Aktualne teme

Autorica u nastavku daje pregled ključnih novina u Obrascu standardne metodologije za procjenu
fiskalnog učinka (Obrascu PFU) koje na snagu stupaju 1. siječnja 2023. Najznačajnije novine odnose
se na izdvajanje početnog stanja rashoda i izdataka odnosno prihoda i primitaka u posebnu točku,
obvezu da se procjena fiskalnog učinka izradi i za amandmane na prijedloge zakona te službena
tumačenja kolektivnih ugovora. Osim toga uvodi se novi Obrazac PFU 2, koji će se popunjavati za akte
strateškog planiranja te pravilnike i druge propise koje Vlada ne donosi, ako imaju fiskalni učinak

Osmišljavanje investicijskog portfolia u uvjetima inflacije je kompleksan posao investitora. Obzirom
na aktualnu inflaciju važno je analizirati ulaganja u prethodnim inflatornim razdobljima te utvrditi
ciljeve ulaganja. Ulaganja mogu biti nestabilna (ranjiva), ali i stabilna u uvjetima inflacije. Također,
inflacija ne isključuje ulaganja bez kojih kompanije, javni sektor i stanovništvo ne mogu egzistirati.

Proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijski planovi njenih proračunskih
i izvanproračunskih korisnika za razdoblje 2023. – 2025. pripremaju se u skladu s odredbama novog
Zakona o proračunu1 koji je na snazi od 1. siječnja 2022. Odredbe novog Zakona o proračunu za
izradu i postupak donošenja financijskog plana i proračuna po prvi puta se primjenjuju u ovom
proračunskom ciklusu. Proračunski ciklus za razdoblje 2023. – 2025. specifičan je i po tome što će se
proračuni i financijski planovi po prvi puta pripremati i usvajati u valuti euro

Autorica u tekstu daje pojašnjenje najvažnijih dijelova Zakona o uvođenju eura kao službene valute
u Republici Hrvatskoj kojim su, uz temeljna načela, detaljno razrađene aktivnosti koje će se provoditi
nakon što Vijeće Europske unije donese odluku da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne
preduvjete za ulazak u europodručje.

Kako bi se omogućio nesmetan prijelaz javnih financija na euro te osiguralo da sva tijela koja su
uključena u sektor opće države na vrijeme prilagode svoje informatičke i računovodstvene sustave
za poslovanje u novoj valuti, Ministarstvo financija kontinuirano provodi niz različitih aktivnosti
koje trebaju otkloniti bilo kakve nedoumice tijekom procesa prilagodbe na novu službenu valutu.

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. g. donesen je 8. prosinca
2021. g. Ubrzo nakon njegovog donošenja, Hrvatski sabor na sjednici održanoj 15. prosinca 2021. g.
donosi novi Zakon o proračunu. Novim Zakonom o proračunu pojedini procesi vezani uz izvršavanje
Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2022. g. uređeni su drugačije u odnosu na raniji Zakon o
proračunu.

Hrvatska je desetljećima imala poprilično nesređen sustav strateškog planiranja u javnom sektoru.
Prije stupanja na snagu novog Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem
Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 123/17.), u Hrvatskoj je postojalo oko 200 strateških dokumenata
na nacionalnoj razini i preko 1.700 na lokalnoj i regionalnoj razini.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 12. svibnja 2022. g. usvojila je Nacrt prijedloga
izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. g. i projekcija za 2022. i 2023. g.
Autorica daje pregled očekivanih kretanja prihoda i rashoda državnog proračuna s osvrtom na
manjak državnog i procjenu ukupnog manjka proračuna opće države.

Koordinacijski odbor za prilagodbu opće države izradio je dokument pod nazivom Uputa o procesu
prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u euru koja služi tome da
subjekti opće države dobiju smjernice o postupaju u aktivnostima i prilagodbama koje ih očekuju u
procesu zamjene hrvatske kune eurom. Dokument sadrži vrlo detaljne informacije o prilagodbama
koje očekuju subjekte opće države te o vremenskom okviru uvođenja eura zajedno s konkretnim
primjerima kojima je zadaća prikazati kako će navedeno izgledati u praksi. Autorica u članku daje
detaljan pregled sadržaja upute i praktične primjere za njeno provođenje.

Ruska invazija na susjednu Ukrajinu početak je novog rata na europskom tlu u 21. stoljeću.
Jednostrano deklarirani uzroci invazije shvatljivi su jedino ruskom agresoru i njegovim vazalima.
Generalna skupština UN-a osudila je ogromnom većinom invaziju (uz pet glasova protiv i manji broj
suzdržanih). Osudu ruske agresije izrekla je EU i članice G 7 koje su i uvele ekonomske i financijske
sankcije Ruskoj Federaciji, kao i moćnim pojedincima iz političko-vojno-gospodarskih krugova. Cilj
sankcija je financijski oslabiti agresora i njegove pomagače. Nažalost, ekonomske sankcije imaju
dvosmjerno djelovanje jer osim ruskog agresora pogađaju direktno ili indirektno i zemlje koje su uvele
sankcije. U članku je iznijet presjek aktualnih analiza ekonomskih sankcija objavljenih u člancima
uglednih svjetskih časopisa The Economist i The New Yorker, kao i interpretacija aktualnih statistika
o sankcijama i inflaciji.