Izmjene tiskanice „Potvrda o plaći“
U Narm. nov., br. 147. od 15. prosinca 2022. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama Pravilnika o
uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji je stupio na snagu
na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj odnosno 1. siječnja 2023. godine,
sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj.1
Sastavni dio navedenog Pravilnika su i tiskanice koje se mijenjaju, između ostalih i tiskanica „Potvrda
o plaći“ u dijelu u kojemu se iznosi isplaćenih naknada plaća iskazani u kunama zamjenjuju iznosima
u eurima.
Isplata autorskih naknada i drugog dohotka u 2023. godini
U 2023. godini se primici od autorskih naknada i drugog dohotka rezidentima obračunavaju i isplaćuju
u eurima. To se odnosi na ugovore sklopljene od 1. siječnja 2023., ali i na ugovore sklopljene do
31. prosinca 2022. po kojima se plaćanja obavljaju od 1. siječnja 2023. godine. Nema promjena u
visini obveznih javnih davanja koja se obračunavaju i plaćaju pri isplati drugog dohotka i autorskih
naknada. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju po stopi od 10 % odnosno 7,5 % i 2,5 %, a
doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %. Na drugi dohodak ostvaren izravno
iz inozemstva i primljen od građanina, ne plaća se doprinos za zdravstveno osiguranje. Porez na
dohodak po odbitku plaća se po stopi 20 %.
Primici po osnovi drugog dohotka iskazuju se u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi treba dostaviti
na dan isplate ili sljedeći radni dan. U 2023. godini se podaci dostavljaju na obrascu JOPPD koji
je usklađen s promjenom državne valute i objavljen kao prilog izmjenama Pravilnika o porezu na
dohodak.
Visina minimalne plaće za 2023. i obračun dodataka
Minimalna plaća propisana Uredbom Vlade RH za 2023. iznosi 700,00 eura bruto, a minimalne
plaće u djelatnosti ugostiteljstva i graditeljstva određene su granskim kolektivnim ugovorima čija
je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima. U iznos minimalne plaće nisu uključeni
dodaci za rad nedjeljom, blagdanom, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za prekovremeni rad. Od 1.
siječnja 2023. godine, na temelju izmijenjenog Zakona o radu, ti se dodaci obračunavaju na osnovicu
koja ne može biti niža od minimalne plaće.
Zakon o minimalnoj plaći izvor je prava za sve radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj, osim za
radnika koji je jedini zaposlen u pravnoj osobi u kojoj je član uprave, izvršni direktor trgovačkog
društva, upravitelj zadruge, likvidator ili u sličnom svojstvu prema posebnim propisima.
Isplata plaće u 2023. godini
Od 1. siječnja 2023. godine službena valuta Republike Hrvatske jest euro pa poslodavci, počevši od
navedenoga datuma, isplaćuju radnicima plaću u eurima. Doprinose, porez na dohodak i prirez također
utvrđuju u eurima i uplaćuju ih na propisane uplatne račune, a o isplaćenoj odnosno obračunanoj
plaći izvještavaju Poreznu pravu, predajom obrasca JOPPD u propisanom roku.
Od 1. siječnja 2023. godine primjenjuju se izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o porezu na
dohodak koje iznos osobnog odbitka poreznog obveznika i mjesečnu poreznu osnovicu utvrđuju u
eurima.
Počevši s isplatom plaće za mjesec siječanj 2023. godine, poslodavci primjenjuju nove osnovice za
obračunavanje doprinosa, koje su također utvrđene u eurima.
Uskrata isplate plaće, naknade plaće ili nekog njezinog dijela
Zakonom o radu uređena je mogućnost prijeboja potraživanja koje poslodavac ima prema radniku
uskratom plaće, naknade plaće ili nekog njezinog dijela. Za dopustivost prijeboja nije dovoljna samo
odluka odnosno izjava poslodavca, već moraju biti ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje Zakon o radu,
kao i Zakon o obveznim odnosima. Najčešće se kao spornima pojavljuje pitanje suglasnosti radnika te
dopustivost prijeboja na ostalim isplatama koje poslodavac isplaćuje radniku, a koji nemaju obilježja
plaće (npr. uskrata božićnice, dnevnice, naknade troška prijevoza na posao i s posla i dr.) o čemu više
pročitajte u tekstu koji slijedi.
Primjena najviše mjesečne i najviše godišnje osnovice za 2022. godinu pri isplati plaće i ostalih primitaka u eurima
Obračun javnih davanja i isplata plaće za prosinac 2022. koja će se isplaćivati u siječnju 2023.,
provodit će se u eurima. Ostali primici koji se odnose na 2022. ili ranije godine, od 1. siječnja 2023. će
se isplaćivati u eurima i javna davanja prema tim primicima obračunavati u eurima.
