Politike, kontrole i postupci za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma
Politike, kontrole i postupci za smanjenje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja
terorizma (dalje u tekstu: PKP) su akt koji se nekada zvao opći ili interni akt, tako da PKP trebaju imati
svi obveznici koji primjenjuju Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu ZSPNFT).
U ovom članku navodimo sadržaj PKP koji mogu kao pomoć u izradi svojih akata koristiti svi obveznici
kojima je Financijski inspektorat po čl. 81. st. 1. toč. 2. ZSPNFT određen kao nadzorno tijelo.
U članku će se uz kunske iznose navoditi i novi iznosi u eurima koji bi se trebali primjenjivati nakon 1.
1. 2023. godine.
Objavljivanje informacija prema novom Pravilniku o središnjem katalogu službenih dokumenata RH
Objavljivanje informacija u tijelima javne vlasti propisano je Zakonom o pravu na pristup
informacijama (Nar. nov., br. 25/13., 85/15. i 69/22.).
Osim objavljivanja informacija na svojim mrežnim stranicama, neka tijela javne vlasti dužna su svoje
dokumente objavljivati i u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, o čemu
je u Nar. nov., br. 123/22. objavljen novi Pravilnik o središnjem katalogu službenih dokumenata
Republike Hrvatske. Pravilnik je stupio na snagu 29. listopada 2022.
U vezi s obvezama tijela javne vlasti, Zakon o pravu na pristup informacijama uređuje i obvezu
tijela javne vlasti da objavljuju dokumente u svrhu savjetovanja s javnošću, propisuje javnost rada
tijela javne vlasti, obvezu donošenja odluke o imenovanju službenika za informiranje, kao i dužnost
vođenja službenog upisnika.
Imenovanje i zadaće službenika za zaštitu podataka prema Općoj uredbi za zaštitu podataka
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi
s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage
Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), objavljena je u Službenom listu Europske unije
L 119 od 4. 5. 2016.
Pravni aspekti ugovora i drugih pravnih instrumenata sklopljenih prije uvođenja eura
Prema članku 9. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br.
57/22. – dalje u tekstu: Zakon), postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih
instrumenata u kojima se navodi kuna u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1103/97.
Slična odredba sadržana je i u članku 54. stavka 1. Zakona u kojoj se navodi da uvođenje eura ne daje
pravo bilo kojoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz pravnog instrumenta u skladu s člankom
3. Uredbe (EZ) br. 1103/97, izmjenu njegove pojedine odredbe, osim ako je između stranaka drukčije
izrijekom ugovoreno ili ako je Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno.
Imenovanje povjerljive osobe i zamjenika za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (do 23. 7. 2022.)
Prema novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, (NN, 46/22, dalje u tekstu: Zakon) poslodavci
koji zapošljavaju najmanje 50 radnika, među koje spadaju i tijela javne vlasti, bili su dužni do 23. lipnja
2022. donijeti opći akt kojim uređuju postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupak
imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika.
Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata u postupku uvođenja eura
Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata je temeljno načelo Zakona o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22., dalje u tekstu: Zakon).
Osim ovog, postoje još i načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena,
načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti.
Međutim, za razliku od ostalih načela, jedino se načelo neprekidnosti pravnih instrumenata navodi
već u samom čl. 1. Zakona.
Primarna i sekundarna pravna pomoć
Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 46/22.), koji je stupio na snagu 23. 4. 2022.
godine prijaviteljima nepravilnosti, između ostaloga, osigurava i učinkovitu pravnu zaštitu.
Osim zaštite identiteta i povjerljivosti, sudske zaštite, naknade štete, emocionalne podrške i druge
zaštite predviđene u postupcima propisanim tim Zakonom, prijaviteljima nepravilnosti osigurava se
primarna besplatna pravna pomoć, a može im se osigurati i sekundarna besplatna pravna pomoć.
Primarna i sekundarna pravna pomoć se prijaviteljima nepravilnosti osigurava u skladu sa zakonom
kojim se uređuje pravo na besplatnu pravnu pomoć.
Ugovor o prodajnom nalogu i ugovor o nalogu – sličnosti i razlike
Ugovor o prodajnom nalogu i ugovor o nalogu uređeni su odredbama Zakona o obveznim odnosima
(Nar. nov., br. 35/05. do 126/21.) s time da je ugovor o prodajnom nalogu uređen u čl. 476. do 478.
tog Zakona, dok su odredbe o ugovoru o nalogu sadržane u čl. 763. do 784.
U članku se navode odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na spomenute ugovore,
daju se primjeri jednog i drugog ugovora, a na kraju se navode njihove sličnosti i razlike.
Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (zviždača)
U Nar. nov., br. 46/22. objavljen je novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je na snazi
od 23. 4. 2022. godine. Njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o zaštiti prijavitelja
nepravilnosti (Nar. nov., br. 17/19.), ali će se postupci pokrenuti na temelju staroga Zakona dovršiti
po njegovim odredbama.
Novim Zakonom se uređuje prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava
osoba u postupku prijavljivanja, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom
nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Cilj novoga Zakona je učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje
dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti.
Novine u predstečajnim i stečajnim postupcima
Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, koji je objavljen u Nar. nov., br. 36/22., a stupio
na snagu 31. ožujka 2022. (osim članaka 42. i 44., koji stupaju na snagu 1. listopada 2022.), izvršene
su značajne izmjene u predstečajnim i stečajnim postupcima.
Tim je Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta
i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te
o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i
otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L
172/18).