Nagrade koje škole, općine, gradovi, županije ili druge organizacije isplaćuju ili na drugi način
omogućavaju učenicima za postignute rezultate na školskim, općinskim, županijskim i državnim
natjecanjima, smotrama i drugim oblicima promocije učeničkog stvaralaštva, nisu oporezivi dohodak
i ne iskazuju se u obrascu JOPPD. Učeniku se nagrada može isplatiti u novcu ili omogućiti u obliku
prigodnog dara.
Nagrade koje škole isplaćuju nastavniku koji je mentor učenika i drugim osobama koje su svojim
radnim angažiranjem doprinijele postizanju zapaženih rezultata učenika, mogu se isplatiti kao plaća
ili kao neoporeziva prigodna nagrada za ostvarene radne rezultate. Ako nagradu isplaćuje poslovni
subjekt u kojemu nastavnik nije zaposlen, taj se primitak oporezuje kao drugi dohodak.
Plaće i naknade
-
2024ČlanciPlaće i naknadeRiznicaSrpanj
-
2024ČlanciPlaće i naknadeRiznicaSrpanj
Obveznici primjene Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe u djelatnosti zdravstva
Stupanjem na snagu novog zakonodavnog okvira za obračun plaća u državnim i javnim službama od
1. ožujka 2024. godine uspostavljen je jedinstveni sustav plaća u državnom i javnom sektoru. Detaljnije
uređenje sustava plaća u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja propisano je Temeljnim
kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama i Kolektivnim ugovorom za djelatnost
zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u
djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od 50 % troškova za
plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu te na zdravstvene radnike
u timu u ordinaciji, zakupu ili koncesiji u mreži javne zdravstvene službe. S obzirom da zdravstvenu
djelatnost ne obavljaju samo javne zdravstvene ustanove, već i privatne zdravstvene ustanove,
trgovačka društva, kao i privatni zdravstveni radnici, potrebno je utvrditi tko je od navedenih subjekata
obveznik primjene Kolektivnog ugovora odnosno tko je obvezan i na koji način uskladiti obračun plaće
i ostalih materijalnih prava svojim radnicima sukladno navedenom normativnom okviru. -
2024ČlanciLipanjPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Utvrđivanje osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
Za vrijeme privremene spriječenosti odnosno nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede odnosno
drugih okolnosti utvrđenih odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, osiguranik je
spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom pa
mu, stoga, pripada pravo na naknadu plaće.
U ovom članku autorica piše o načinu utvrđivanja osnovice za naknadu plaće i o visini naknade plaće
koja se isplaćuje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. -
2024ČlanciLipanjPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Pravo na regres za godišnji odmor i porezna obilježja
Pravo radnika na regres za godišnji odmor nije uređeno Zakonom o radu niti posebnim zakonom, već
ga radnik ostvaruje na temelju kolektivnog ugovora koji obvezuje poslodavca, pravilnika o radu i/ili
ugovora o radu.
Ako se regres za godišnji odmor isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, primjenjuje se ograničenje
neoporezive svote u iznosu 700,00 eura po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne
ovisi o ugovorenom radnom vremenu i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s
punim i onima koji rade s nepunim radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezivog
regresa koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka. -
2024ČlanciLipanjPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Korištenje godišnjeg odmora i određivanje visine naknade plaće
Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, pri čemu u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ništavan je sporazum poslodavca i
radnika o odricanju od prava na godišnji odmor u zamjenu za isplatu novčanog primitka. Odluku o
razdoblju korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako je to
moguće i potrebe i želje radnika. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po vlastitoj
želji, uz obvezu da o tome tri dana ranije obavijesti poslodavca.
Visina naknade plaće za dane korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u
prethodna tri mjeseca. -
2024ČlanciLipanjPlaće i naknadeRiznica
Otpremnine za prestanak radnog odnosa u državnoj službi i javnim službama
Visina otpremnine za odlazak u mirovinu za zaposlene u državnim tijelima i javnim službama
propisana je u visini dvije osnovice za određivanje osnovne plaće važeće na zadnji dan radnog odnosa
službenika i namještenika. Uz ovo opće pravilo, za određene službenike i namještenike posebnim je
propisima uređena povoljnija svota otpremnine za mirovinu.
Otpremnina za prestanak radnog odnosa bez krivnje radnika nije jednako uređena za zaposlene u
državnoj službi i u javnim službama. Prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike,
službenici kojima je radni odnos prestao po sili zakona jer nisu raspoređeni u drugo državno tijelo,
imaju pravo na otpremninu u visini značajno povoljnijoj od iznosa propisanog Zakonom o radu.
U javnim službama, prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u javnim službama, pravo
na povlaštenu otpremninu ostvaruju samo zaposlenici s 30 i više godina radnog staža u javnoj službi.
Za zaposlenike s manje od 30 godina staža otpremnina se određuje prema Zakonu o radu, ali na
način da se povoljnije računaju navršene godine rada kod poslodavca.
