Obračun, isplata i izvješćivanje o plaćama u slučaju prijenosa ugovora o radu na novog poslodavca
Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog
poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/
ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju ili
prijenosa gospodarske cjeline na temelju čl. 137. Zakona o radu preuzima zatečene i zaposlene radnike
sa svim pravima i obvezama koja za te radnike proizlaze iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih
ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava.
U članku se opisuje tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za radnike
čiji su ugovori o radu preneseni na novoga poslodavca i na koji način se izvještava Poreznu upravu.
Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada rezidenata pograničnih radnika
Fizičke osobe rezidenti RH koji žive na pograničnim područjima često odlaze raditi u susjedne nam
države. Pri isplati dohotka od nesamostalnog rada, tj. plaće takvom radniku rezidentu RH u pravilu se
primjenjuju porezni propisi države izvora dohotka. U kojoj se državi plaća porez na dohodak ovisit će
o odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republike Hrvatske s državom izvora
dohotka. Na koji način se prijavljuje takav dohodak i plaća li se u RH predujam poreza na dohodak ovisi
o posebnosti svakog pojedinog ugovora koje je RH sklopila s drugom državom ugovornicom.
U kojoj državi će se za radnika plaćati doprinosi za obvezna osiguranja, ovisi o državi u koju radnik odlazi
raditi. Ovisno o tome je li država članica EU ili potpisnica dvostranog ugovora o socijalnom osiguranju,
primijenit će se Uredba 883/2004. Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o koordinaciji sustava socijalne
sigurnosti odnosno Ugovor o socijalnom osiguranju koji RH primjenjuje s odnosnom državom. Osnovno
je pravilo da se doprinosi plaćaju u državi u kojoj se obavlja rad, a iznimke od obveze plaćanja doprinosa
u državi u kojoj se obavlja rad uređene su ovim dokumentima i primjenjuju se u ograničenom razdoblju.
Doprinosi i porez na plaće isplaćene po izvansudskoj nagodbi
Između radnika i poslodavaca česti su radni sporovi vezani za različita potraživanja po osnovi plaće,
naknade plaće, potpora, nagrada i drugih potraživanja na koja imaju pravo temeljem Zakona o radu
odnosno izvorima radnoga prava. Ovisno o načinu rješavanja spora, presudom ili nagodbom, na sudu
ili izvan suda, utvrđuje se način obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak.
U nastavku članka se pobliže objašnjava način obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak u slučaju
kada se isplaćuju plaća, razlika plaće, naknada plaće ili drugo novčano pravo radnika na temelju
izvansudske nagodbe ili nekog drugog akta, koji je pravno izjednačen s izvansudskom nagodbom,
sklopljene između poslodavca i radnika.
Oporezivanje dohotka ostvarenog otuđenjem nekretnina
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza
na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje
nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije
proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili
više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se
slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka
utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti. Više o tome
možete pročitati u nastavku.
Oporezivanje dohotka od turističkog najma od 2025. godine
Dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem kuća, stanova, soba i postelja putnicima i turistima,
organiziranjem kampova i iznajmljivanjem objekata za robinzonski smještaj se i u 2025. godini
oporezuje u godišnjem paušalnom iznosu, ali su izmijenjeni kriteriji po kojima će predstavnička tijela
gradova i općina donositi odluke o visini poreza. Od 2025. godine visina godišnjeg paušalnog poreza
na dohodak ovisi o indeksu turističke razvijenosti lokalne jedinice na kojoj se nalazi nekretnina koja
se iznajmljuje.
Prijedlog izmjena propisa o porezu na dohodak i obveznim doprinosima
U tijeku je provođenje javnog savjetovanja propisa vezanih za porez na dohodak i doprinose i
to Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona
o izmjenama Zakona o doprinosima. Izmjena propisa vezanog za porez na dohodak odnosi se
na porezna rasterećenja (uvećanje osobnog odbitka, proširenje poreznih razreda), smanjenje
porezne obveze (oslobođenje od porezne obveze iseljenih hrvatskih državljana povratnika u
RH), izjednačavanje pripadnosti i oporezivanja turističkog i ugovornog najma i izjednačavanje
postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjeni oslobođenja kod dohotka od otuđenja.
Izmjene propisa vezanog za doprinose odnosi se na ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na
osnovicu za mladu osobu. Više o tome donosimo u nastavku.
Porezna obilježja darovanja za zdravstvene potrebe
U članku se obrađuju porezna obilježja darovanja dana fizičkim osobama za rješavanje njihovih
zdravstvenih potreba. Darovanjima za zdravstvene potrebe smatraju se primici koje fizička osoba
ostvari u svrhu plaćanja operativnih zahvata, liječenja, nabave lijekova i ortopedskih pomagala te
troškova prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.
Oporezivanje isplaćenih naknada štete
Na koji način se oporezuju isplate odšteta, tj. naknada štete propisano je Zakonom o porezu na
dohodak (Nar. nov., br. 115/16., 106/18., 1/19., 80/19., 1/20., 74/20., 1/21., 102/22., 112/22., 156/22.,
1/23., 56/23. i 143/23.). Različitost poreznog tretmana ovisi o tome imaju li naknade štete veze s
gospodarstvenom djelatnošću fizičke osobe ili ne. Tako naknadu štete odnosno odštetu može isplatiti
poslodavac radniku radi nedopuštenog otkaza ugovora o radu temeljem sudske presude ili za slučaj
prepada, orobljavanja i pljačke na radnom mjestu ili na ime obeštećenja za povlačenje tužbe po
izvansudskoj nagodbi. Više o poreznom tretmanu takvih isplata možete pročitati u nastavku.
Primjena umanjenja mjesečne osnovice za radnika izaslanog na rad u inozemstvo u tijeku mjeseca i za rad u RH za stranog poslodavca
Prilikom obračuna plaće umanjenje mjesečne osnovice može se koristiti za većinu osiguranika po
osnovi radnog odnosa pa tako i za osiguranike po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem
ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije
o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske odnosno
poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija
ili predstavništvo ili organizacija koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske i ima diplomatski
imunitet. Budući da je propisano kako se umanjenje mjesečne osnovice koristi bez obzira na broj dana
provedenih u osiguranju određenog mjeseca, moguće je isto koristiti pri obračunu plaće izaslanom
radniku i to samo u slučaju kada mu se isplaćuje plaća za razdoblje u mjesecu u kojemu nije imao
status izaslanog radnika. U članku je opisano kako se primjenjuje umanjenje mjesečne osnovice pri
obračunu plaće za radnike izaslane u tijeku mjeseca i za radnike koji obavljaju rad u RH za stranog
poslodavca.
Porezni tretman primljenih napojnica
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak, od 1. siječnja 2023. godine uređeno je porezno obilježje
primljenih napojnica. Napojnica je neoporezivi primitak stjecatelja do visine 3.360,00 eura godišnje,
a razlika preko toga iznosa oporezuje se kao drugi dohodak, stopom poreza od 20 % i oslobođena je
obveze doprinosa. Neoporezivi i oporezivi iznosi napojnica iskazuju se u obrascu JOPPD koji poslodavac
dostavlja Poreznoj upravi.