Naknada za bolovanje prema najnižoj mjesečnoj osnovici u 2026. godini
Način utvrđivanja naknade za bolovanje prema najnižoj osnovici od 2026. godine više nije jednak za
sve radnike, već ovisi o iznosu osobnog odbitka i o poreznoj stopi koju je propisala jedinica lokalne
samouprave u kojoj radnik ima prebivalište. Za radnike koji koriste samo osnovni osobni odbitak, tj.
nemaju uvećanja po osnovi uzdržavanja i/ili invalidnosti, naknada utvrđena prema najnižoj osnovici
u 2026. godini prvi put može biti oporeziva, što dodatno komplicira način utvrđivanja naknade prema
ovom modelu, koji je i inače često pitanje u praksi.
Plaća i socijalna prava ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju
Temeljno vojno osposobljavanje provodi se prema Zakonu o obrani i Zakonu o službi u Oružanim
snagama Republike Hrvatske, traje dva mjeseca i obuhvaća muške osobe koje u tekućoj godini
navršavaju 19 godina života, a ostale muške i ženske osobe do 30 godina starosti mogu se dragovoljno
prijaviti za temeljno vojno osposobljavanje.
U članku se obrađuje ravnopravni i socijalni status zaposlenih ročnika za vrijeme temeljnog vojnog
osposobljavanja, visina i porezna obilježja plaće koju im za to razdoblje isplaćuje Ministarstvo obrane,
ovisno o tome je li ih poslodavac odjavio iz sustava osiguranja ili su kod poslodavca na neplaćenom
dopustu bez odjave iz osiguranja.
Doprinosi, porez na dohodak i neoporezivi primici stranaca zaposlenih u Hrvatskoj
Radnici stranci zaposleni kod poslodavca sa sjedištem u Hrvatskoj pripadaju sustavu socijalnog
osiguranja Hrvatske i pri obračunu obveznih doprinosa iz plaće i na plaću za njih se primjenjuju ista
pravila kao za domicilne radnike. Ako im je plaća manja od 1.300,00 eura, umanjuje im se osnovica za
obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti. Poslodavac može i za radnika
stranca koristiti oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno osiguranje ako je to radniku prvo
zaposlenje na neodređeno vrijeme u Hrvatskoj.
Pri obračunu poreza na dohodak iz plaće, radnik stranac koji nije hrvatski porezni rezident ostvaruje
ograničeno pravo na osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka. Ima pravo samo na osnovni osobni
odbitak i to samo za onoliko mjeseci koliko je u Hrvatskoj ostvarivao dohodak.
U članku se obrađuju obveze doprinosa i poreza na dohodak u Hrvatskoj te obveze koje se odnose na
izvještavanje Porezne uprave o primicima radnika stranaca zaposlenih u Hrvatskoj.
Uvećanje plaće zaposlenima u državnoj i javnim službama po osnovi radnog staža
Državni službenici i namještenici i zaposlenici ustanova javnih službi ostvaruju pravo na uvećanje
plaće za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatak za godine radnog staža obračunava
se na osnovnu plaću, a na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž obračunavaju se svi
ostali dodaci određeni Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama i dodaci ugovoreni
kolektivnim ugovorima.
Državni službenici i namještenici koji su na dan 1. ožujka 2024. zatečeni u ostvarivanju prava na
uvećanje plaće za 4 % ili 8 % ili 10 %, zadržavaju taj dodatak sve dok su zaposleni u državnoj službi, ali
bez daljih povećanja. Učitelji i nastavnici s 30 više godina radnog staža, uz propisane uvjete ostvaruju
pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini 4 %.
Zahtjevi Direktive EU o transparentnosti plaća i obveze poslodavaca
Hrvatska je obvezna do 7. lipnja 2026. u svoje nacionalne propise ugraditi obveze uređene Direktivom
(EU) 2023/970 od 10. svibnja 2023. o jačanju načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili
rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja. Zbog te će se obveze
mijenjati Zakon o radu, a ovisno o opsegu izmjena Zakona o radu, možda i neki drugi propisi.
Devete izmjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i nove minimalne plaće prema složenosti poslova
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna 2015.
godine) – devete izmjene i dopune sklopili su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske u Križevcima, dana 14. siječnja 2026. godine.
Istoga dana su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske utvrdili i
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – devete izmjene i
dopune stupile su na snagu i primjenjuju se od 1. veljače 2026. godine, danom kada su ga potpisali
ovlašteni predstavnici potpisnika.
U tijeku je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Devetih izmjena i dopuna Kolektivnog
ugovora za graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju. Nakon
stupanja na snagu Odluke o proširenju primjene, plaće određene Tarifnim prilogom smatrat će se
minimalnim plaćama u djelatnosti graditeljstva, čiju primjenu nadzire Državni inspektorat i Porezna
uprava.
