Plaće i naknade

Iako Zakon o radu ne obvezuje poslodavca da radnicima nadoknadi trošak prijevoza na posao i s
posla, upravo je taj oblik naknade najzastupljeniji u praksi. Ako obveza nije uređena niti kolektivnim
ugovorom niti pravilnikom o radu niti ugovorom o radu, poslodavac može donijeti odluku o isplati
naknade troškova prijevoza na posao i s posla svim svojim radnicima bez obzira na opseg ugovorenog
radnog vremena (puno radno vrijeme, nepuno radno vrijeme, dodatni rad). Porezni propisi pri tome
najčešće igraju značajnu ulogu u reguliranju visine prava naknade troškova prijevoza na posao
i s posla. O neoporezivoj i oporezivoj visini naknade troška prijevoza, uvjetima i načinima isplate,
poreznim i drugim evidencijama o isplaćenoj naknadi troška prijevoza pročitajte u nastavku članka.

Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – sedme izmjene
i dopune, sklopljen je 20. veljače 2024. godine i objavljen u Nar. nov., br. 29/24. i 35/24. – ispravak.
Novi Tarifni prilog kojim su plaće određene prema složenosti poslova primjenjuje se od 1. travnja
2024. godine. U tijeku je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Sedmih izmjena i dopuna
Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu
sklapanju. No prije proširenja, najavljena je izmjena Sedmih izmjena i dopuna u dijelu kojim se
daje ovlaštenje sindikatu da od poslodavaca na koje je proširena primjena Kolektivnog ugovora
za graditeljstvo pribavlja podatke o plaćama. Nadzor nad primjenom plaća i dodataka na plaću
određenih kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena, obavlja inspekcija rada koja djeluje u
sastavu Državnog inspektorata pa je razložno da se te odredbe Sedmih izmjena i dopuna Kolektivnog
ugovora za graditeljstvo, prije proširenja, izmijene ili ukinu.
Novi ugovoreni iznosi plaća od 1. travnja 2024. obvezuju poslodavce koji su članovi Udruge poslodavaca
u graditeljstvu, a nakon što se, kako je najavljeno, primjena Sedmih izmjena proširi i na poslodavce
koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju, novi iznosi plaća će se smatrati novim svotama minimalnih
plaća u djelatnostima na koje se proširi primjena toga Kolektivnog ugovora.

Novi zakonodavni okvir za obračun plaća u državnoj i javnoj službi predstavlja značajan napredak
s ciljem osiguranja unaprjeđenja sustava plaća na istim radnim mjestima odnosno da jednaka
plaća vrijedi za jednaki rad. S obzirom na to da resor zdravstva obuhvaća preko 75.000 zaposlenih
u zdravstvenim ustanovama na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i
na razini zdravstvenih zavoda, donošenje novog normativnog okvira za obračun plaća predstavlja
značajan iskorak prema tome da se unutar raspoloživih fiskalnih kapaciteta javnog sektora omogući
pravedna naknada radnicima za izvršeni rad. U članku je prikazana ocjena stanja do 1. ožujka
2024. godine, utjecaj primjene novog zakonodavnog okvira o plaćama u javnim službama na resor
zdravstva, kao i izazovi s kojima se resor suočava s donošenjem novih propisa u vidu prevođenja
postojećih radnih mjesta te obračuna plaća.

Vlada RH i reprezentativni sindikati javnih službi sklopili su dana 1. ožujka 2024. godine novi Temeljni
kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama, na rok od četiri godine. Istoga su dana Vlada RH
i sindikati koji zastupaju državne službenike i namještenike sklopili Izmjene i dopune Kolektivnog
ugovora za državne službenike i namještenike, kojim se mijenjaju neke odredbe izvornog Kolektivnog
ugovora iz 2022. godine. U oba su kolektivna ugovora provedene izmjene radi usklađivanja sa
Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji je na snazi od 1. siječnja 2024. godine,
a temeljem kojega se plaće isplaćuju od 1. ožujka 2024. godine.
Osim u poglavlju o plaćama i dodacima na plaću, ugovorene su i neke novine koje se odnose na
naknadu troškova i ostala materijalna prava zaposlenih.

