Mikro i mali poduzetnici (MMP) kontinuirano se suočavaju s problemima upravljanja novčanim tokom
što im stvara veće limite i probleme u odnosu na velike poduzetnike. Posebno su u problemima mikro
i mali poduzetnici koji rade u sezonskim uvjetima, privremenim i povremenim poslovima. Praksa
MMP-a generirala je najvažnije uzroke, rizike i modele poboljšanja upravljanja novčanim tokom koji
su iznijeti u ovom članku.
Na temelju čl. 47. Zakona o proračunu1 Vlada je Uredbom o načinu ocjene i postupku odobravanja
investicijskih projekata propisala način ocjene i postupak odobravanja investicijskih projekata.
Uredba je objavljena u Nar. nov., br. 158/23. te je stupila na snagu 30. prosinca 2023. Obveznici
uredbe su proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji mogu
preuzeti obveze po investicijskim projektima tek nakon provedenog stručnog vrednovanja i
ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta. Uredbom se po prvi puta definiraju
kategorije investicijskih projekata ovisno o ukupnim investicijskim troškovima (mikro, mali, srednji i
veliki investicijski projekti), utvrđuje se obveza izrade pred-investicijskih studija (ovisno o kategoriji
investicijskog projekta), propisuje se način ocjene i postupak odobravanja investicijskih projekata
te rokovi izvještavanja o provedbi investicijskih projekata. Autorice u članku daju detaljni pregled
sadržaja uredbe.
Klimatske promjene i njeni učinci u računovodstvu se danas sagledavaju s dva aspekta. Prvi je onaj
koji razmatra utjecaj i učinke klimatskih promjena na imovinu, obveze, prihode, rashode i novčani
tok. Dakle, utjecaj klimatskih promjena na financijske izvještaje. Drugi je aspekt prikupljanje i objava
informacija o klimatskim promjenama u nefinancijskim izvještajima. Ovaj drugi aspekt izvještavanja
riješen je 2014. godine izmjenom Direktive 2013/34/EU novom Direktivom 2014/95/EU. Direktiva
se implementirala u Zakonu o računovodstvu 2017. godine propisivanjem objave nefinancijskih
informacija (ZOR, čl. 21.a.). EU je preispitala i promijenila Direktivu te je predložena, a 16. 12.
2022. službeno objavljena CSRD1 Direktiva. Ova Direktiva korporativnog izvještavanja o održivosti
(CSRD) treba se do 6. 7. 2024. godine uključiti u zakonodavstva svih članica EU, a time i Hrvatske.
Ova Direktiva nema izravan utjecaj na financijske izvještaje jer su oni determinirani standardima
financijskog izvještavanja.
U ovom članku autor upravo razmatra učinke rizika klimatskih promjena na umanjenje imovine kao
posljedicu negativnog učinka klimatskih promjena na prihode, rashode i novčane tokove poduzetnika.
Zakon o proračunu obvezao je JLP(R)S te proračunske i izvanproračunske korisnike na javnu objavu
dokumenata i informacija o trošenju sredstava. Trebaju ih objaviti na svojim mrežnim stranicama
da budu lako dostupne, pretražive i strojno čitljive. Naputkom ministra financija propisan je okvirni
sadržaj, minimalni skup podataka koji se trebaju objaviti te način objave informacija o trošenju
sredstava. Prve informacije trebaju se objaviti za mjesec siječanj 2024. godine, najkasnije do
20. veljače 2024. Primatelji sredstava razvrstavaju se u dvije kategorije pa se u članku detaljnije
pojašnjava pripadnost kategorije pojedinih primatelja, skup podataka za svaku kategoriju i
zaštićenost pojedinih podataka za fizičke osobe.
Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika 1954. – 2024.
– 70 godina rada –
U 2024. godini računovodstvenu i revizijsku profesiju očekuju, uz brojne promjene porezne regulative i promjene koje se odnose na primjenu CSRD Direktive. Ove promjene imat će za posljedicu
regulatorne izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o reviziji. Očekuju se i druge promjene u radu
računovodstva i revizije, a nemaju regulatorni sadržaj. Riječ je o korištenju suvremenih digitalnih
tehnologija, a posebno umjetne inteligencije.
Dana 1. prosinca 2023. godine stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 114/23.) kojim
se uvodi umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje generacijske solidarnosti za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi do 1.300,00 eura. Umanjenje osnovice koristi se samo
za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i ne može se primijeniti za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje individualne kapitalizirane štednje, niti za doprinose koji
se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s
povećanim trajanjem).
Državni proračun je temeljni akt kojega donosi Hrvatski sabor u kojemu se procjenjuju prihodi i
primici te utvrđuju rashodi i izdaci Republike Hrvatske i proračunskih korisnika državnog proračuna
za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine. Zakonom o proračunu1,
temeljnim aktom kojim se uređuju proračunski procesi, u članku 18. utvrđeno je kako Hrvatski sabor
uz državni proračun donosi Zakon o izvršavanju državnog proračuna. U nastavku autorica daje osvrt
na najvažnije odredbe Prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske
za 2024. g.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. studenoga 2023. usvojila i Hrvatskom saboru
na usvajanje uputila Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu
i projekcija za 2025. i 2026. godinu. Autorica u članku daje pregled prihodne i rashodne strane
proračuna te procjene manjka/viška opće države za navedeno plansko razdoblje.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Nar. nov., br. 57/22.),
uvodi novi članak 50.a kojim predviđa da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za fiskalnu
održivost dječjih vrtića na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
U nastavku autorica pojašnjava sadržaj nove Uredbe Vlade o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje
iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića kao i Odluke o dodjeli sredstava koju, temeljem
Uredbe, za svaku pedagošku godinu donosi Vlada Republike Hrvatske.
