Zaštita od inflacije zadržane dobiti i dividendi
Rast opće stope inflacije znak je upozorenja na negativne utjecaje i posljedice inflacije na
gospodarstvo i građanstvo. Inflacija kao povijesni ekonomski fenomen u korelaciji s geopolitičkim i
globalnim makroekonomskim ciklusima koji utječu na nacionalna gospodarstva (ratovi i energetske
krize, krizni pravci dobave, pandemije). Također, inflacija na razini nacionalnih gospodarstava može
biti posljedica strukturnih poremećaja (struktura gospodarstva, neusklađenost ponude i potražnje,
neusklađenost izvoza i uvoza itd.). Aktualna inflacija s tendencijom rasta primarno je posljedica
globalnih poremećaja koji za posljedicu imaju rast tržišnih cijena zbog rasta ulaznih troškova koji se
prenose na kupce.
Svrha ovoga članka je analiza utjecaja inflacije na kvalitetu zarada i prinosa, kretanja cijene dionica
u inflatornim uvjetima i posebno na zaštitu zadržane dobiti i njeno korištenje za isplatu dividendi i
reinvestiranje u kapitalnu imovinu tvrtki.
Podsjetnik na predaju financijskih izvještaja i poreznih prijava za 2025. godinu
Podsjetnik na predaju financijskih
izvještaja i poreznih prijava za
2025. godinu
Provođenje samoprocjene sustava financijskog upravljanja i kontrola za 2025. godinu kod neprofitnih organizacija
Sve neprofitne organizacije koje su za 2025. godinu obvezno vodile dvojno knjigovodstvo imaju obvezu
provođenja samoprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja
i kontrola za 2025. godinu. Samoprocjena se provodi popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju
sustava financijskog upravljanja i kontrola. Upitnike nije potrebno dostavljati Ministarstvu financija,
već ostaju kod neprofitne organizacije koja ih je dužna čuvati najmanje sedam godina od završetka
godine za koju se provodi samoprocjena. Krajnji rok za provođenje samoprocjene za 2025. godinu je
1. travnja 2026. godine.
Uputa za označavanje naloga za plaćanje i prepoznavanje uplataod 1. siječnja 2026. za doznake sredstava iz državnog proračuna iz izvora financiranja Europske unije i sredstva nacionalnog učešća primateljima sredstava u sustavu opće države
Ministarstvo financija objavilo je novu uputu o označavanju naloga za plaćanje i prepoznavanju
uplata iz državnog proračuna za sredstva Europske unije i sredstva nacionalnog sufinanciranja. Uputa
se primjenjuje od 1. siječnja 2026. Poseban naglasak u članku stavlja se na primjenu proračunskih
klasifikacija, jedinstvene oznake izvora financiranja te pravilno evidentiranje financijskih transakcija
kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika u sustavu opće države.
Vizija budućnosti računovodstvene profesije u uvjetima široke primjene umjetne inteligencije
Suvremene tehnologije, a posebno umjetna inteligencija, predmet su širokih profesionalnih rasprava
u svim profesijama pa tako i računovodstvenoj profesiji. Organiziraju se na tu temu tematske
konferencije, skupovi i forumi. Temeljem analiza primjene i efekata uključivanja umjetne inteligencije
u tradicionalne procese donose se različiti zaključci i vizije širokog korištenja umjetne inteligencije
u aktivnostima računovodstvene profesije. U ovom članku iznijeti su recentni stavovi s meritornih
foruma nekih od najvećih asocijacija računovodstvene profesije poput AICPA i CIMA, kao i stavova
nekih relevantnih autora o korištenju umjetne inteligencije u računovodstvu.
Pregled izmjena poreznih propisa u primjeni od 1. siječnja 2026.godine
Početak primjene Zakona o fiskalizaciji zahtijevao je određene promjene u drugim poreznim i
računovodstvenim propisima. Tako od 1. siječnja 2026. stupaju na snagu izmjene niza propisa
koje osim potrebnog usklađivanja s početkom primjene fiskalizacije eRačuna sadrže i niz drugih
izmjena i dopuna. Izmijenjeni propisi objavljeni su u Narodnim novinama 151/25. i njihove odredbe
se primjenjuju od 1. siječnja 2026. godine. Autori u ovom članku daju tablični pregled najvažnijih
izmjena poreznih propisa.
