Aktualne teme

U tijeku je provođenje javnog savjetovanja propisa vezanih za porez na dohodak i doprinose i
to Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona
o izmjenama Zakona o doprinosima. Izmjena propisa vezanog za porez na dohodak odnosi se
na porezna rasterećenja (uvećanje osobnog odbitka, proširenje poreznih razreda), smanjenje
porezne obveze (oslobođenje od porezne obveze iseljenih hrvatskih državljana povratnika u
RH), izjednačavanje pripadnosti i oporezivanja turističkog i ugovornog najma i izjednačavanje
postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjeni oslobođenja kod dohotka od otuđenja.
Izmjene propisa vezanog za doprinose odnosi se na ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na
osnovicu za mladu osobu. Više o tome donosimo u nastavku.

Proračunski kalendar za planiranje 2025. – 2027. godine u pogledu vremenskog horizonta izrade
proračunskih dokumenata drugačiji je zbog dva razloga, izbora za zastupnike u Hrvatski sabor i novog
okvira za ekonomsko upravljanje u Europskoj uniji. Shodno tome, izrada Odluke o proračunskom
okviru za sljedeće trogodišnje razdoblje je pomaknuta u odnosu na uobičajeni rok te se njezino
usvajanje očekuje u listopadu 2024. Temeljem Odluke, Ministarstvo financija će donijeti Upute za
izradu prijedloga državnog proračuna i Upute za izradu proračuna JLP(R)S.

Novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), stupio je na snagu 27. 7. 2024. Ministarstvo
financija dalo je 22. 8. 2024. kratku uputu (https://mfin.gov.hr/vijesti/uputa-o-primjeni-novoga-zakonao-racunovodstvu/3732) koja se fokusira samo na tri pitanja: 1. razvrstavanje poduzetnika prije i poslije
stupanja na snagu novog ZOR-a obzirom na početak poslovne godine i sukladno tome korištenje
odgovarajućih standarda (MSFI ili HSFI), 2. obveza zakonske revizije i 3. obveznici izvještavanja o
održivosti određuju se temeljem pokazatelja propisanih novim ZOR-om sukladno čl. 5. Upravo najveći
broj pitanja i nedoumica u primjeni novog ZOR-a odnosi se na izradu i svrhu (korištenje) izvještaja
o održivosti. Pitanja će zasigurno imati manje oni subjekti pogotovo veliki, koji su već sastavljali
ove izvještaje iako nisu bili u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (http://data.
europa.eu/eli/reg_del/2023/2772/oj).

Kvaliteta financijskih izvještaja uvijek je aktualna tema, prije svega, zbog donošenja kvalitetnih odluka
investitora. Autorica članka obrazložila je rezultate istraživanja ta posebno indikatore poboljšanja
kvalitete financijskih izvještaja.

Novi Zakon o računovodstvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o tržištu kapitala donijeti su na temelju nove Direktive, izmjena Uredbi, a posebno
temeljem preuzimanja uredbi CSRD direktive u nacionalna zakonodavstva članica EU. Autorica članka
detaljno je obrazložila podlogu donošenja ovih zakonskih propisa. U članku su prezentirane najvažnije
novine koje donosi Zakon o računovodstvu, a odnose se na: obveznike primjene, informacije koje
podnose, izuzeća, rokove izvještavanja o održivosti i provjere izvještaja o održivosti. Obrazložene su i
najvažnije informacije iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji i to: revizorske usluge, novi
model revizorskog ispita, izuzeća od polaganja revizorskog ispita za održivost, izdavanje odobrenja
za rad i stručna usavršavanja, proširenje zadaće revizorskog odbora i izvještaj o provjeri izvještaja o
održivosti.

Mikro i mali poduzetnici (MMP) kontinuirano se suočavaju s problemima upravljanja novčanim tokom
što im stvara veće limite i probleme u odnosu na velike poduzetnike. Posebno su u problemima mikro
i mali poduzetnici koji rade u sezonskim uvjetima, privremenim i povremenim poslovima. Praksa
MMP-a generirala je najvažnije uzroke, rizike i modele poboljšanja upravljanja novčanim tokom koji
su iznijeti u ovom članku.

Na temelju čl. 47. Zakona o proračunu1 Vlada je Uredbom o načinu ocjene i postupku odobravanja
investicijskih projekata propisala način ocjene i postupak odobravanja investicijskih projekata.
Uredba je objavljena u Nar. nov., br. 158/23. te je stupila na snagu 30. prosinca 2023. Obveznici
uredbe su proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji mogu
preuzeti obveze po investicijskim projektima tek nakon provedenog stručnog vrednovanja i
ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta. Uredbom se po prvi puta definiraju
kategorije investicijskih projekata ovisno o ukupnim investicijskim troškovima (mikro, mali, srednji i
veliki investicijski projekti), utvrđuje se obveza izrade pred-investicijskih studija (ovisno o kategoriji
investicijskog projekta), propisuje se način ocjene i postupak odobravanja investicijskih projekata
te rokovi izvještavanja o provedbi investicijskih projekata. Autorice u članku daju detaljni pregled
sadržaja uredbe.

Klimatske promjene i njeni učinci u računovodstvu se danas sagledavaju s dva aspekta. Prvi je onaj
koji razmatra utjecaj i učinke klimatskih promjena na imovinu, obveze, prihode, rashode i novčani
tok. Dakle, utjecaj klimatskih promjena na financijske izvještaje. Drugi je aspekt prikupljanje i objava
informacija o klimatskim promjenama u nefinancijskim izvještajima. Ovaj drugi aspekt izvještavanja
riješen je 2014. godine izmjenom Direktive 2013/34/EU novom Direktivom 2014/95/EU. Direktiva
se implementirala u Zakonu o računovodstvu 2017. godine propisivanjem objave nefinancijskih
informacija (ZOR, čl. 21.a.). EU je preispitala i promijenila Direktivu te je predložena, a 16. 12.
2022. službeno objavljena CSRD1 Direktiva. Ova Direktiva korporativnog izvještavanja o održivosti
(CSRD) treba se do 6. 7. 2024. godine uključiti u zakonodavstva svih članica EU, a time i Hrvatske.
Ova Direktiva nema izravan utjecaj na financijske izvještaje jer su oni determinirani standardima
financijskog izvještavanja.
U ovom članku autor upravo razmatra učinke rizika klimatskih promjena na umanjenje imovine kao
posljedicu negativnog učinka klimatskih promjena na prihode, rashode i novčane tokove poduzetnika.

Zakon o proračunu obvezao je JLP(R)S te proračunske i izvanproračunske korisnike na javnu objavu
dokumenata i informacija o trošenju sredstava. Trebaju ih objaviti na svojim mrežnim stranicama
da budu lako dostupne, pretražive i strojno čitljive. Naputkom ministra financija propisan je okvirni
sadržaj, minimalni skup podataka koji se trebaju objaviti te način objave informacija o trošenju
sredstava. Prve informacije trebaju se objaviti za mjesec siječanj 2024. godine, najkasnije do
20. veljače 2024. Primatelji sredstava razvrstavaju se u dvije kategorije pa se u članku detaljnije
pojašnjava pripadnost kategorije pojedinih primatelja, skup podataka za svaku kategoriju i
zaštićenost pojedinih podataka za fizičke osobe.

Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika 1954. – 2024.
– 70 godina rada –