Dana 1. siječnja 2025. godine stupaju na snagu izmjene i dopune šest poreznih propisa koji su u
javnosti prezentirani kao novi krug porezne reforme. Najvažnije novine odnose se na uvećanje
osobnog odbitka, promjenu porezne tarife i snižavanje stopa poreza na dohodak, ukidanje olakšica
u sustavu obveznih doprinosa, uvođenje poreza na nekretnine i povećanje praga za obvezan ulazak
u sustav PDV-a.
Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima koji je u proceduri donošenja, od 1. siječnja
2025. godine odredbe o porezu na kuće za odmor zamjenjuju se porezom na nekretnine. Prema
prijedlogu, porezom na nekretnine oporezivat će se vlasnici stanova i kuća koji se ne koriste za
svrhe stanovanja. Porezni obveznik je vlasnik stana ili kuće na dan 31. ožujka godine za koju se
utvrđuje porezna obveza. Uz ova osnovna pravila o uvođenju poreza na nekretnine, prijedlogom
izmjena Zakona o lokalnim porezima propisane su iznimke i oslobođenja od porezne obveze.
U članku se iznose razlozi kojima je Vlada RH argumentirala uvođenje poreza na nekretnine, predmet
oporezivanja, visina poreza, na koje nekretnine se neće plaćati porez, utjecaj prihoda od iznajmljivanja
stanova na obvezu poreza na nekretnine i način utvrđivanja porezne obveze, kako je to predviđeno
prijedlogom izmjena Zakona o lokalnim porezima koji je Hrvatski sabor usvojio u prvom čitanju. Drugo
čitanje i konačno usvajanje predloženih izmjena Zakona očekuje se u prosincu 2024., sa stupanjem na
snagu 1. siječnja 2025. godine.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. studenoga 2024. usvojila i Hrvatskom saboru
na usvajanje uputila Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
i projekcija za 2026. i 2027. godinu. Autorica u članku daje pregled prihodne i rashodne strane
proračuna te procjene manjka/viška opće države za navedeno plansko razdoblje.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za
2024. godinu. Autorica u članku daje pregled kretanja prihoda, rashoda te procjene ukupnog manjka
proračuna opće države nakon usvojenih izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Budući da Ministarstvo financija još nije donijelo upute za planiranje proračuna i financijskih
planova za razdoblje 2025. – 2027., određene JLP(R)S su same izradile upute za planiranje te ih
dostavile svojim proračunskim korisnicima. Planiranje se obavlja prema novom zakonskom okviru,
Zakonom o proračunu u kontekstu kojega su doneseni svi provedbeni propisi. Proračunski korisnici
državnog proračuna primjenjuju modificirano novčano načelo i u financijski plan uključuju
prenesena sredstva iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu. Proračunski korisnici
JLP(R)S primjenjuju modificirano obračunsko načelo i u financijski plan uključuju prenesene viškove
i manjkove s podskupine 922. Novim Pravilnikom o planiranju propisani su sadržaj i forma tablica
koje treba primjenjivati pa su u članku dani praktični primjeri i pojašnjenja metodologije izrade
financijskih planova proračunskih korisnika i uključivanja prenesenih sredstava i prenesenih
viškova i manjkova.
U tijeku je provođenje javnog savjetovanja propisa vezanih za porez na dohodak i doprinose i
to Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona
o izmjenama Zakona o doprinosima. Izmjena propisa vezanog za porez na dohodak odnosi se
na porezna rasterećenja (uvećanje osobnog odbitka, proširenje poreznih razreda), smanjenje
porezne obveze (oslobođenje od porezne obveze iseljenih hrvatskih državljana povratnika u
RH), izjednačavanje pripadnosti i oporezivanja turističkog i ugovornog najma i izjednačavanje
postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjeni oslobođenja kod dohotka od otuđenja.
Izmjene propisa vezanog za doprinose odnosi se na ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na
osnovicu za mladu osobu. Više o tome donosimo u nastavku.
Proračunski kalendar za planiranje 2025. – 2027. godine u pogledu vremenskog horizonta izrade
proračunskih dokumenata drugačiji je zbog dva razloga, izbora za zastupnike u Hrvatski sabor i novog
okvira za ekonomsko upravljanje u Europskoj uniji. Shodno tome, izrada Odluke o proračunskom
okviru za sljedeće trogodišnje razdoblje je pomaknuta u odnosu na uobičajeni rok te se njezino
usvajanje očekuje u listopadu 2024. Temeljem Odluke, Ministarstvo financija će donijeti Upute za
izradu prijedloga državnog proračuna i Upute za izradu proračuna JLP(R)S.
Novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), stupio je na snagu 27. 7. 2024. Ministarstvo
financija dalo je 22. 8. 2024. kratku uputu (https://mfin.gov.hr/vijesti/uputa-o-primjeni-novoga-zakonao-racunovodstvu/3732) koja se fokusira samo na tri pitanja: 1. razvrstavanje poduzetnika prije i poslije
stupanja na snagu novog ZOR-a obzirom na početak poslovne godine i sukladno tome korištenje
odgovarajućih standarda (MSFI ili HSFI), 2. obveza zakonske revizije i 3. obveznici izvještavanja o
održivosti određuju se temeljem pokazatelja propisanih novim ZOR-om sukladno čl. 5. Upravo najveći
broj pitanja i nedoumica u primjeni novog ZOR-a odnosi se na izradu i svrhu (korištenje) izvještaja
o održivosti. Pitanja će zasigurno imati manje oni subjekti pogotovo veliki, koji su već sastavljali
ove izvještaje iako nisu bili u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (http://data.
europa.eu/eli/reg_del/2023/2772/oj).
Kvaliteta financijskih izvještaja uvijek je aktualna tema, prije svega, zbog donošenja kvalitetnih odluka
investitora. Autorica članka obrazložila je rezultate istraživanja ta posebno indikatore poboljšanja
kvalitete financijskih izvještaja.
Novi Zakon o računovodstvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o tržištu kapitala donijeti su na temelju nove Direktive, izmjena Uredbi, a posebno
temeljem preuzimanja uredbi CSRD direktive u nacionalna zakonodavstva članica EU. Autorica članka
detaljno je obrazložila podlogu donošenja ovih zakonskih propisa. U članku su prezentirane najvažnije
novine koje donosi Zakon o računovodstvu, a odnose se na: obveznike primjene, informacije koje
podnose, izuzeća, rokove izvještavanja o održivosti i provjere izvještaja o održivosti. Obrazložene su i
najvažnije informacije iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji i to: revizorske usluge, novi
model revizorskog ispita, izuzeća od polaganja revizorskog ispita za održivost, izdavanje odobrenja
za rad i stručna usavršavanja, proširenje zadaće revizorskog odbora i izvještaj o provjeri izvještaja o
održivosti.
