Službeni put i radno vrijeme
U slučaju kada poslodavac upućuje radnika na službeni put, radnik u pravilu na službenom putu
provede više sati u odnosu na njegovo ugovoreno dnevno radno vrijeme. Smatraju li se u tom slučaju
svi sati provedeni na službenom putu radnim vremenom radnikom ili ne, kako u evidenciji radnog
vremena evidentirati sate službenog putovanja te je li poslodavac dužan radniku pored dnevnice
isplatiti i povećanu plaću za prekovremeni rad? Odgovor na sva prethodno navedena pitanja, kao
i ostala pitanja vezana uz problematiku radnog vremena radnika na službenom putu pročitajte u
tekstu koji slijedi.
Regulatorni okvir strukture plaće s naglaskom na transparentnost prema Direktivi EU
Sustav plaća u hrvatskom radnom i poreznom okviru dugo je bio obilježen neujednačenim definicijama
ili izostanku istih, što je dovodilo do različitih tumačenja i nepreciznih obračuna. Tek su posljednje
izmjene i dopune Zakona o radu, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. godine, donijele cjelovit
opis plaće i njezinih sastavnica te omogućile jasnije razlikovanje osnovne plaće, dodataka i ostalih
primitaka.
Takvo razgraničenje nužno je jer radnopravni, porezni, ali i propisi o doprinosima ne obuhvaćaju
pojam plaće na jednak način, a poslodavci moraju istodobno poštovati sve te sustave. Razlike u
definicijama izravno utječu na obračun doprinosa, porezno opterećenje, određivanje osnovice za
naknadu plaće i obveze izvještavanja.
Određivanje dužine punog i razmjernog godišnjeg odmora, naknada plaće i regres
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu provedenu u radnom odnosu pravo na puni godišnji odmor.
Radnici kojima radni odnos prestaje u tijeku godine i radnici koji su u kalendarskoj godini kod
poslodavca radili kraće od šest mjeseci ili im to nije bio jedini radni odnos u godini, ostvaruju pravo na
razmjerni dio godišnjeg odmora. Zakonom o radu propisan je način određivanja razmjernog dijela.
Odluku o razdoblju korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako
je to moguće i potrebe i želje radnika. To se jednako odnosi na radnike koji ostvaruju pravo na puni i
na radnike koji ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
Visina naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u prethodna
tri mjeseca. Regres za godišnji odmor je dodatni primitak radnika, može se isplatiti neoporezivo kao dio
prigodne nagrade koja je ograničena na 700,00 eura po radniku godišnje i/ili kao plaća.
Plaćeni i neplaćeni dopust za obrazovanje i osposobljavanje zaposlenih u državnoj i javnim službama
Na državne službenike i namještenike i zaposlene u javnim službama primjenjuju se odredbe Zakona
o radu o obvezi osposobljavanja i stručnog usavršavanja za obavljanje poslova za poslodavca. Prema
zadnjoj noveli Zakona o radu, vrijeme provedeno na edukaciji i stručnom usavršavanju za potrebe
poslodavca, uračunava se u radno vrijeme.
U kolektivnim ugovorima koji obvezuju državna tijela i ustanove javnih službi ugovorena su i dodatna
prava zaposlenih na plaćeni dopust za polaganje ispita, u različitom trajanju.
Isplata jubilarnih nagrada u 2026. godini
Kontinuitet rada kod istog poslodavca danas postaje sve rjeđi pa je jubilarna nagrada, između
ostaloga, jedan od oblika nagrađivanja lojalnosti koji dobiva na važnosti. U praksi poslodavci najčešće
koriste mogućnost neoporezive isplate nagrada u iznosima koji su uređeni poreznim propisima.
Važno je razlikovati izvor prava na jubilarnu nagradu (kolektivni ugovor, pravilnik o radu i dr.) od
poreznog tretmana isplate. U nastavku se prikazuju uvjeti za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu,
razgraničenje pojmova radnog i mirovinskog staža te porezni tretman isplata u 2026. godini.
Kolektivni ugovor ugostiteljstva 2026. – 2027.
