Osvrt na Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
Hrvatski sabor je 24. listopada 2025. godine usvojio Izmjene i dopune Državnog proračuna, za
2025. godinu. Rebalansom se ukupni proračunski prihodi povećavaju za 30 milijuna eura, a rashodi
smanjuju za 223 milijuna eura. Cilj rebalansa je usklađenje proračunskih stavaka s odlukama koje
su se donosile nakon donošenja samog proračuna, a kojima je osigurano više od milijardu eura za
građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, plaće, socijalnih i porodiljnih naknada. Očekuje se
da će udio javnog duga u BDP-u u 2025. zabilježiti smanjenje od 0,7 postotna boda odnosno s 57,6 %
BDP-a krajem 2024. na 56,9 % BDP-a krajem 2025. godine.
Unapređenja računovodstvene metodologije za EU sredstva
Iskustvo i praksa stečeni kroz uspješnu provedbu tisuće projekata i iskorištenih preko 14 milijardi eura
EU sredstava iz programskog razdoblja 2014. – 2020. ukazali su na potrebu za proširenim obuhvatom
računovodstvenih evidencija, integrirano s podacima iz analitičkih evidencija po pojedinim
programima, fondovima odnosno mehanizmima, podržano informacijskim sustavima. U skladu s time
pripremljena je nova Uputa za računovodstveno evidentiranje sredstava Europske unije, koja sadrži
razradu pravila za računovodstvene evidencije poslovnih promjena u vezi upravljanja i korištenja
EU sredstava koja su na raspolaganju Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju 2021. – 2027.
Riječ je o više od 20,96 milijardi eura iz različitih programa, fondova, odnosno mehanizama. Daljnji
razvoj računovodstvenih evidencija potreban je kako bi se ispunili sve složeniji zahtjevi upravljanja
EU sredstvima iz novog programskog razdoblja. Proširen obuhvat računovodstvenih evidencija
i daljnja integracija s analitičkim evidencijama, ima za cilj da računovodstvene evidencije sadrže
sveobuhvatne podatke za potrebe boljeg praćenja i upravljanja EU sredstvima, planiranja likvidnosti
proračuna i neutralizacije EU tijekova na rezultat ostvaren iz nacionalnih sredstava.
Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna i financijskog plana za 2025. godinu
Zakonska regulativa koja uređuje izradu polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna
i financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika su Zakon o proračunu1 i Pravilnik
o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna i financijskog plana2, donesen 2023.
godine temeljem članaka 76. i 81. Zakona. Najznačajnije novine koje je donio novi zakonodavni okvir u
2023. godini su novi obveznici primjene odnosno uz proračune i izvanproračunske korisnike, obveznici
izrade polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana postali su i proračunski
korisnici državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji
su po prvi puta izvještavali o izvršenju svog financijskog plana u 2023. godini i to za razdoblje siječanj
– lipanj 2023. Nadalje, temeljem nove zakonske regulative propisani su novi izvještaji te dopunjeni
postojeći o čemu će detaljnije biti riječi u nastavku ovoga članka.
S obzirom da se približavaju rokovi za sastavljanje polugodišnjih izvještaja o izvršenju proračuna
i financijskih planova za 2025. godinu, u nastavku teksta autorice daju pregled važnijih odredbi
Zakona i Pravilnika koje uređuju ovo područje.
Prikaz prijedloga Zakona o fiskalizaciji
Uvođenjem Fiskalizacije 2.0 koja u Hrvatskoj počinje od 1. siječnja 2026. godine nastavljaju se procesi
digitalizacije u poslovanju poslovnih subjekata i ispunjavanju poreznih obveza. Prema prijedlogu
Zakona o fiskalizaciji, proširuje se krug obveznika fiskalizacije, dopunjuju se obveze koje se odnose
na fiskalizaciju gotovinskih računa i uvodi obveza fiskalizacije računa u međusobnim transakcijama
između poslovnih subjekata.
U članku se objašnjavaju ključni pojmovi, sadržaj predloženih novina i dinamika procesa koji
započinjete od 1. siječnje 2026. godine.