Od 1. ožujka 2024. godine uvedena je iznimka za zaposlene u javnim službama koji odbiju sklopiti
dodatak ugovoru o radu radi usklađivanja plaće s novim Zakonom o plaćama u državnoj službi i
javnim službama. Zaposlenik koji odbije da mu se plaća određuje prema novom koeficijentu, iako ima
navršenih 30 godina radnog staža, nema pravo na povlaštenu otpremninu, već samo na otpremninu
propisanu čl. 126. Zakona o radu.
Neoporezivi iznos otpremnine za odlazak u mirovinu iznosi 1.400,00 eura po radniku, a za otkaz
radnog odnosa bez krivnje radnika 896,00 eura za svaku godinu rada kod poslodavca koji otkazuje
radni odnos -
2024ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeSvibanj
Prestanak radnog odnosa tijekom korištenja prava s osnove trudnoće i rođenja djeteta
Prava koja ostvaruju zaposlene i samozaposlene trudnice i rodilje u vezi s trudnoćom i porodom
te prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja glede podizanja i brige o novorođenom djetetu su,
između ostalih i pravo na naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija
u trudnoći iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13., 137/13., 98/19.
i 33/23. – u daljnjem tekstu: ZOZO) te rodiljni, očinski i roditeljski dopust iz Zakona o rodiljnim i
roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22. – u daljnjem tekstu: ZRRP).
U današnje vrijeme često smo svjedoci zasnivanja radnih odnosa na određeno vrijeme, uslijed čega je
prestanak radnog odnosa određen istekom ugovora o radu radi čega se veliki broj trudnica i majki, ali
i očeva nađu u situaciji da im radni odnos prestane tijekom korištenja ovih prava. U daljnjem tekstu
pobliže će se izložiti na koji način prestanak ugovora o radu1 utječe na korištenje pojedinog prava te
koju zaštitu korisnici u slučaju gubitka posla mogu očekivati u okviru odredbi ZOZO-a i ZRRP-a. -
2024ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeSvibanj
Plaće u ugostiteljstvu od 1. svibnja 2024. prema novom Kolektivnom ugovoru
Od 1. svibnja 2024. primjenjuju se novi iznosi plaća ugovoreni Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva koji
je sklopljen je 12. ožujka 2024. godine, a ostale odredbe toga Kolektivnoga ugovora primjenjuju se od
1. travnja 2024. godine. Proveden je postupak utvrđivanja javnog interesa za proširenje Kolektivnoga
ugovora ugostiteljstva na radnike i poslodavce koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju.
Kao i prethodni i ovaj je Kolektivni ugovor ugostiteljstva sklopljen na određeno vrijeme i traje do 31. prosinca
2025. godine. Na temelju Odluke o prošrenoj primjeni Kolektivnog ugovora ugostiteljstva (Nar. nov., br.
49/24.), ovaj je Ugovor od 1. svibnja 2024. izvor prava i obveza za sve poslodavce i radnike u Republici
Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, odjeljci 55 i 56
Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007., a njime ugovorene plaće smatraju se minimalnim plaćama.
U članku se daje prikaz ugovorenih prava radnika i obveza poslodavaca prema novom Kolektivnom
ugovoru ugostiteljstva. -
2024ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeSvibanj
Proširena primjena Kolektivnog ugovora za drvnu i papirnu industriju
Odlukom ministra nadležnog za rad, od 1. travnja 2024. godine proširena je primjena Kolektivnog
ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj
u djelatnosti prerađivačke industrije, područje C, sljedeća tri odjeljka: odjeljak 16 – Prerada drva i
proizvoda od drva i pluta (u tom odjeljku nije proizvodnja namještaja) te proizvodnja proizvoda od
slame i pletarskih materijala, odjeljak 17 – Proizvodnja papira i proizvoda od papira i odjeljak 31 –
Proizvodnja namještaja, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007.
Sastavni dio Kolektivnog ugovora za djelatnost drvne i papirne industrije je Tarifni prilog u kojemu
su poslovi i radna mjesta razvrstani u sedam grupa složenosti, sa zadanim omjerima u visini osnovne
plaće prema osnovnoj plaći određenoj za prvu grupu složenosti poslova. Plaće određene prema tim
pravilima smatraju se minimalnim plaćama u djelatnosti drvne i papirne industrije, čiju primjenu
nadzire Državni inspektorat.
U članku se prezentira sadržaj ugovorenih prava radnika i obveza poslodavaca u drvnoj i papirnoj
industriji s naglaskom na novčana prava radnika. -
2024ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRiznicaSvibanj
Porezna obilježja naknade članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor 2024.
Naknada članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na provođenju izbora za
zastupnike u Hrvatski sabor smatra se primitkom od drugog dohotka i podliježe obvezi doprinosa
i poreza na dohodak. Porez na dohodak obračunava se po stopi koja je kao niža stopa godišnjeg
dohotka određena za općinu ili grad u kojemu stjecatelj drugog dohotka ima prebivalište ili uobičajeno
boravište. Neto svota naknade doznačuje se na žiro ili tekući račun primatelja. Isplaćena naknada se
na dan isplate iskazuje u obrascu JOPPD.