Aktualne teme

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.), usvojen je na sjednici Sabora
RH 16. prosinca 2022., a stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine, uz iznimku dva članka za koje je
predviđeno odgodno stupanje na snagu. Radi se članku koji propisuje obvezu dostave svih kolektivnih
ugovora ministarstvu nadležnom za rad, koji stupa na snagu 1. srpnja 2023. te o članku kojim se
dodaje čitava nova glava Zakona s nizom novih odredbi koje uređuju rad putem digitalnih radnih
platformi, a koji članak stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Najdugotrajniji proces prilagodbe uvođenja eura u Republici Hrvatskoj je dvojno iskazivanje. U
članku se daje pojašnjenje odnosno podsjetnik na obveze dvojnog iskazivanja za poslovne subjekte
i sve druge obveznike dvojnog iskazivanja nakon što je Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. ušla u
europodručje i počela koristiti euro kao službenu valutu i zakonsko sredstvo plaćanja.

Pri isplati plaća koje se na temelju pravomoćnih sudskih presuda isplaćuju za prethodna razdoblja
provedena u radnom odnosu, doprinosi se obračunavaju prema vrstama i stopama doprinosa koje su
bile na snazi u vrijeme na koje se odnosi plaća. Porez na dohodak se obračunava prema propisima koji
su bili na snazi u vrijeme kada je plaća dospjela za isplatu, uz primjenu godišnjeg obračuna poreza
na dohodak za svaku godinu obuhvaćenu tužbom. Godišnji obračun poreza sastavlja se na temelju
podataka pribavljenih od Porezne uprave, a u obrascu JOPPD koji poslodavac dostavlja Poreznoj
upravi isplata plaća po sudskim presudama iskazuje se uz primjenu posebnih šifri.
U članku se obrađuje obračun javnih davanja pri isplati razlike plaće na temelju dosuđenog prava na
povećanje osnovice za 6 % za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine, uz pretpostavku da
je dosuđena razlika plaće isplaćena u 2022. godini.
Na primjeru je dan detaljan pregled knjigovodstvenih evidencija obračuna bruto plaće, doprinosa, poreza
i prireza plaće po sudskoj presudi, zateznih kamata i troškova sudskih postupaka kao i njihove isplate.

Već desetak godina u nekim zemljama emitiraju se zelene obveznice. One se koriste kao instrument
prikupljanja i ulaganja financijskih sredstava za očuvanje okoliša, jačanja socijalnih i upravljačkih
performansi poslovnih subjekata. Cilj emisije zelenih obveznica je osigurati namjenska sredstva za
financiranje održivog razvoja što je nefinancijska vrijednost, ali je indikator kvalitete života i poslovne
održivosti, što podržava sve veći broj investitora.

Vlada RH je 17. studenoga 2022. uputila kroz sustav e-Savjetovanje Prijedlog zakona o dodatnom
porezu na dobit. Autorica članka analizirala je prijedlog Zakona i primjerom ilustrirala njegov utjecaj
na oporezivanje dobiti.
U članku je također dan pregled poreza na izvanrednu dobit i u ostalim zemljama članicama EU.

Uvođenjem eura kao službene novčane jedinice i zakonskog sredstva plaćanja u RH, poslovne knjige
za 2023. godinu treba voditi u eurima. Zaključna stanja s 31. 12. 2022. godine u kunama prenijet
će se u početno stanje 1. 1. 2023. godine u eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno
pravilima zaokruživanja. Specifičnost proračunskog računovodstva ogleda se zbog određenih
bilančnih ravnoteža u aktivi i pasivi zbog kojih se razlike uslijed preračunavanja i zaokruživanja
bilančnih pozicija te između ukupne aktive i pasive ne evidentiraju isključivo na rezultat – višak ili
manjak prihoda, već i na druge račune razreda 9.

Državni proračun Republike Hrvatske je temeljni akt u kojemu se procjenjuju prihodi i primici te
utvrđuju rashodi i izdaci Republike Hrvatske i proračunskih korisnika državnog proračuna za jednu
godinu s projekcijama za sljedeće dvije, a donosi ga Hrvatski sabor. Također, svake godine uz državni
proračun donosi se zakon o izvršavanju državnog proračuna kojim se detaljnije uređuju njegove
sastavnice. Na isti način i s istom svrhom, kao što se uz državni proračun donosi zakon o izvršavanju
državnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu:
JLP(R)S), uz svoje proračune donose odluke o izvršavanju proračuna. U nastavku autorice daju osvrt
na odredbe Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu koje su
promijenjene u odnosu na prethodne zakone o izvršavanju.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. studenoga 2022. usvojila i Hrvatskom saboru
na usvajanje uputila Nacrt prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu
i projekcija za 2024. i 2025. godinu. Autorica u članku daje pregled prihodne i rashodne strane
proračuna te procjene manjka/viška opće države za navedeno plansko razdoblje.

Na sjednici održanoj 19. listopada 2022. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Izmjene i dopune
Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. Ukupni prihodi povećavaju se za 758,2 milijuna
kuna ili 0,4 % te iznose 171,8 milijardi kuna dok ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi
kuna. Autorica u članku daje detaljni pregled izmjena i dopuna.

Autorica članka u ovom aktualnom članku prezentirala je i komentirala najvažnije mjere Vlade RH
za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata. Mjere se u osnovi dijele na dvije skupine i to:
mjere pomoći kućanstvu i mjere pomoći poduzetnicima. Autorica je analizirala regulatorni okvir te
očekivane učinke mjera.