Kretanje Državnog proračuna Republike Hrvatske u razdoblju 2026. – 2028.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 13. studenoga 2025. godine prihvatila Nacrt prijedloga
Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu te
uputila na usvajanje Hrvatskom saboru. Autorica u članku pojašnjava kretanje prihoda i rashoda i
njihov utjecaj na proračunski manjak od 2,9 % BDP-a u 2026. godini, a u sljedeće dvije godine isti će
iznositi 2,8 % BDP-a.
Osvrt na Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
Hrvatski sabor je 24. listopada 2025. godine usvojio Izmjene i dopune Državnog proračuna, za
2025. godinu. Rebalansom se ukupni proračunski prihodi povećavaju za 30 milijuna eura, a rashodi
smanjuju za 223 milijuna eura. Cilj rebalansa je usklađenje proračunskih stavaka s odlukama koje
su se donosile nakon donošenja samog proračuna, a kojima je osigurano više od milijardu eura za
građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, plaće, socijalnih i porodiljnih naknada. Očekuje se
da će udio javnog duga u BDP-u u 2025. zabilježiti smanjenje od 0,7 postotna boda odnosno s 57,6 %
BDP-a krajem 2024. na 56,9 % BDP-a krajem 2025. godine.
Unapređenja računovodstvene metodologije za EU sredstva
Iskustvo i praksa stečeni kroz uspješnu provedbu tisuće projekata i iskorištenih preko 14 milijardi eura
EU sredstava iz programskog razdoblja 2014. – 2020. ukazali su na potrebu za proširenim obuhvatom
računovodstvenih evidencija, integrirano s podacima iz analitičkih evidencija po pojedinim
programima, fondovima odnosno mehanizmima, podržano informacijskim sustavima. U skladu s time
pripremljena je nova Uputa za računovodstveno evidentiranje sredstava Europske unije, koja sadrži
razradu pravila za računovodstvene evidencije poslovnih promjena u vezi upravljanja i korištenja
EU sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2021. – 2027.
Riječ je o više od 20,96 milijardi eura iz različitih programa, fondova, odnosno mehanizama. Daljnji
razvoj računovodstvenih evidencija potreban je kako bi se ispunili sve složeniji zahtjevi upravljanja
EU sredstvima iz novog programskog razdoblja. Proširen obuhvat računovodstvenih evidencija
i daljnja integracija s analitičkim evidencijama, ima za cilj da računovodstvene evidencije sadrže
sveobuhvatne podatke za potrebe boljeg praćenja i upravljanja EU sredstvima, planiranja likvidnosti
proračuna i neutralizacije EU tijekova na rezultat ostvaren iz nacionalnih sredstava.
Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna i financijskog plana za 2025. godinu
Zakonska regulativa koja uređuje izradu polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna
i financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika su Zakon o proračunu1 i Pravilnik
o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna i financijskog plana2, donesen 2023.
godine temeljem članaka 76. i 81. Zakona. Najznačajnije novine koje je donio novi zakonodavni okvir u
2023. godini su novi obveznici primjene odnosno uz proračune i izvanproračunske korisnike, obveznici
izrade polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana postali su i proračunski
korisnici državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji
su po prvi puta izvještavali o izvršenju svog financijskog plana u 2023. godini i to za razdoblje siječanj
– lipanj 2023. Nadalje, temeljem nove zakonske regulative propisani su novi izvještaji te dopunjeni
postojeći o čemu će detaljnije biti riječi u nastavku ovoga članka.
S obzirom da se približavaju rokovi za sastavljanje polugodišnjih izvještaja o izvršenju proračuna
i financijskih planova za 2025. godinu, u nastavku teksta autorice daju pregled važnijih odredbi
Zakona i Pravilnika koje uređuju ovo područje.