Nova tumačenja Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama
Radni odnosi i prava zaposlenih uređeni su Zakonom o radu, kao općim propisom i brojnim posebnim
zakonima. Ostali izvori radnog prava koji obvezuju poslodavca su: kolektivni ugovor, pravilnik o
radu, sporazum između radničkog vijeća i poslodavca i ugovor o radu. Kolektivni ugovor je sporazum
sklopljen kao rezultat kolektivnog pregovaranja između predstavnika radnika, u nas, sindikata
odnosno udruga sindikata više razine i predstavnika poslodavca. Svaki kolektivni ugovor sadrži
odredbe o tumačenju kolektivnog ugovora.
Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, stoga je vrlo važno pratiti
ih i primjenjivati.
Možemo li zaštititi drugi dohodak od ovrhe?
Osoba prima drugi dohodak, bilo po osnovi sklopljenog ugovora o djelu, sudjelovanju u nadzornom
odboru, vijeću i slično. Isplatitelju stiže dokument koji ga kao dužnikovog dužnika obvezuje postupiti po
rješenju o ovrsi, zapljeni po pristanku dužnika. Ovršni zakon omogućava zaštitu određenog novčanog
iznosa i osobama kojima jedini prihodi nisu plaća, mirovina ili druga stalna novčana primanja, već
neka druga primanja, drugi dohodak po posebnim propisima.
Izmjene Općeg poreznog zakona
Izmjene Općeg poreznog zakona dio su intervencije u četiri porezna propisa koje su nužne poglavito
radi usklađenja s odredbama Zakona o fiskalizaciji koje imaju stupiti na snagu 1. siječnja 2026.
godine, no tu su i druge prilagodbe kao dostava šifri i lozinki i slično.
Što se uistinu i u kolikom opsegu izmijenilo, autorica iznosi u radu koji slijedi.
Pregled izmjena poreznih propisa u primjeni od 1. siječnja 2026.godine
Početak primjene Zakona o fiskalizaciji zahtijevao je određene promjene u drugim poreznim i
računovodstvenim propisima. Tako od 1. siječnja 2026. stupaju na snagu izmjene niza propisa
koje osim potrebnog usklađivanja s početkom primjene fiskalizacije eRačuna sadrže i niz drugih
izmjena i dopuna. Izmijenjeni propisi objavljeni su u Narodnim novinama 151/25. i njihove odredbe
se primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine. Autori u ovom članku daju tablični pregled najvažnijih
izmjena poreznih propisa.
Ograničenja ovrhe na plaći – nova svota zaštićenog dijela
Kako bismo odredili zaštićeni dio plaće prema članku 173. Ovršnog zakona u 2023. godini koristi se prosječna neto plaća u 2025. koja je iznosila 1.434,00 eura (NN 133/25.) kriterij za 2026.
Evidencija radnog vremena radnika zaposlenih kod poslodavca
Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. Evidencija mora
sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Kako je poslodavac taj koji je prema propisu
obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, dužan je zapravo organizirati rad i
samim time ga i popratiti evidencijom koja će biti podloga za isplatu plaće.
Koji su elementi koje pratimo i na koji način ih evidentiramo kroz evidenciju radnog vremena, autorica
predstavlja u tekstu.
Godišnji popis imovine i obveza kod neprofitnih organizacija
Neprofitne organizacije imaju zakonsku obvezu provesti popis imovine i obveza krajem svake poslovne
godine, kako bi se provele interne kontrole, utvrdile možebitne nepravilnosti, propuste ili određena
štetna postupanja s imovinom neprofitne organizacije od strane njenih članova i odgovornih osoba.
U tekstu koji slijedi, autori se bave situacijama u kojima valja provesti inventuru, kako sačiniti
povjerenstvo za popis, pripremne radnje, primjer odluka i ostalim što nam može biti od pomoći
prilikom provođenja popisa imovine i obveza.
Obveza poslodavca po zapljeni po pristanku dužnika prilikom isplate plaće
Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom odnosno solemniziranom kod javnog bilježnika dati
suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća odnosno drugo stalno
novčano primanje, osim u dijelu u kojemu je to primanje izuzeto od ovrhe.
Radi se o zapljeni po pristanku dužnika ili u praksi poznatijoj kao administrativna zabrana.
Pravno-porezni aspekti rada na izdvojenom mjestu i rad na daljinu
Zakon o radu dugi niz godina poznaje rad na izdvojenom mjestu rada, no pandemijsko vrijeme uvelo
je promjene u odnosima radnika i poslodavaca. Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir
novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim razvojem novih tehnologija koje pridonose
drugačijim navadama u poslovanju.
Transparentnost i predvidivost rada, ali i ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba
radnika trendovi su koji se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorjenjenim u Direktivama
unoseći fleksibilnost potrebnu radnicima i prihvatljivu poslodavcima.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.
Obveze poslodavca prilikom isplate plaće radniku nad kojim se provodi stečaj potrošača
Smisao stečaja potrošača je poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostanu nakon
unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima kako bi mu se omogućio
novi početak.
Poslodavci imaju ulogu u postupku i nemalo se iznenade kad budu obaviješteni o stečaju potrošača,
radnika.
Postupak ima svoje zakonitosti koje razlažemo u tekstu, s posebnim osvrtom na ulogu poslodavca
kao dužnikova dužnika prilikom isplate plaće.