Autor Clanka: DUNJA ŠARIĆ dipl. iur.

Sporazum o prestanku ugovora o radu je najprirodniji način prestanka ugovora o radu. Stranke imaju
pravo odlučiti o sklapanju ugovora o radu i njegovim bitnim sastojcima, jednako tako mogu odlučiti
i o prestanku tog ugovora, opet suglasnošću volja.
U tekstu autorica upućuje na neke okolnosti na koje ipak valja obratiti pozornost prilikom ovakva
iskazivanja volje stranaka i predlaže kako takav sporazum pisano uobličiti.

Likvidacija udruge o kojoj smo pisali u prethodnom broju Riznice, kao što smo vidjeli ima svoje
zakonitosti, procedure i trajanje. Postoje slučajevi kada se dugotrajan i strogo formalan postupak
likvidacije udruge može zamijeniti skraćenim postupkom za prestanak udruge jer se svrha Zakona
može postići i na jednostavniji način.

Pred nama je posljednja izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Izmjene nisu znatne no ipak
unekoliko moramo uskladiti vlastito ponašanje. Posebice valja skrenuti pozornost na dio propisa koji
intervenira u definiciju domaćina prema kojoj se isti prepoznaju kao nositelji autentičnog iskustva
povezanog s lokalnom zajednicom, tradicijom i kulturom radi kojega se gosti vraćaju. Uvode se nove
obveze za iznajmljivače. Produljuje se rok važenja privremenih rješenja za nelegalne objekte i slično.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše pet članova i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a je
što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine, nedoumice su česte pa su se
na to osvrnuli i autori u tekstu.

Razlozi za prestanak rada udruge mogu biti najrazličitiji, prestanak interesa članova za ostvarenje
statutarnih ciljeva, nedostatak novca za financiranje aktivnosti ili što treće.
Kako privesti poslovanje kraju, kako ugasiti udrugu, što s obvezama, mora li se poći putem stečaja ili
likvidacije, kako raspodijeliti imovinu koja ostaje nakon prestanka, samo su neka od brojnih pitanja
kojima se autorica bavi u članku.

U hladnije doba godine, poštede od rada zbog privremene nesposobnosti za rad nisu tako rijetka
pojava. Pred poslodavcima je nimalo jednostavan zadatak, organizirati rad u danim okolnostima,
rasporediti posao na preostale zaposlenike, po potrebi pronaći radnike koji će obavljati rad ako se
odsutnost radnika produži i slično.
Poslodavcu je nužna informacija u koje vrijeme će radnik biti odsutan. U praksi se neobično često
susrećemo s izvjesnim problemima oko obavijesti poslodavcu o novonastaloj situaciji.
Što kaže zakon, koje su obveze radnika, a koje poslodavca?

Zakon o strancima je postao jedan od ozbiljnih alata kojim se utječe na tržište rada današnjice, što se
još prije samo par godina nije dalo naslutiti. Promjene na tržištu rada su korjenite i valja im ponuditi
zakonodavni okvir. Naravno, dolazi i do promjena u europskom društvu i sve je to trebalo uobličiti u
izmjene i dopune Zakona o strancima.
Promjene nisu malene, izmijenilo se devedesetak članaka Zakona, no naše će razmatranje biti ponajviše
usmjereno na rad stranaca i promjene vezane uz boravak i rad stranaca u Republici Hrvatskoj.

Osobe koje su u protekloj godini bile organizator volontiranja, bile to ustanove, udruge i druge
pravne osobe te državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svakako
trebaju izvršiti svoju zakonsku obvezu – podnijeti izvješće o volontiranju za proteklu 2024. godinu do
31. ožujka 2025. godine.

Početkom 2023. godine na snagu stupa propis koji se detaljno bavi neprijavljenim radom. Na temelju
Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada krajem prosinca na snagu stupa novi Pravilnik kojim se
detaljnije razrađuje vođenje dviju evidencija pri Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i
socijalne politike. Što će se to objavljivati na mrežnim stranicama o poslodavcima i na koji način,
predstavljamo u tekstu koji slijedi.

Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Kako je početkom ove kalendarske godine izmijenjen Zakon o porezu na dohodak u dijelu koji uređuje
visinu osnovnog osobnog odbitka o kojemu ovisi visina doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, iznos
koji ćemo biti u obvezi uplaćivati, ponešto se izmijenio.