Mjesečna i godišnja osnovica za doprinose člana uprave trgovačkog društva
Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju koji je na snazi od 1. srpnja 2025. nisu promijenjene odredbe
o obvezi osiguranja člana uprave trgovačkog društva, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja
zadruge. Za ove je osobe obveza osiguranja po toj osnovi propisana samo ako nisu obvezno osigurani
po nekoj od drugih osnova osiguranja.
Zakonom o doprinosima propisane su mjesečne osnovice koje ovise o pravnoj osnovi osiguranja i
godišnja osnovica za obvezne doprinose člana uprave trgovačkog društva, izvršnog direktora,
likvidatora i upravitelja zadruge. Svaka od ovih osnovica je samostalna osnovica za utvrđivanje
najniže obveze doprinosa za svaki mjesec proveden u osiguranju u određenoj godini odnosno na
godišnjoj razini za kalendarsku godinu. Mjesečna osnovica za člana uprave osiguranog po toj osnovi
za 2026. godinu iznosi 1.993,00 eura, a za člana uprave osiguranog po osnovi radnog odnosa najmanje
1.295,45 eura za puno radno vrijeme. Godišnja osnovica za 2026. godinu iznosi 15.545,40 eura.
Za članove uprave, izvršne direktore, likvidatore trgovačkih društava i upravitelje zadruga, Porezna
uprava provodi godišnji obračun doprinosa. U godišnjem obračunu se pri utvrđivanju osnovice i
obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, umanjenja iskorištena pri
isplati mjesečnih plaća, smatraju plaćenima. Godišnji obračun doprinosa se ne provodi za osobe
koje su korisnici mirovina (osim za korisnike invalidske mirovine zbog smanjene ili izmijenjene radne
sposobnosti) i za osobe u novoosnovanom trgovačkom društvu ili zadruzi koja ne obavlja djelatnost.
Osnovica za plaće za 2026. godinu i povećana prava zaposlenih u državnoj i javnim službama
Osnovica za određivanje osnovne plaće za zaposlene u državnoj službi i javnim službama u 2026.
godini će se povećavati u tri navrata: od 1. travnja, od 1. kolovoza i od 1. prosinca 2026. godine, svaki
put za po 1 %. Posljednje je povećanje plaće za prosinac koja će se isplaćivati u siječnju 2027. godine.
Osnovica za plaće određena za državnu službu i javne službe primjenjuje se i na plaće pravosudnih
dužnosnika.
Od 1. siječnja 2026. godine u državnim i javnim službama je povećano pravo na pomoć za rođenje i
posvojenje djeteta s dotadašnjih 50 % proračunske osnovice na jednu proračunsku osnovicu tako da
iznosi 441,44 eura po djetetu. Terenski dodatak iznosi 30,00 eura po danu.
U sljedećem se članku obrađuju povećana prava zaposlenih ugovorena Dodatkom V. Kolektivnom
ugovoru za državne službenike i namještenike, a ta se prava primjenjuju i na zaposlene u javnim
službama te zajedno s člankom „Plaće, naknade i ostala materijalna prava zaposlenih u javnom
sektoru u 2026. godini“ objavljenom u RIF-Riznica broj 2/2026. čini cjelinu prikaza novčanih prava
zaposlenih u javnom sektoru.
Neoporezive uplate u dobrovoljne mirovinske fondove
Poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo uplaćivati do 67,00 eura mjesečno odnosno 804,00
eura godišnje u ime dobrovoljne mirovinske štednje. Takve se uplate ne smatraju plaćom radnika,
ne podliježu plaćanju poreza na dohodak niti doprinosa, ali samo pod uvjetima iz poreznih propisa o
čemu detaljnije pročitajte u nastavku.
Oporezivanje dohotka od nesamostalnog rada rezidenata pograničnih radnika
Fizičke osobe rezidenti RH koji žive na pograničnim područjima često odlaze raditi u susjedne nam
države. Pri isplati dohotka od nesamostalnog rada, tj. plaće takvom radniku rezidentu RH u pravilu se
primjenjuju porezni propisi države izvora dohotka. U kojoj se državi plaća porez na dohodak ovisit će
o odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republike Hrvatske s državom izvora
dohotka. Na koji način se prijavljuje takav dohodak i plaća li se u RH predujam poreza na dohodak ovisi
o posebnosti svakog pojedinog ugovora koje je RH sklopila s drugom državom ugovornicom.
U kojoj državi će se za radnika plaćati doprinosi za obvezna osiguranja, ovisi o državi u koju radnik odlazi
raditi. Ovisno o tome je li država članica EU ili potpisnica dvostranog ugovora o socijalnom osiguranju,
primijenit će se Uredba 883/2004. Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o koordinaciji sustava socijalne
sigurnosti odnosno Ugovor o socijalnom osiguranju koji RH primjenjuje s odnosnom državom. Osnovno
je pravilo da se doprinosi plaćaju u državi u kojoj se obavlja rad, a iznimke od obveze plaćanja doprinosa
u državi u kojoj se obavlja rad uređene su ovim dokumentima i primjenjuju se u ograničenom razdoblju.