Osnovice za obvezne doprinose za 2026. godinu
U Narodnim novinama broj 150/2025. od 12. prosinca 2025. objavljena je Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2026. godinu.
Reobračun i ispravak godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada
U prethodnom broju časopisa pisali smo o obvezi sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak
od nesamostalnog rada kojeg poslodavac provodi za svoje radnike u prosincu.
Ako se naknadno utvrdi pogreška, ispravak pogrešno iskazanog godišnjeg obračuna poreza na
dohodak koji je već podnesen putem izvornog JOPPD-a nije dozvoljen na tom izvornom obrascu, već
se isti obavlja putem dopune izvornog JOPPD-a s oznakom vrste izvješća 3.
Obveza reobračuna godišnjeg obračuna nastaje ako nakon sastavljenog godišnjeg obračuna poreza
na dohodak uslijedi nova isplata primitka od kojega se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada
(npr. isplata bonusa, razlike plaće ili 13. plaće), a za koji poslodavac u trenutku prvog obračuna nije
znao.
GODIŠNJI OBRAČUN POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA – podsjetnik na obvezu sastavljanja
Poslodavci su obvezni sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje radnike tijekom prosinca (najkasnije do 31. prosinca 2025.) ako su ispunjeni uvjeti i razlozi propisani odredbama čl. 47. Zakona o porezu na dohodak i čl. 25. Pravilnika o porezu na dohodak. Svrha sastavljanja godišnjeg obračuna je omogućiti radnicima korištenje poreznih prava […]
Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2025. godinu
Svrha godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada kojeg poslodavci obvezno
sastavljaju tijekom prosinca (najkasnije 31. prosinca) za svoje radnike je omogućiti radnicima
korištenje poreznih prava koja iz nekog razloga nisu iskoristili tijekom godine, zatim izravnanje
porezne osnovice koje može rezultirati povratom više plaćenog poreza ili razlikom za uplatu. Autorica
objašnjava uvjete i razloge za sastavljanje godišnjeg obračuna s posebnim naglaskom na učinak
promjena poreznih stopa tijekom 2025. (npr. u Zagrebu od ožujka).
Putni troškovi i dnevnice vanjskih suradnika u neprofitnim organizacijama
Isplata neoporezivih primitaka, poput dnevnica za službena putovanja, u pravilu se veže uz
zaposlenike isplatitelja. Međutim, porezni propisi omogućuju određenu fleksibilnost i kada je riječ o
osobama izvan radnog odnosa koje za isplatitelja obavljaju poslove. Neprofitne organizacije tako,
pod jasno propisanim uvjetima, mogu vanjskim suradnicima isplaćivati neoporezive naknade za
pokriće troškova službenih putovanja.
Porezna rezidentnost fizičke osobe
Porezni status fizičke osobe ključan je za pravilno ispunjenje poreznih obveza jer određuje opseg i način oporezivanja ostvarenog dohotka. U cilju optimiziranja poreznog položaja važno je razumijevanje koncepta porezne rezidentosti i njenih implikacija o čemu pišemo u nastavku.
Naknada plaće za bolovanje do 42 dana – isplata na teret poslodavca
Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede ostvaruje pravo na naknadu plaće
za vrijeme bolovanja. Trošak naknade ovisno o dužini trajanja raspoređuje se između poslodavca i
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Poslodavac snosi trošak naknade plaće za prvih
42 dana privremene nesposobnosti za rad (odnosno 7 dana kada je riječ o radnicima – invalidima
rada). Nakon isteka tog razdoblja, poslodavac i dalje isplaćuje naknadu, ali sredstva za isplatu
osigurava HZZO. Od ovoga pravila postoje određene iznimke, primjerice za radnike koji su navršili 70
godina života te za radnike upućene na rad u treću državu, gdje je trošak naknade isključivo na teret
poslodavca za cijelo vrijeme trajanja privremene nesposobnosti.
Visina naknade plaće za prvih 42 dana bolovanja uređuje se izvorima radnog prava na razini
poslodavca, uz poštovanje ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju i primjenu načela
povoljnijeg prava za radnika.
Nova pravila za poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom
Od 1. rujna 2025. primjenjuju se nova pravila za dodjelu subvencija poslodavcima koji zapošljavaju
osobe s invaliditetom. Najvažnije novine odnose se na redefiniranje osnovica za subvencije plaća
i doprinosa, novo ograničenje za potpore male vrijednosti te uvođenje uvjeta minimalnog radnog
vremena za ostvarenje poticaja. U članku se daje pregled novina.
Novi najviši iznosi naknade za bolovanje na teret HZZO-a
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br.
105/25.), od 1. kolovoza 2025. povećava se najviši iznos naknade plaće za bolovanje na teret nositelja
obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO) i iznosi 995,45 eura mjesečno. Novi limit naknade na teret
HZZO-a počinje se primjenjivati od naknade plaće za kolovoz 2025., koja se u pravilu isplaćuje u
rujnu. Povećani limit najvišeg iznosa naknade na teret HZZO-a odnosi se na osiguranike zatečene na
bolovanju i na nove osigurane slučajeve.
Od 1. kolovoza 2025. godine mijenja se visina naknade u slučaju spriječenosti za rad zbog njege
djeteta do 7 godina starosti. Naknada se određuje u visini 100 % satne osnovice plaće isplaćene u
prethodnih šest mjeseci, ali najviše 995,45 eura mjesečno.
Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret HZZO-a treba paziti na propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog
osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade
i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju, u članku pokazujemo primjere
obračuna naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac
radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži refundaciju od HZZO-a.
Neoporezive dnevnice – službeni put, rad na terenu i per diem
Porezni propisi ne predstavljaju izvor radničkih prava, već određuju uvjete i iznose do kojih se određene
vrste primitaka mogu isplatiti bez obveze obračuna poreza na dohodak. Pravilnikom o porezu na
dohodak izrijekom je propisano da se dnevnica ne može neoporezivo isplatiti osobi upućenoj na
službeno putovanje u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta – čak i ako su svi ostali uvjeti
za neoporezivu isplatu zadovoljeni. Osim ove, u praksi se često pojavljuju i druge dvojbe o tome kada
je moguće neoporezivo isplatiti dnevnicu, a kada nije.
Nadalje, važno je razjasniti razliku između dnevnice za službeni put i dnevnice za rad na terenu.
Iako su iznosi koji se mogu neoporezivo isplatiti istovjetni, uvjeti za isplatu znatno se razlikuju. Uz
to, poseban oblik naknade čini i per diem dnevnica, koja se isplaćuje iz sredstava Europske unije i
uređena je pravilima pojedinih EU programa. Iznos per diem dnevnice razlikuje se od zemlje do zemlje,
a posljednja službena lista objavljena je od strane Europske komisije u studenome 2024. godine.
Važno je istaknuti da pravo na isplatu dnevnice nije uređeno Zakonom o radu, već se ono najčešće
propisuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili odlukom poslodavca. Ako ni u jednom izvoru
radnog prava nije propisana obveza isplate dnevnice, odluka o njezinoj isplati ostaje u isključivoj
nadležnosti poslodavca.