Promjene u isplatama plaća od 1. siječnja 2025. godine
1. siječnja 2025. godine stupile su na snagu nove zakonske odredbe koje donose promjene u obračunu
i isplati plaća s posebnim naglaskom na prilagodbu poreznih stopa tijekom godine. Najznačajnije
promjene se odnose na smanjenje gornjih granica za određivanje poreznih stopa za godišnje dohotke,
što će izravno utjecati na porezne obveznike u pojedinim jedinicama lokalne samouprave (JLS) i to u
onima u kojima su trenutne porezne stope izvan propisanih granica – tijekom prva dva mjeseca 2025.
godine porez na dohodak će se obračunavati prema postojećim poreznim stopama, međutim od
1. ožujka 2025. godine počinje primjena novih poreznih stopa. Kod JLS s postojećim stopama unutar
zakonskih granica, obračun poreza ostaje nepromijenjen tijekom cijele godine. Već od isplata koje
slijede od 1. siječnja 2025. godine, primjenjuju se novi iznosi osnovnog osobnog odbitka i poreznih
osnovica jer se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava i plaća prema
propisima važećim na dan isplate primitka. Kod obračuna doprinosa, stope i vrste doprinosa ostaju
nepromijenjene, međutim mijenja se mogućnost korištenja određenih olakšica, što ima za rezultat
povećanja ukupnog troška plaće za poslodavce.
Nova porezna olakšica za povratnike u Republiku Hrvatsku
Od 2025. godine, dopunom Zakona o porezu na dohodak, uvodi se nova porezna olakšica za povratnike
u Republiku Hrvatsku. Cilj ove olakšice je poticanje povratka iseljenika kako bi se ublažili demografski
izazovi s kojima se država suočava. Olakšica se primjenjuje u obliku povrata poreza na dohodak iz
plaće tijekom razdoblja od pet godina. Utvrđuje se po službenoj dužnosti kroz poseban postupak
godišnjeg obračuna poreza na dohodak kojeg provodi Porezna uprava. Iznimno, povratnici mogu
ostvariti pravo na olakšicu i podnošenjem obrasca ZPP-DOH ili prigovorom. Važno je napomenuti da
ovu olakšicu poslodavci ne primjenjuju pri isplati plaće. Provedbeni propis Zakona trebao bi detaljno
odrediti iz kojih europskih i prekomorskih zemalja povratnici mogu ostvariti ovo pravo.
Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji u 2025. godini
Za 2026. godinu najavljuju se značajne promjene u sustavu poreznih olakšica za uzdržavane članove
dok će u 2025. godini i dalje biti na snazi postojeći model. Ovaj model omogućava povećanje
osnovnog osobnog odbitka primjenom propisanih koeficijenata koji ovise o broju, statusu i
specifičnim okolnostima uzdržavanih osoba. Od 1. siječnja 2025. godine povećan je iznos osnovnog
osobnog odbitka čime se automatski povećavaju iznosi odbitaka po osnovi uzdržavanih članova i/ili
invalidnosti. Novi iznosi osobnog odbitka primjenjuju se od prvih isplata u 2025., a najčešće će to biti
isplate plaća i mirovina za prosinac 2024. godine.
Objavljena je Naredba o osnovicama za obvezne doprinose za 2025. godinu
Prema članku 254. Zakona o doprinosima (Narodne novine, br. 84/08. – 114/23.), ministar financija obvezan je za svako obračunsko razdoblje – kalendarsku godinu – naredbom objaviti iznose osnovica za obračun doprinosa. Ti iznosi određeni su kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta. U Narodnim novinama broj 137/2024. od 29. studenoga 2024. objavljena je Naredba […]
Kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2025. godini
Kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavlja ključnu mjeru za njihovu profesionalnu
integraciju. Unatoč zakonskim obvezama, mnogi poslodavci još uvijek nisu dovoljno informirani o
prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom niti prepoznaju kvalitetu radne snage koju one
mogu donijeti. Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom,
poslodavci su obvezni zaposliti osobe s invaliditetom u omjeru od 3 % u odnosu na ukupni broj
zaposlenih ili izvršiti zamjensko zapošljavanje. U slučaju neispunjavanja ove obveze, poslodavci su
dužni platiti novčanu naknadu koju mogu nadomjestiti naručivanjem proizvoda i usluga u visini
vrijednosti naknade.
Ovaj članak analizira pravni okvir kvotnog zapošljavanja, mogućnosti zamjenskog ispunjenja kvota,
novčane obveze za neispunjavanje te poticaje za poslodavce
Razlika između bolovanja zbog komplikacija u trudnoći i dopusta trudne radnice
Prava trudnih radnica na radnom mjestu od iznimne su važnosti za očuvanje zdravlja majke i djeteta.
