Privremeno obavljanje poslova drugog radnog mjesta prema uputi poslodavca
Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću,
a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno
obavljati preuzeti posao. Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada,
poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika. Poslodavci se ponekad nađu u situaciji da rasporede
radnike, ne bi li organizirali rad, na nove, druge radne zadatke, čime se nameće pitanje koliko daleko
ići u tumačenju navedenoga članka.
Pitanje organizacije rada i radnih zadataka radnika nikada nije jednostavno jer mora pomiriti potrebe
rada i kapitala i osobne zahtjeve, ideje, mišljenja i htjenja radnika.
Naknada troška prijevoza zaposlenicima javnih službi u okolnostima subvencioniranog ili besplatnog prijevoza
Naknada za trošak prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla nesumnjivo je već dugi niz godina,
usuđujemo se reći, najsloženije materijalno pravo koje se isplaćuje radnicima i zaposlenicima javnih
službi.
Pitanje naknade troška prijevoza složeno je samo po sebi, no na isto u posljednje vrijeme utječu i
vanjske okolnosti odnosno pojedine jedinice lokalne samouprave donose odluke o subvencioniranju
ili pak potpuno besplatnom javnom prijevozu za svoje stanovnike ili skupine stanovnika.
Obveze poslodavca iz područja zaštite na radu
Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava
zdravlje radnika. Zaštita na radu kroz propis i pravilnike detaljno je razrađena i obvezatnost široko
postavljena.
Koje su obveze poslodavca, odgovornost, procjena rizika, tko je izrađuje, stručnjak zaštite na radu i
slično, samo su neke od tema koje autorica podastire u tekstu koji slijedi.
Obvezno izvješće o volontiranju za 2025. godinu
Dugi niz godina u nas postoji zakonska obveza izvješćivanja o obavljenim uslugama ili aktivnostima
organizatora volontiranja. Udruge, zaklade, ustanove i sve druge pravne osobe iz čijeg osnivačkog
akta proizlazi da nisu osnovane s ciljem stjecanja dobiti te državna tijela i tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave koja su u protekloj godini bile organizatori volontiranja dužne su
do 31. ožujka 2026. godine podnijeti izvješće o volontiranju za proteklu 2025. godinu
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori u 2026. godini
Zakonom o obrtu uređene su javne ovlasti koje su prenesene na Hrvatsku obrtničku komoru, ali i
cijeli niz zadataka koje Komora obavlja, kao što su promicanje obrta i obrtništva, zastupanje interesa
obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava, vođenje knjige obrtnika,
evidencija, savjetovanje obrtnika, davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju
propisa u oblasti obrtništva i slično.
Kako bi bila u mogućnosti izvršavati sve zadatke i zakonske i statutarne, za rad stručnih službi i tijela
Komore valja osigurati sredstva.
Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran priljev sredstava za
obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori
Hrvatska gospodarska komora je pravna osoba, samostalna stručno-poslovna organizacija
gospodarskih subjekata koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa
te rješavanja njihovih sporova u zemlji i inozemstvu.
Komori su za rad i općenito djelovanje potrebna sredstva koja će se osigurati iz članarine, prihoda od
obavljanja javnih ovlasti, prihoda od vlastite djelatnosti i drugih izvora.
Podsjećamo na obveze subjekte koji su obveznici plaćanja članarine, ali i na mogućnosti dobrovoljnog
plaćanja članarine odnosno korištenja usluga i proizvoda prema cjeniku.
Nova tumačenja Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama
Radni odnosi i prava zaposlenih uređeni su Zakonom o radu, kao općim propisom i brojnim posebnim
zakonima. Ostali izvori radnog prava koji obvezuju poslodavca su: kolektivni ugovor, pravilnik o
radu, sporazum između radničkog vijeća i poslodavca i ugovor o radu. Kolektivni ugovor je sporazum
sklopljen kao rezultat kolektivnog pregovaranja između predstavnika radnika, u nas, sindikata
odnosno udruga sindikata više razine i predstavnika poslodavca. Svaki kolektivni ugovor sadrži
odredbe o tumačenju kolektivnog ugovora.
Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, stoga je vrlo važno pratiti
ih i primjenjivati.
Možemo li zaštititi drugi dohodak od ovrhe?
Osoba prima drugi dohodak, bilo po osnovi sklopljenog ugovora o djelu, sudjelovanju u nadzornom
odboru, vijeću i slično. Isplatitelju stiže dokument koji ga kao dužnikovog dužnika obvezuje postupiti po
rješenju o ovrsi, zapljeni po pristanku dužnika. Ovršni zakon omogućava zaštitu određenog novčanog
iznosa i osobama kojima jedini prihodi nisu plaća, mirovina ili druga stalna novčana primanja, već
neka druga primanja, drugi dohodak po posebnim propisima.
Izmjene Općeg poreznog zakona
Izmjene Općeg poreznog zakona dio su intervencije u četiri porezna propisa koje su nužne poglavito
radi usklađenja s odredbama Zakona o fiskalizaciji koje imaju stupiti na snagu 1. siječnja 2026.
godine, no tu su i druge prilagodbe kao dostava šifri i lozinki i slično.
Što se uistinu i u kolikom opsegu izmijenilo, autorica iznosi u radu koji slijedi.
Pregled izmjena poreznih propisa u primjeni od 1. siječnja 2026.godine
Početak primjene Zakona o fiskalizaciji zahtijevao je određene promjene u drugim poreznim i
računovodstvenim propisima. Tako od 1. siječnja 2026. stupaju na snagu izmjene niza propisa
koje osim potrebnog usklađivanja s početkom primjene fiskalizacije eRačuna sadrže i niz drugih
izmjena i dopuna. Izmijenjeni propisi objavljeni su u Narodnim novinama 151/25. i njihove odredbe
se primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine. Autori u ovom članku daju tablični pregled najvažnijih
izmjena poreznih propisa.