Obračun plaće za posljednji mjesec rada
Ovaj članak razmatra specifičnosti obračuna plaće za posljednji mjesec rada, uključujući primjenu
najviše i najniže mjesečne osnovice, osobnog odbitka te raznih olakšica i oslobođenja od plaćanja
doprinosa. Osim toga, fokusira se na pravila koja se primjenjuju u slučaju statusnih promjena, u
situacijama kada novi poslodavac preuzima obvezu isplate plaće radnicima za zadnji mjesec rada kod
prijašnjeg poslodavca. Također, članak obrađuje kako pravilno isplatiti neoporezive primitke nakon
prestanka radnog odnosa i osigurati usklađenost s propisima.
Detaljnije pročitajte u nastavku članka.
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a
Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO-a) treba paziti na
propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom
razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju te upute i postupanja nadležnih
institucija, u članku pokazujemo primjere obračuna naknade plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži
refundaciju od HZZO-a.
Novi Pravilnik o novčanoj naknadi radi njege djeteta s teškoćama u razvoju
U Narodnim novinama br. 81/2024. objavljen je novi Pravilnik o načinu obračunavanja i isplati novčane naknade za vrijeme korištenja prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta s teškoćama u razvoju na rad s polovicom punog radnog vremena. Ovaj Pravilnik stupa na snagu 18. srpnja 2024. godine. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima […]
Dobrovoljna mirovinska štednja – porezne olakšice i državni poticaji
S obzirom na niske mirovine u Hrvatskoj, sve više ljudi traži načine kako osigurati bolju financijsku
budućnost te se, između ostalog, okreću dobrovoljnoj mirovinskoj štednji. Država podržava ovakva
ulaganja putem dodatnih sredstava iz državnog proračuna, a porezni propisi nude olakšice za
poslodavce koji plaćaju premije za svoje radnike. Iako radnici često iniciraju umanjenje bruto plaće
kako bi se za isplatu premije koristile neoporezive mogućnosti, zakonska intencija je bila poticati
poslodavce na dodatno nagrađivanje radnika. Poticaji države i porezne olakšice čine dobrovoljnu
mirovinsku štednju privlačnom opcijom za osiguranje dodatnih mirovinskih primanja.
Porezni tretman ulaganja fizičkih osoba u trezorske zapise
Novi krug upisa trezorskih zapisa započeo je 27. svibnja i traje do 3. lipnja 2024. Kao i državne obveznice, trezorski zapisi se smatraju relativno sigurnim ulaganjima, a njihov veći prinos u usporedbi s kamatama na bankovnu štednju privlači veliki interes građana za ulaganje. U tekstu se kratko osvrćemo na porezni tretman ulaganja u trezorske zapise.
Osobni odbitak radnika – korisnika mirovine
Porezni obveznici koji ostvaruju dohotke iz skupine godišnjih dohodaka imaju pravo na osobni odbitak. Navedeno se odnosi i na korisnike mirovina jer su mirovine ostvarene iz sustava obveznih osiguranja klasificirane kao dohodak od nesamostalnog rada, tj. vrsta su godišnjeg dohotka, te se oporezuju kao plaće.
Neoporezive naknade troškova smještaja radnika
Zakonodavac je omogućio raznovrsne naknade koje poslodavci smiju neoporezivo dodijeliti svojim
radnicima. Između ostalih, radniku se mogu neoporezivo nadoknaditi troškovi smještaja. U ovom
članku istražujemo opcije za osiguravanje neoporezivog smještaja radnicima pri čemu se isključivo
fokusiramo na smještaj koji zadovoljava stambene potrebe radnika. Kao i kod ostalih oblika
neoporezivih primitaka, važno je ispuniti određene uvjete kako bi se izvršila ispravna isplata istih.
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla
Iako Zakon o radu ne obvezuje poslodavca da radnicima nadoknadi trošak prijevoza na posao i s
posla, upravo je taj oblik naknade najzastupljeniji u praksi. Ako obveza nije uređena niti kolektivnim
ugovorom niti pravilnikom o radu niti ugovorom o radu, poslodavac može donijeti odluku o isplati
naknade troškova prijevoza na posao i s posla svim svojim radnicima bez obzira na opseg ugovorenog
radnog vremena (puno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme, dodatni rad). Porezni propisi pri tome
najčešće igraju značajnu ulogu u reguliranju visine prava naknade troškova prijevoza na posao
i s posla. O neoporezivoj i oporezivoj visini naknade troška prijevoza, uvjetima i načinima isplate,
poreznim i drugim evidencijama o isplaćenoj naknadi troška prijevoza pročitajte u nastavku članka.
Uvjeti za isplatu neoporezivih dnevnica – za službeno putovanje, rad na terenu, per diem
Porezni propisi nisu izvor radnikovih prava; oni jednostavno propisuju granice i uvjete pod kojima
određene vrste primitaka mogu biti isplaćene bez poreza. Na primjer, sukladno odredbama Pravilnika
o porezu na dohodak, osobi koja je upućena na rad u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta
ne može se isplatiti neoporeziva dnevnica. Često se u praksi postavlja pitanje o razlici između dnevnica
za službeno putovanje i dnevnica za rad na terenu. Iako su iznosi dnevnica koje se mogu isplatiti
neoporezivo po tim osnovama isti prema poreznim propisima, uvjeti za njihovu isplatu su različiti.
Nadalje, Pravilnik o porezu na dohodak definira pojam per diem dnevnica kao naknade za određene
troškove na službenom putovanju koje se financiraju iz proračuna Europske unije. U ovom članku,
autorica detaljno razmatra razlike između navedenih vrsta dnevnica, naglašavajući ključne uvjete
koji trebaju biti zadovoljeni kako bi se isplatile bez poreza.
Naknada za odvojeni život od obitelji
Naknada za odvojeni život od obitelji služi za pokriće povećanih životnih troškova, poput troškova stanovanja, lokalnog prijevoza, prehrane i ostalih životnih potreba koji radniku mogu nastati zbog činjenice da zbog potrebe i u interesu poslodavca, radi i boravi u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, a to mjesto je različito od mjesta radnikovog […]