Porezne olakšice za sanaciju posljedica požara na području Omiša
Radi ublažavanja posljedica požara, koji je u kolovozu 2026. godine zahvatio područje Grada Omiša, propisane su posebne porezne olakšice. Riječ je o oslobođenjima od plaćanja poreza za nekretnine i plovila oštećene u požaru. Isto tako, za propisana razdoblja predujmovi poreza na dohodak i poreza na dobit te obveze paušalnog poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuju se u iznosu od 0,00 eura. Posebno je uređen porezni tretman donacija za otklanjanje posljedica požara, uključujući oslobođenje od PDV-a za isporuke dobara i usluga bez naknade. U članku se objašnjavaju uvjeti za korištenje navedenih olakšica.
Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2026. godinu
Najkasnije do 31. prosinca 2026. godine poslodavci su obvezni sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radnike ako su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti. Godišnjim obračunom zaposleniku se priznaje neiskorišteni osobni odbitak i izravnava porezna osnovica kod neravnomjernih isplata tijekom godine. Rezultat može biti povrat više plaćenog poreza ili uplata manje plaćenog poreza. U članku se objašnjavaju razlozi i uvjeti za sastavljanje godišnjeg obračuna, način obračuna, postupanje s utvrđenim rezultatom i iskazivanje u Obrascu JOPPD, što je prikazano na sedam primjera iz prakse.
Reobračun i ispravak godišnjeg obračuna plaće
U prethodnom članku pisali smo o obvezi sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće) koji poslodavci sastavljaju u prosincu 2026. Nakon sastavljanja godišnjeg obračuna može uslijediti nova oporeziva isplata ili se može utvrditi pogreška u već iskazanom iznosu povrata ili uplate poreza. Tada se sastavlja novi godišnji obračun odnosno reobračun, koji se iskazuje u novom JOPPD-u vrste izvješća 1 ili se obračun ispravlja dopunom izvornog JOPPD-a vrste izvješća 3. Oba postupka prikazana su na primjerima koji se nastavljaju na primjere iz prethodnog članka, uz prikaz iskazivanja u JOPPD-u.
Porezni i računovodstveni tretman napojnica
U članku se prikazuju uvjeti za neoporezivu isplatu napojnica do 3.600,00 eura godišnje, oporezivanje
iznosa iznad propisanoga limita te način iskazivanja neoporezivog i oporezivog dijela u Obrascu
JOPPD. Pokazuje se tretman napojnica s aspekta poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost te
njihovo računovodstveno evidentiranje kod primatelja i davatelja napojnice.
Specifični slučajevi određivanja visine naknade plaće za bolovanjena teret HZZO-a
U članku se prikazuju pravila za utvrđivanje osnovice i visine naknade plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad. Posebno se obrađuje određivanje osnovice kada u šestomjesečnom obračunskom
razdoblju nije isplaćena nijedna plaća ili je isplaćena samo jedna plaća. Nadalje, objašnjavaju se
uvjet prethodnog osiguranja i slučajevi u kojima se za novo bolovanje primjenjuje ranije utvrđena
osnovica. Na kraju se objašnjavaju način računanja rokova od šest i 18 mjeseci, porezni tretman
naknade te postupak povrata isplaćene naknade od HZZO-a, uz primjere obračuna i iskazivanja
podataka u obrascu JOPPD.
Rad s polovicom punog radnog vremena po osnovi roditeljstva
Zaposleni roditelji mogu na temelju četiriju osnova iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
raditi s polovicom punog radnog vremena: umjesto dodatnog rodiljnog dopusta, u dvostrukom
trajanju neiskorištenoga roditeljskog dopusta, radi pojačane njege djeteta te radi njege djeteta s
teškoćama u razvoju. Prava se razlikuju po uvjetima, trajanju, visini naknade i uvjetu radnopravnog
statusa drugog roditelja. Za odrađenu polovicu radnog vremena poslodavac obračunava i isplaćuje
plaću, a naknadu za drugu polovicu izravno isplaćuje HZZO. U članku se objašnjavaju uvjeti za
ostvarivanje prava, razlozi prestanka prava te način iskazivanja plaće i naknade u Obrascu JOPPD.
Plaćanje premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja zaposlenicima
Poslodavci mogu svojim zaposlenicima plaćati premiju dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja
u neoporezivom iznosu do 500,00 eura godišnje po zaposleniku. U sklopu premije dodatnog osiguranja
se često ugovaraju sistematski pregledi pa je bitno razgraničiti porezni tretman prema onome što se
odnosi na premiju i onome što je preventivni pregled. U članku se piše detaljnije o uvjetima, vrstama
i načinu plaćanja premije.
Digitalizacija poreznih sustava: između reformi i praktičnih izazova
U radu se analizira prilagodba poreznih pravila kroz međunarodne inicijative, kao što su Stup 1, Stup
2, porezi na digitalne usluge i paket ViDA. Posebna pozornost posvećuje se konceptu Porezne uprave
3.0, koji podrazumijeva integraciju poreznih pravila u digitalne sustave poreznih obveznika. Ističu se
prednosti u pogledu smanjenja administrativnog opterećenja i povećanja porezne usklađenosti, ali i
s njim povezani rizici. Uz rizike algoritamskog upravljanja i kvalitete podataka, upozorava se na sve
veći operativni teret koji digitalizacija stavlja pred računovođe — od obrade i interpretacije podataka
generiranih iz različitih sustava do činjenice da formalno ispravni podaci nisu nužno i stvarno točni.
Time se dodatno naglašava potreba za stručnom prosudbom u digitalnom okruženju.
Porezni tretman darovanja za zdravstvene potrebe fizičkih osoba
Darovanja za zdravstvene potrebe fizičkih osoba, pod određenim poreznim uvjetima, ne smatraju se
oporezivim dohotkom primatelja. U praksi se pojavljuju dvojbe oko toga što se smatra zdravstvenim
potrebama u poreznom smislu te na koji se način ostvaruju porezne olakšice za darovatelja. Porezni
tretman darovanja razlikuje se ovisno o statusu darovatelja. Obveznici poreza na dobit darovanja za
zdravstvene potrebe fizičkih osoba mogu priznati kao porezno priznati rashod i tako smanjiti poreznu
osnovicu dok obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost po toj osnovi mogu
ostvariti pravo na uvećanje osobnog odbitka u godišnjoj poreznoj prijavi. Građani koji ne ostvaruju
dohodak od samostalne djelatnosti ne mogu ostvariti poreznu olakšicu za takva darovanja.
Privatni iznajmljivači i antiinflacijske mjere: analiza najavljenog povećanja paušalnog poreza
Najavljene antiinflacijske mjere iz svibnja 2026. godine ponovno su otvorile pitanje položaja privatnih
iznajmljivača i povezanosti te djelatnosti sa stambenom politikom RH. U članku se analiziraju učinci
predviđenog povećanja minimalnih iznosa paušalnog poreza u jedinicama lokalne samouprave I. i II.
kategorije prema indeksu turističke razvijenosti te se prikazuje simulacija učinaka godišnje porezne
obveze prema broju kreveta. Stvarni učinak mjere neće biti jednak za sve iznajmljivače, nego će ovisiti
o donesenim lokalnim odlukama o visini paušala.
U članku se hrvatski model oporezivanja dohotka od turističkog najma po krevetu uspoređuje s
odabranim mediteranskim državama, u kojima se kratkoročni najam uglavnom oporezuje prema
ostvarenoj najamnini, uz strože sustave registracije.