Od 1. travnja 2026. primjenjuje se novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva objavljen u Nar. nov., br.
37/26., osim odredbi o plaćama koje se primjenjuju od 1. svibnja 2026. godine. Kolektivni ugovor
ugostiteljstva sklopljen je na određeno vrijeme i traje do 31. prosinca 2027. godine.
U tijeku je postupak utvrđivanja javnog interesa za proširenje Kolektivnoga ugovora ugostiteljstva
na radnike i poslodavce koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju. Do stupanja na snagu odluke o
proširenoj primjeni, obvezuje poslodavce koji su članovi Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge
ugostiteljstva i turizma, a nakon što se primjena proširi, bit će izvor prava i obveza za sve radnike i
poslodavce u djelatnosti, a njime ugovorene plaće prema složenosti poslova smatrat će se minimalnim
plaćama u djelatnosti.
U članku se daje prikaz ugovorenih prava radnika i obveza poslodavaca prema Kolektivnom ugovoru
ugostiteljstva 2026. – 2027.
Novi iznosi minimalnih plaća u trgovini od 1. travnja 2026. godine
Odlukom o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora
za djelatnost trgovine – druge izmjene i dopune, povećane su minimalne plaće zaposlenih u trgovini
za sva četiri stupnja složenosti poslova. Odluka se primjenjuje od 1. travnja 2026. godine, pri isplati
plaća za travanj koju većina poslodavaca isplaćuje u svibnju 2026.
Druge izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za trgovinu do zaključenja ovog broja časopisa
Računovodstvo i financije nisu objavljene u Narodnim novinama, ali ta činjenica ne utječe na obvezu
primjene Odluke o njihovoj proširenoj primjeni. Poslodavci u djelatnosti trgovine dužni su primjenjivati
nove iznose minimalnih plaća.
Plaće i naknade župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika, izračun i ograničenja
Članak objašnjava zakonski okvir za određivanje plaća i naknada lokalnih dužnosnika (župana,
gradonačelnika i načelnika) te njihovih zamjenika. Plaće se određuju umnoškom koeficijenta i
osnovice, uz definirane maksimalne iznose te posebna pravila za zamjenike i dužnosnike koji dužnost
obavljaju bez zasnivanja radnog odnosa. Također se naglašava ograničenje ukupne mase sredstava
za plaće u jedinicama lokalne samouprave
Pravo na plaćeni dopust za osobne potrebe zaposlenih u državnoj i javnim službama
Slučajevi za koje radnik ostvaruje pravo na plaćeni dopust određeni su Zakonom o radu i drugim
izvorima radnog prava koji obvezuju poslodavca. Radnik ima pravo na korištenje plaćenog dopusta
za osobito važne potrebe, za obiteljske i druge okolnosti određene propisom ili drugim izvorom
radnog prava, za sudjelovanje na sindikalnim skupovima i sindikalnim aktivnostima i za potrebe
školovanja i stručnog usavršavanja.
Za zaposlene u državnoj i javnim službama dužina plaćenog dopusta za osobne potrebe uređena je
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i Temeljnim kolektivnim ugovorom za
zaposlenike u javnim službama.
Isplata bonusa za 2025. godinu u 2026. godini
U članku se piše o pravilima obračuna bonusa za 2025. godinu koji se isplaćuje u 2026. godini. Riječ je
o primitku od nesamostalnog rada koji podliježe obvezi obračuna doprinosa za obvezna osiguranja i
poreza na dohodak pri čemu se doprinosi obračunavaju prema stopama i osnovicama koje su vrijedile
za razdoblje na koji se bonus odnosi dok se porez na dohodak plaća prema pravilima koja vrijede
u trenutku isplate. Ako je u pitanju isplata većeg iznosa bonusa, treba paziti na primjenu najviše
godišnje osnovice za obračun doprinosa za prvi stup mirovinskog osiguranja. U članku se objašnjava
obračun bonusa koji se radnicima isplaćuje u novcu. U praksi se radnici nagrađuju i dodjelom dionica
ili udjela u društvu kada je porezni tretman drukčiji, o čemu će biti riječi u nekom sljedećem broju.