Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2023. godinu
Za 2023. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22. i 82/23.) i prema Pravilniku o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci
financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i
indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj po prvi puta sastavljaju svoj godišnji
financijski izvještaj u eurima. Prema objavljenom GFI POD obrascu u Excelu na stranicama FINA-e
sastavlja se u eurima i centima. Također, prethodnu kolonu, 2022. godinu potrebno je također iskazati
u eurima i centima. U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u
Excelu verzija 4.04. od 6. travnja 2023. godine.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2023. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.
Nova stopa zatezne kamate od 1. siječnja 2024. godine
Polazna osnovica za izračun zatezne kamate je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta. U Narodnim novinama 156/23. objavljeno je da kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja i koja je na […]
Način promjene stope amortizacije
Poduzetnik prije početka korištenja osnovnog sredstva, procjenjuje korisni vijek upotrebe temeljem
kojeg utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije. Sukladno HSFI 6 odnosno MRS
16, poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem jednom na kraju svake poslovne
godine. Ukoliko se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog vijeka upotrebe, poduzetnik
treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8, kao promjenu računovodstvene
procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim procjenama i daje primjere
evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno promjene stopa amortizacije
dugotrajne materijalne imovine.
Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvještaja za 2023. godinu
Kalendarska godina je sve bliže kraju. Većini poduzetnika to je ujedno i kraj poslovne godine. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza i
kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. 2023. godina je prva godina primjene eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj i ujedno to će većini poduzetnika biti prva godina u kojoj sastavljaju
financijske izvještaje u izvještajnoj valuti euro. Kako financijski izvještaji prema Pravilniku o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika imaju i prethodnu kolonu koja je sastavljena na
temelju podataka 2022. godine u kunama potrebno je iznose iskazane u kunama u prethodnu kolonu
upisati u eurima. Također, promijenjena su pravila pri popunjavanju GFI POD obrasca za 2023. godinu
na način da se svi podaci u pozicijama financijskog izvještaja iskazuju u eurima i centima za razliku
od dosadašnjeg kada se iskazivalo samo u kunama bez lipa. Iako još mnogo posla prethodi samom
sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na određene aktivnosti i točke kontrole
koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog
izvještavanja tijekom 2023. godine nisu se značajno mijenjali u odnosu na regulatorne zahtjeve za
financijskim izvještavanjem za 2022.
Paušalno plaćanje poreza na dobit kod neprofitnih organizacija
Paušalno oporezivanje porezom na dobit predviđeno je isključivo za obveznike poreza na dobit u
neprofitnom sektoru. Navedeno je omogućeno neprofitnim osobama koje u prethodnom poreznom
razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 995.421,06
eura (7.500.000,00 kuna) te koje ne obavljaju isključivo gospodarsku djelatnost i čiji prihodi od
gospodarske djelatnosti ne prelaze 50 % ukupnih prihoda. Autor u članku ističe koji porezni obveznici
mogu plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu te na koji način se paušalni porez utvrđuje i plaća i
kako se evidentira u poslovnim knjigama.
Pregled izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit
U Nar. nov., br. 114/23., objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit.
Predmetne izmjene i dopune ne predstavljaju značajan zaokret u oporezivanju porezom na dobit, već
se one uglavnom odnose na zaokruživanje pragova na cijele brojeve. Ostale promjene odnose se na
rashode darovanja, porez po odbitku i rok za plaćanje obveze poreza na dobit.
Računovodstveno i porezno evidentiranje kamata
U poslovnoj praksi odobravanje pozajmica nije nepoznata stvar. Računovodstveni i porezni tretman
kamata na pozajmice i njihovo oporezivanje porezom na dohodak i porezom na dobit daje vrlo korisne
informacije zajmodavcima i zajmoprimcima u procesu odlučivanja o načinu ugovaranja pozajmica.
Autor u članku navodi zakonodavni okvir uz primjere na koji način se kamate računovodstveno i
porezno evidentiraju u poslovnim knjigama i poreznim evidencijama odnosno prijavama.
Obračunska plaćanja u računovodstvu
Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih potraživanja. U poslovnoj praksi su
obračunska plaćanja vrlo čest instrument za održavanje likvidnosti društva i naplatu potraživanja
kod kojih se sumnja u naplativost.
Autor u članku daje pregled oblika obračunskih plaćanja i primjere računovodstvenog evidentiranja
te navodi situacije u kojima obračunska plaćanja nisu dopuštena.
Uvoz dobara s aspekta računovodstva i poreza
Uvoz robe predstavlja svaki unos dobara u Europsku uniju koja nisu u slobodnom prometu na području
Europske unije, kao i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije, a potječu
s trećih područja. Autor u članku piše o računovodstvenom i poreznom tretmanu uvoza dobara te
daje primjere evidentiranja uvoza u poslovnim knjigama poduzetnika.
Pravni, računovodstveni i porezni tretman likvidacije trgovačkog društva
Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva. Likvidacija društva provodi se ako je imovina
društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni
postupak.
Kako bi se likvidacija trgovačkog društva provela u cijelosti, od likvidatora društva traži se poznavanje
računovodstvenih i poreznih propisa, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Iz
tog razloga u nastavku članka bit će obrađene posebnosti koje se pojavljuju u procesu likvidacije, kao
i obveze koje je potrebno provesti u samom računovodstvu.