Uredna trudnoća omogućuje rad do 28 dana prije poroda no u slučaju komplikacija radnica može
ostvariti pravo na bolovanje uz naknadu iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
(HZZO). Nasuprot tome, trudna radnica na poslovima opasnim po zdravlje ima pravo na dopust pri
čemu poslodavac isplaćuje naknadu. Razlika između ovih prava, uključujući izvor i visinu naknade,
važna je i za poslodavce i za radnike. Članak pruža pregled prava trudnih radnica i način njihovog
evidentiranja u porezne svrhe.
Neprofitne organizacije – službena putovanja vanjskih suradnika
Premda se isplata neoporezivih primitaka uobičajeno povezuje sa zaposlenicima, porezni propisi
omogućuju određeni stupanj fleksibilnosti u njihovoj isplati i osobama izvan radnog odnosa.
Neprofitne organizacije pod određenim uvjetima mogu isplaćivati neoporezive naknade za pokriće
troškova službenih putovanja vanjskim suradnicima. Ovakva porezna pogodnost je omogućena
samo neprofitnim organizacijama što im osigurava dodatnu operativnu prilagodljivost, učinkovitije
angažiranje vanjskih stručnjaka za realizaciju projektnih i drugih operativnih aktivnosti te može biti
važan čimbenik u planiranju i upravljanju troškovima. Detaljnije o poreznoj pogodnosti za neprofitne
organizacije pročitajte u nastavku članka.
Rodiljni dopust zaposlenih roditelja
U članku se analiziraju prava zaposlenih roditelja u vezi s korištenjem rodiljnog dopusta. Majka je
obvezna koristiti rodiljni dopust tijekom prvih 70 dana nakon rođenja djeteta. Nakon tog razdoblja,
od 71. dana pa do navršenih šest mjeseci života djeteta, majka može prenijeti pravo na rodiljni
dopust na oca djeteta koji ga tada koristi u skladu sa svojim radnopravnim statusom. Uz to, roditelji
imaju mogućnost rada s polovicom punog radnog vremena do navršenih devet mjeseci života
djeteta. Postoji i mogućnost produljenja rodiljnog dopusta u slučaju prijevremenog rođenja djeteta.
U nastavku članka detaljno su razmotreni uvjeti za ostvarivanje ovih prava, kao i iznosi naknada
tijekom korištenja prava.
Politika neoporezivih primitaka i učinak na plaće
U proteklim godinama, kroz porezne reforme, postupno su povećavani neoporezivi iznosi u cilju
smanjenja poreznog opterećenja poduzetnika. Odredbama članka 6. i 7. Pravilnika o porezu na
dohodak propisana je mogućnost isplate čak 47 vrsta neoporezivih primitaka.
Raznolikošću primitaka za koje je zakonodavac omogućio neoporezivu isplatu, stvara se značajan
prostor za poboljšanje raspoloživog primitka i posljedično životnog standarda radnika. Iako su
neoporezivi primici koncipirani kao instrumenti nagrade ili naknade troškova u točno određene svrhe,
često su postali zamjena za isplatu plaće.
Porezni propisi ne osiguravaju pravo na primitke, već propisuju koje vrste javnih davanja treba platiti
kod isplate nekog primitka. Odluka o isplati materijalnog prava ili o naknadi troška, kao i određivanje
iznosa prepuštena je poslodavcima, a uređuje se nekim izvorom radnog prava. Neoporezive primitke
u pravilu ne mogu ostvariti osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem iako obavljaju poslove za
njega, npr. direktor koji nije zaposlen u društvu u kojemu obavlja funkciju direktora, student koji kod
naručitelja obavlja poslove preko ovlaštenog posrednika i dr.
U ovom radu se u prvom redu definira pojam plaće, obuhvaćajući sve njezine komponente. Zatim
se objašnjava razlika između naknade za rad i ostalih primitaka koji se ostvaruju u vezi s radnim
odnosom. Dodatno se razjašnjava i česta konfuzija zbog različitih interpretacija pojma „plaće“ u
radnom i poreznom zakonodavstvu.
Nadalje, pruža se kronologija promjena uvjeta za isplatu neoporezivih primitaka od rujna 2019.
godine do danas, s posebnim naglaskom na posljednju poreznu reformu iz listopada 2023. godine.
Isto tako, analiziraju se iznosi isplaćenih neoporezivih primitaka u 2022. i 2023. godini.
Na samom kraju, pokazuju se primjeri učinka isplate neoporezivih primitaka na plaću radnika.
Naknada troškova prehrane radnika – novčana paušalna ili na temelju vjerodostojne dokumentacije
Pravo radnika na naknadu troškova prehrane može biti uređeno različitim izvorima radnog prava
poput kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili odlukom poslodavca. Poslodavci imaju mogućnost
neoporezivo nadoknaditi ove troškove pri čemu moraju uskladiti izbor modela naknade s poreznim
propisima. Mogu birati između isplate novčane paušalne naknade ili naknade na temelju
vjerodostojne dokumentacije. Poslodavci također mogu tijekom godine prilagođavati model isplate
kako bi se uskladio sa specifičnim radnim uvjetima zadržavajući neoporezivi tretman isplate, no te se
dvije opcije ne smiju kombinirati u istom mjesecu za istog radnika.