Car u novom ruhu i carine opet na stolu
Politike carina i protucarina mijenjaju pravila svjetske trgovine na koja smo navikli posljednjih 35
i više godina. Moglo bi se reći da je era globalizacije koju poznajemo završena, a neka druga se
stvara, uz rastuće geopolitičke rizike i trgovinske ratove. Praktično, sve ukazuje na deglobalizaciju
i fragmentacije svjetskog tržišta koje koče i sputavaju ekonomski rast. Odgoda recipročnih carina
SAD-a na 90 dana stoga ne znači puno ako je izvjesno da će one ipak biti uvedene, iako razum i
dogovori o drugim načinima smanjenja robnog trgovinskog deficita SAD-a i robnog suficita EU i Kine
mogu smanjiti već počinjenu štetu.
Uspostava Središnjeg registra stanovništva, obitelji i kućanstava
Zakonom o Središnjem registru stanovništva koji je objavljen je u Nar. nov., br. 67/25. i u najvećem je
dijelu stupio na snagu 17. travnja 2025. godine, propisano je ustrojavanje novog službenog registra
u kojemu će se voditi podaci o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Hrvatske
prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podaci
o srodstvu i podaci o kućanstvima. Puna uspostava i funkcioniranje Središnjeg registra planirana
je od 1. lipnja 2026., a korištenje podataka o kućanstvima za provedbu postupaka započet će od
1. siječnja 2027. godine.
Metode i načela određivanja cijena računovodstvenih usluga u vrijeme rasta cijena
Porast cijena usluga računovodstvenih i revizijskih tvrtki, kao i poreznih savjetnika, treba pravilno
iskomunicirati s klijentima. Potrebno je analizirati metode i načela utvrđivanja cijena naknada, a
posebno u vrijeme njihova rasta. U ovom članku dan je pregled i obilježja osnovnih metoda i načela
utvrđivanja cijene naknada te njihovih prednosti i nedostataka.
Izmjene poreznih propisa u primjeni od 1. siječnja 2025. godine
Dana 1. siječnja 2025. godine stupaju na snagu izmjene i dopune šest poreznih propisa koji su u
javnosti prezentirani kao novi krug porezne reforme. Najvažnije novine odnose se na uvećanje
osobnog odbitka, promjenu porezne tarife i snižavanje stopa poreza na dohodak, ukidanje olakšica
u sustavu obveznih doprinosa, uvođenje poreza na nekretnine i povećanje praga za obvezan ulazak
u sustav PDV-a.
Porez na nekretnine od 1. siječnja 2025. godine
Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima koji je u proceduri donošenja, od 1. siječnja
2025. godine odredbe o porezu na kuće za odmor zamjenjuju se porezom na nekretnine. Prema
prijedlogu, porezom na nekretnine oporezivat će se vlasnici stanova i kuća koji se ne koriste za
svrhe stanovanja. Porezni obveznik je vlasnik stana ili kuće na dan 31. ožujka godine za koju se
utvrđuje porezna obveza. Uz ova osnovna pravila o uvođenju poreza na nekretnine, prijedlogom
izmjena Zakona o lokalnim porezima propisane su iznimke i oslobođenja od porezne obveze.
U članku se iznose razlozi kojima je Vlada RH argumentirala uvođenje poreza na nekretnine, predmet
oporezivanja, visina poreza, na koje nekretnine se neće plaćati porez, utjecaj prihoda od iznajmljivanja
stanova na obvezu poreza na nekretnine i način utvrđivanja porezne obveze, kako je to predviđeno
prijedlogom izmjena Zakona o lokalnim porezima koji je Hrvatski sabor usvojio u prvom čitanju. Drugo
čitanje i konačno usvajanje predloženih izmjena Zakona očekuje se u prosincu 2024., sa stupanjem na
snagu 1. siječnja 2025. godine.
Osvrt na Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. studenoga 2024. usvojila i Hrvatskom saboru
na usvajanje uputila Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
i projekcija za 2026. i 2027. godinu. Autorica u članku daje pregled prihodne i rashodne strane
proračuna te procjene manjka/viška opće države za navedeno plansko razdoblje.