Najviša mjesečna osnovica za 2022. godinu iznosi 57.222,00 kn odnosno pri isplati plaće za prosinac
2022. koja se isplaćuje u siječnju 2023. iznosi 7.594,66 eura i primjenjuje se za oba mirovinska doprinosa:
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranje
individualne kapitalizirane štednje. Doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane
štednje obračunava se do najviše mjesečne osnovice pri isplati mjesečne plaće osiguraniku za kojega
je već plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti na najvišu godišnju osnovicu
propisanu za određenu kalendarsku godinu.
Najviša godišnja osnovica za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti za 2022. godinu iznosi 686.664,00 kn, a ako se primjenjuje u 2023. godini ili kasnije za
primitke koji se odnose na 2022. godinu, iznosi 91.135,92 eura.
Isplata prigodne nagrade, darova djeci i nagrade za rezultate rada do kraja 2022. godine
Prema propisima o porezu na dohodak koji su izmijenjeni od 1. listopada 2022. godine, radnik može
u poreznoj godini ostvariti neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do
5.000,00 kn godišnje, novčanu nagradu za radne rezultate do 7.500,00 kn godišnje, dar u naravi do
1.000,00 kn godišnje i dar za dijete do 15 godina starosti u iznosu 1.000,00 kn po djetetu.
Pravo radnika na ove nagrade uređuje se kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom
o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga
obvezuju, može donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući
propisane porezne uvjete i ograničenja.
Neoporeziva prigodna nagrada, darovi za djecu radnika i neoporeziva nagrada za radne rezultate
isplaćuju se na zaštićeni račun na kojemu se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima.
Iskazivanje u obrascu JOPPD plaća isplaćenih na temelju sudskih presuda
Od 7. rujna 2022., na temelju dopune čl. 82. Pravilnika o porezu na dohodak, uvedeno je
pojednostavljenje u načinu iskazivanja plaća isplaćenih na temelju sudskih presuda. Plaće koje se
isplaćuju po sudskim presudama iskazuju se u obrascu JOPPD i u slučaju kad tuženik dobrovoljno
izvršava pravomoćnu presudu i u slučaju kad tužitelj naplaćuje dosuđenu plaću u ovršnom postupku.
Ako se radniku ili bivšem radniku isplaćuje plaća za prethodna porezna razdoblja na temelju sudske
presude, sudske nagodbe, izvansudske nagodbe, arbitražne odluke prema posebnom propisu, rješenju
službeničkih sudova ili nagodbe sklopljene u postupcima za mirno rješavanje sporova, doprinosi se
obračunavaju prema propisima koji su bili na snazi u razdoblju na koje se odnosi plaća. Obračun
poreza na dohodak za plaće dospjele u prethodnim poreznim razdobljima, ovisi o tome je li dosuđena
neto ili bruto svota plaće. Ako je dosuđena bruto svota plaće, obveza poreza na dohodak i prireza
se utvrđuje prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme dospijeća neisplaćene plaće, uz godišnji
obračun poreza za poreznu godinu u kojoj je plaća dospjela.
Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Ako su ispunjeni razlozi i uvjeti propisani Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu
na dohodak, poslodavci su obvezni tijekom mjeseca prosinca tekuće godine, a najkasnije do 31.
prosinca, za svoje radnike sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnoga rada.
Sastavljanjem godišnjeg obračuna omogućavaju im korištenje poreznih prava koja nisu iskoristili
tijekom godine.
U ovom članku autorica na primjerima pojašnjava razloge i uvjete za sastavljanje godišnjeg obračuna
poreza na dohodak i pravila njegovog iskazivanja u obrascu JOPPD.
Naknada za korištenje privatnih automobila za službene svrhe u javnim i državnim službama od 1. listopada 2022.
Od 1. listopada 2022. naknada za korištenje privatnog automobila za službene svrhe u javnim
službama iznosi 3,00 kn po prijeđenom km i isplaćuje se zaposleniku kojemu je od strane odgovorne
osobe odobreno korištenje privatnog automobila za službeno putovanje ili za obavljanje službenih
poslova u mjestu (locco vožnja). Pravo zaposlenih u javnim službama na naknadu za korištenje
privatnog automobila uređeno je čl. 66. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike
u javnim službama, a naknada je određena u visini neoporezivog iznosa.
U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike nema posebne odredbe o visini naknade
za korištenje privatnog automobila u službene svrhe pa se nakon povećanja neoporezivog iznosa i
automatskog povećanja ovoga prava u javnim službama, otvaraju dvojbe o visini istog materijalnog
prava za državne službenike i namještenike.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka kojega zaposlenici javnih ustanova i državni službenici
i namještenici ostvaruju po osnovi naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe,
analiziraju se porezna obilježja drugih povezanih troškova, obvezne evidencije, način isplate primitka
te tehnika i način obavještavanja Porezne uprave o isplaćenim naknadama.