Prikaz prijedloga Zakona o fiskalizaciji
Uvođenjem Fiskalizacije 2.0 koja u Hrvatskoj počinje od 1. siječnja 2026. godine nastavljaju se procesi
digitalizacije u poslovanju poslovnih subjekata i ispunjavanju poreznih obveza. Prema prijedlogu
Zakona o fiskalizaciji, proširuje se krug obveznika fiskalizacije, dopunjuju se obveze koje se odnose
na fiskalizaciju gotovinskih računa i uvodi obveza fiskalizacije računa u međusobnim transakcijama
između poslovnih subjekata.
U članku se objašnjavaju ključni pojmovi, sadržaj predloženih novina i dinamika procesa koji
započinjete od 1. siječnje 2026. godine.
Car u novom ruhu i carine opet na stolu
Politike carina i protucarina mijenjaju pravila svjetske trgovine na koja smo navikli posljednjih 35
i više godina. Moglo bi se reći da je era globalizacije koju poznajemo završena, a neka druga se
stvara, uz rastuće geopolitičke rizike i trgovinske ratove. Praktično, sve ukazuje na deglobalizaciju
i fragmentacije svjetskog tržišta koje koče i sputavaju ekonomski rast. Odgoda recipročnih carina
SAD-a na 90 dana stoga ne znači puno ako je izvjesno da će one ipak biti uvedene, iako razum i
dogovori o drugim načinima smanjenja robnog trgovinskog deficita SAD-a i robnog suficita EU i Kine
mogu smanjiti već počinjenu štetu.
Uspostava Središnjeg registra stanovništva, obitelji i kućanstava
Zakonom o Središnjem registru stanovništva koji je objavljen je u Nar. nov., br. 67/25. i u najvećem je
dijelu stupio na snagu 17. travnja 2025. godine, propisano je ustrojavanje novog službenog registra
u kojemu će se voditi podaci o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Hrvatske
prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podaci
o srodstvu i podaci o kućanstvima. Puna uspostava i funkcioniranje Središnjeg registra planirana
je od 1. lipnja 2026., a korištenje podataka o kućanstvima za provedbu postupaka započet će od
1. siječnja 2027. godine.
Metode i načela određivanja cijena računovodstvenih usluga u vrijeme rasta cijena
Porast cijena usluga računovodstvenih i revizijskih tvrtki, kao i poreznih savjetnika, treba pravilno
iskomunicirati s klijentima. Potrebno je analizirati metode i načela utvrđivanja cijena naknada, a
posebno u vrijeme njihova rasta. U ovom članku dan je pregled i obilježja osnovnih metoda i načela
utvrđivanja cijene naknada te njihovih prednosti i nedostataka.
Izmjene poreznih propisa u primjeni od 1. siječnja 2025. godine
Dana 1. siječnja 2025. godine stupaju na snagu izmjene i dopune šest poreznih propisa koji su u
javnosti prezentirani kao novi krug porezne reforme. Najvažnije novine odnose se na uvećanje
osobnog odbitka, promjenu porezne tarife i snižavanje stopa poreza na dohodak, ukidanje olakšica
u sustavu obveznih doprinosa, uvođenje poreza na nekretnine i povećanje praga za obvezan ulazak
u sustav PDV-a.
Porez na nekretnine od 1. siječnja 2025. godine
Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima koji je u proceduri donošenja, od 1. siječnja
2025. godine odredbe o porezu na kuće za odmor zamjenjuju se porezom na nekretnine. Prema
prijedlogu, porezom na nekretnine oporezivat će se vlasnici stanova i kuća koji se ne koriste za
svrhe stanovanja. Porezni obveznik je vlasnik stana ili kuće na dan 31. ožujka godine za koju se
utvrđuje porezna obveza. Uz ova osnovna pravila o uvođenju poreza na nekretnine, prijedlogom
izmjena Zakona o lokalnim porezima propisane su iznimke i oslobođenja od porezne obveze.
U članku se iznose razlozi kojima je Vlada RH argumentirala uvođenje poreza na nekretnine, predmet
oporezivanja, visina poreza, na koje nekretnine se neće plaćati porez, utjecaj prihoda od iznajmljivanja
stanova na obvezu poreza na nekretnine i način utvrđivanja porezne obveze, kako je to predviđeno
prijedlogom izmjena Zakona o lokalnim porezima koji je Hrvatski sabor usvojio u prvom čitanju. Drugo
čitanje i konačno usvajanje predloženih izmjena Zakona očekuje se u prosincu 2024., sa stupanjem na
snagu 1. siječnja 2025. godine.
Osvrt na Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. studenoga 2024. usvojila i Hrvatskom saboru
na usvajanje uputila Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
i projekcija za 2026. i 2027. godinu. Autorica u članku daje pregled prihodne i rashodne strane
proračuna te procjene manjka/viška opće države za navedeno plansko razdoblje.
Osvrt na izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za
2024. godinu. Autorica u članku daje pregled kretanja prihoda, rashoda te procjene ukupnog manjka
proračuna opće države nakon usvojenih izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Primjena novog zakonskog okvira procesa planiranja i metodologija izrade financijskih planova proračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih korisnika JLP(R)S za razdoblje 2025. – 2027. – praktični primjeri
Budući da Ministarstvo financija još nije donijelo upute za planiranje proračuna i financijskih
planova za razdoblje 2025. – 2027., određene JLP(R)S su same izradile upute za planiranje te ih
dostavile svojim proračunskim korisnicima. Planiranje se obavlja prema novom zakonskom okviru,
Zakonom o proračunu u kontekstu kojega su doneseni svi provedbeni propisi. Proračunski korisnici
državnog proračuna primjenjuju modificirano novčano načelo i u financijski plan uključuju
prenesena sredstva iz prethodne godine i prijenos sredstava u sljedeću godinu. Proračunski korisnici
JLP(R)S primjenjuju modificirano obračunsko načelo i u financijski plan uključuju prenesene viškove
i manjkove s podskupine 922. Novim Pravilnikom o planiranju propisani su sadržaj i forma tablica
koje treba primjenjivati pa su u članku dani praktični primjeri i pojašnjenja metodologije izrade
financijskih planova proračunskih korisnika i uključivanja prenesenih sredstava i prenesenih
viškova i manjkova.
Prijedlog izmjena propisa o porezu na dohodak i obveznim doprinosima
U tijeku je provođenje javnog savjetovanja propisa vezanih za porez na dohodak i doprinose i
to Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona
o izmjenama Zakona o doprinosima. Izmjena propisa vezanog za porez na dohodak odnosi se
na porezna rasterećenja (uvećanje osobnog odbitka, proširenje poreznih razreda), smanjenje
porezne obveze (oslobođenje od porezne obveze iseljenih hrvatskih državljana povratnika u
RH), izjednačavanje pripadnosti i oporezivanja turističkog i ugovornog najma i izjednačavanje
postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjeni oslobođenja kod dohotka od otuđenja.
Izmjene propisa vezanog za doprinose odnosi se na ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na
osnovicu za mladu osobu. Više o tome donosimo u nastavku.