim članaka 42. i 44., koji stupaju na snagu 1. listopada 2022.), izvršene
su značajne izmjene u predstečajnim i stečajnim postupcima.
Tim je Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta
i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te
o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i
otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L
172/18).
Opće smjernice za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Mogućnost donošenja smjernica radi jedinstvene primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu Zakon o SPNFT) propisana je u čl.
88. tog Zakona.
Prema spomenutoj odredbi, nadležno nadzorno tijelo može donijeti sektorske smjernice radi
jedinstvene primjene od strane obveznika odredaba Zakona o SPNFT. Nadležna nadzorna tijela su
Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i
Porezna uprava.
Zaštita tržišnog natjecanja
Važeći zakon koji u RH uređuje zaštitu tržišnog natjecanja je Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar.
nov., br. 79/09., 80/13. i 41/21.).
Navedenim se Zakonom uređuju pravila i sustav mjera za zaštitu tržišnog natjecanja, ovlasti i zadaće
te ustrojstvo tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i postupanje u vezi s provedbom Zakona.
Zakon se primjenjuje na sve oblike sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja od
strane poduzetnika, na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan teritorija Republike Hrvatske, ako imaju
učinak na Republiku Hrvatsku.