Obveze poslodavca prilikom isplate plaće radniku nad kojim se provodi stečaj potrošača
Smisao stečaja potrošača je poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostanu nakon
unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima kako bi mu se omogućio
novi početak.
Poslodavci imaju ulogu u postupku i nemalo se iznenade kad budu obaviješteni o stečaju potrošača,
radnika.
Postupak ima svoje zakonitosti koje razlažemo u tekstu, s posebnim osvrtom na ulogu poslodavca
kao dužnikova dužnika prilikom isplate plaće.
Zabrana otkaza trudnoj radnici i radnicima koji koriste prava sosnova roditeljstva
Zakon o radu sadrži jedan dio, Glavu, Zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja. Zakon predviđa zaštitu
trudnica, roditelja i posvojitelja i već godinama ne doživljava bitne izmjene. Čini se da se smisao i cilj
zakona postigao, što ne znači da nam se i nadalje ne javljaju pitanja.
Institut nejednakog postupanja prema toj osjetljivoj grupaciji radnika ustalio se i trudnice i korisnici
navedenih prava su zaštićeni pri zasnivanju radnog odnosa, tijekom rada, kao i kod prestanka
ugovora o radu. No kako postupiti kad se radi o ugovoru o radu na određeno vrijeme, kako u postupku
likvidacije društva i u ostalim dvojbenim situacijama.
Postupak likvidacije trgovačkog društva
Prije nego što se društvo ugasi, kao posljednja faza postojanja društva dolazi likvidacija koju valja
provesti.
Likvidacija društva provodi se ako je imovina društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s
kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni postupak.
Likvidaciju provodi likvidator koji mora imate posebne kvalitete. Likvidator mora poznavati
računovodstvene i porezne propise, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima.
Uredsko poslovanje
Otpočela je transformacija državne uprave u modernu, funkcionalnu i ono što nas najviše zanima,
brzu upravu bez suvišnih papira.
Transformacija državne uprave nesumnjivo donosi uštede, ali i povećava transparentnost rada, jer je
sada moguće u svakom trenutku vidjeti gdje je pojedini predmet, koliko dugo i kod koje je službene
osobe neki dokument bio u obradi i kad je otpremljen stranci.
Ključne riječi: uredsko poslovanje, uredba, javnopravna tijela, poslovi državne uprave, informacijski
Prednosti i nedostaci dualističkog i monističkog modela upravljanja i koji model bi imao prednost ususret novoj regulativi za državna poduzeća
Pred Republiku Hrvatsku se zadnjih godina stavljaju brojni izazovi, posljednji u nizu je članstvo u
Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Društvo koje se odlikuje najboljim ekonomskim
i fiskalnim politikama. Stoga je pred Hrvatski sabor upućen prijedlog Zakona o pravnim osobama
u vlasništvu Republike Hrvatske, isti je izglasan i izašao u službenom glasilu Republike Hrvatske,
Nar. nov., br. 105/25. Povod je to da povedemo raspravu o prednostima i nedostacima dualističkog
i monističkog modela upravljanja i koji model bi imao prednost ususret novoj regulativi za državna
poduzeća.
U samom radu nećemo se baviti novinama koje Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike
Hrvatske donosi, već usporedbom dualističkog odnosno monističkog ustroja organa dioničkog
društva i uvjetuje li se izborom jednog od tih modela uspješnost poslovanja, transparentnost,
smanjenje korupcije i svi oni pozitivni učinci koje prilikom uređenja korporativnog upravljanja javnim
poduzećima priželjkujemo.
Radni odnosi u udrugama
Udruge imaju važnu društvenu ulogu jer se radi o obliku slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više
fizičkih odnosno pravnih osoba radi zaštite i promicanja vlastitih probitaka. Udruge svoje statutarne
ciljeve ostvaruju vlastitim zalaganjem svojih članova, volonterskim radom, studentskim radom ili
pak ugovaranjem naplatnog pravnog posla, primjerice ugovora o djelu, ugovora o autorskom djelu
ili kojeg drugog ugovora obveznog prava s fizičkom osobom. No postoje udruge koje zapošljavaju
radnike, stoga autorica razrađuje koje su njihove obveze.
Neslaganje radnika s rasporedom korištenja godišnjeg odmora
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
Poslodavac je taj koji organizira rad i radne zadatke svojih radnika. Isto tako, poslodavac je dužan
radnike uputiti na korištenje godišnjeg odmora, u skladu s organizacijom rada te mogućnostima za
odmor raspoložive radnicima.
No što ako se radnik tome usprotivi i samovlasno odluči koristiti slobodne dane kad to njemu
odgovara?
Nova tumačenja Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama
Svaki kolektivni ugovor sadrži odredbe o tumačenju kolektivnog ugovora. Kolektivni ugovor za javne
službe utvrđuje da će ugovorne strane osnovati zajedničko povjerenstvo za tumačenje ugovora u
koje svaka strana imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike. Povjerenstvo za tumačenje: daje
tumačenje odredaba ugovora, daje prijedloge ugovornim stranama za izmjenu spornih članaka
ugovora, prati izvršavanje istoga i slično.
Tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
Ovrha na plaći radnika
Ovrha na plaći skup je radnji pomoću kojih ovrhovoditelj prisilno ostvaruje svoje novčane tražbine.
Odredbama Ovršnog zakona poslodavci su stavljeni u položaj posrednika ili izvršitelja. Stoga je pred
istima educirati se i provoditi prisilnu naplatu na plaćama radnika.
U praksi se javljaju brojna pitanja i nesigurnost, jesmo li postupili na valjan naćin u želji da ispunimo
zakonsku obvezu kao poslodavci ujedno štiteći interese vlastitih radnika.
Slobodan dan za prekovremeni rad
Puno radno vrijeme radnika u Republici Hrvatskoj je četrdeset sati tjedno i prema propisu ne može
biti duže. No u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim slučajevima prijeke
potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog odnosno nepunog radnog
vremena – radi se o prekovremenom radu.
Rad duži od punog radnog vremena poseban je uvjet rada za koji radnik ima pravo na povećanu
plaću. Korištenje takvog rada može postati veliki trošak poslodavcu te se nerijetko isti zamjenjuje
korištenjem slobodnih dana. Kako takvo što ne nalazimo u propisu, ne preostaje nam drugo, već
razmotriti praksu i relevantna mišljenja.