Novim modelom sustava plaća u državnoj službi i javnim službama na temelju kojega se plaće
počinju isplaćivati od 1. ožujka 2023. godine, na jedinstveni su način uređene plaće državnih
službenika i namještenika i plaće zaposlenih u javnim službama. Specifičnost javnih službi sadržana
je u činjenica da se dodaci koji su Zakonom o plaćama određeni kao dodaci za rad u izvanrednim
radnim okolnostima i neki dodaci za različite oblike organizacije rada uređuju granskim kolektivnim
ugovorima, a svih šest granskih kolektivnih ugovora su istekli 2022. ili 2023. godine. Vlada RH je
donošenjem posebne Odluke koja se primjenjuje od 1. ožujka 2024. premostila tu pravnu prazninu
i odredila nastavak primjene određenih dodataka ugovorenih granskim kolektivnim ugovorima iz
2018. godine čije je trajanje isteklo u 2022. ili 2023. godini. Dodaci za različite oblike organizacije
rada iz čl. 23. Zakona o plaćama, isplaćivat će se na temelju novog Temeljnog kolektivnog ugovora za
zaposlenike u javnim službama, a neki dodaci iz ranijih granskih kolektivnih ugovora. Uz to, određeni
zaposlenici će prema novom Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe zadržati dodatak za
završeni studij na poslijediplomskoj razini, pod uvjetima povoljnijima od Zakona o plaćama.

U skladu s odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, roditelj koji njeguje dijete s
teškoćama u razvoju ostvaruje pravo na dopust do navršene osme godine djetetovog života ili
pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena. U razdoblju korištenja tih prava, zaposlenom i
samozaposlenom roditelju pripada pravo na novčanu naknadu odnosno naknadu plaće.
U ovom članku autorica pojašnjava uvjete za ostvarivanje navedenih prava propisanih odredbama
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama te navodi ostala prava koja se, uz ispunjavanje propisanih
uvjeta, ostvaruju sukladno drugim propisima.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnici mirovina se mogu zaposliti do polovine punog
radnog vremena, uz istovremenu isplatu mirovine. Zapošljavanje uz isplatu mirovine dozvoljeno je
korisnicima starosnih mirovina, prijevremenih i obiteljskih mirovina te invalidskih mirovina zbog
smanjene radne sposobnosti.
Osim u radnom odnosu do polovine punog radnog vremena, umirovljenici mogu raditi na temelju
ugovora o djelu, obavljati djelatnost sporednog zanimanja i domaće radinosti, mogu raditi na
privremenim i povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, pomagati obrtniku koji je član
obitelji i uz propisane uvjete obavljati poljoprivrednu i šumarsku djelatnost.
U članku se daje sistematizirani pregled pravnih oblika radnog angažiranja umirovljenika koji
umirovljenicima omogućavaju povratak ili ostanak na tržištu rada, uz istovremeno primanje mirovine.

Dopust trudne radnice je pravo koje ostvaruje trudna radnica temeljem propisa radnog prava, propisa
zaštite na radu te propisa kojima se uređuju rodiljne i roditeljske potpore. Riječ o plaćenom dopustu na
teret poslodavca koji ostvaruje trudna radnica zaposlena na poslovima štetnima za njezino zdravlje.
Kada i pod kojim uvjetima trudna radnica može ostvariti pravo na ovu vrstu dopusta, koliko iznosi
visina naknade za vrijeme korištenja ovog prava te do kada radnica ostvaruje pravo na ovu vrstu
naknade plaće pročitajte u nastavku teksta.

Prilikom obračuna plaće umanjenje mjesečne osnovice može se koristiti za većinu osiguranika po
osnovi radnog odnosa pa tako i za osiguranike po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem
ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije
o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske odnosno
poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija
ili predstavništvo ili organizacija koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske i ima diplomatski
imunitet. Budući da je propisano kako se umanjenje mjesečne osnovice koristi bez obzira na broj dana
provedenih u osiguranju određenog mjeseca, moguće je isto koristiti pri obračunu plaće izaslanom
radniku i to samo u slučaju kada mu se isplaćuje plaća za razdoblje u mjesecu u kojemu nije imao
status izaslanog radnika. U članku je opisano kako se primjenjuje umanjenje mjesečne osnovice pri
obračunu plaće za radnike izaslane u tijeku mjeseca i za radnike koji obavljaju rad u RH za stranog
poslodavca.

Od 8. veljače 2024. godine primjenjuje se nova Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u
inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Iznosi dnevnica propisani
novom Odlukom za porezne se svrhe primjenjuju kao najviši neoporezivi iznosi dnevnica za inozemna
službena putovanja i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu.