Povoljnije pravo na dnevnice za zaposlene u školstvu i socijalnoj skrbi
Zaposlenici javnih službi ostvaruju pravo na dnevnice i ostale troškove službenih putovanja na temelju
čl. 62. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Iako je visina
dnevnice izjednačena s neoporezivom svotom dnevnice, uvjeti za ostvarivanje prava na dnevnicu u
javnim službama su povoljnije uređeni jer nije propisan uvjet udaljenosti od najmanje 30 km. Ako se
isplaćuje dnevnica za putovanje u drugo mjesto, a nije ispunjen uvjet udaljenosti od najmanje 30 km,
isplaćena svota dnevnice oporezuje se kao plaća.
Uz tu povoljnost, neki zaposlenici ustanova osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i
zaposlenici ustanova socijalne skrbi prema granskim kolektivnim ugovorima tih djelatnosti pri isplati
dnevnica ostvaruju i dodatne pogodnosti. U svim slučajevima kada nisu ispunjeni uvjeti za isplatu
neoporezive dnevnice, primitak ostvaren pod nazivom dnevnica oporezuje se kao plaća.
Rad na izdvojenom mjestu i rad na daljinu
Pandemijsko vrijeme uvelo je promjene u odnosima radnika i poslodavaca, samim time i zakonodavaca.
Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim
razvojem novih tehnologija koje pridonose drugačijim navadama u poslovanju. Transparentnost i
predvidivost rada, ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba radnika trendovi su koji
se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorijenjenim u Direktivama. U članku autori obrađuju
temu rada na izdvojenom radnom mjestu i rad na daljinu s pravnog i računovodstvenog aspekta.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.
Ugovaranje i isplata odnosno neisplata plaće članu uprave i izvršnom direktoru
Značajan dio najnovijih izmjena i dopuna Zakona o radu odnosi se na definiranje, ugovaranje i
isplatu plaće radniku. U tom smislu, otvorila su se i brojna pitanja vezana za ugovaranje i isplatu
plaće članovima uprave i izvršnim direktorima posebno u situacijama kada su isti i jedini zaposlenici
društva. Je li članovima uprave dopušteno isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa minimalne plaće
propisane zakonom, je li dopušteno odricanje od plaće i kako bruto plaću uskladiti s odredbama
Zakona o doprinosima, pročitajte u tekstu koji slijedi.
Plaća i ostali primici radnika prema izmijenjenom Zakonu o radu
Od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama i dopunama Zakona o radu uvedena je obveza ugovaranja
odnosno određivanja plaće u bruto iznosu i propisane su sankcije za poslodavce koji postupe protivno
ovoj obvezi. Propisana je struktura plaće za obavljeni rad i obvezni dodaci koji povećavaju osnovnu
odnosno ugovorenu plaću te najmanja visina dodatka za rad nedjeljom. Uvedena je novina prema
kojoj naknada plaće u slučaju zastoja u poslu uslijed izvanrednih okolnosti može iznositi 70 % prosječne
plaće koju je radnik ostvario u prethodna tri mjeseca. Rok za isplatu plaće i naknade plaće više ne
može biti duži od 15. u mjesecu za plaću za prethodni mjesec. Proširen je krug primitaka za koje je
poslodavac dužan radniku uručiti obračun isplaćenog primitka.
U članku se daje pregled novih i izmijenjenih odredbi Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava,
u dijelu kojim se uređuje pravo radnika na plaću.
Korištenje privatnog automobila za službene svrhe u javnim i državnim službama
Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, zaposlenik
kojemu je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu u iznosu
0,40 eura po prijeđenom kilometru. U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike
nije uređena visina naknade za korištenje privatnog automobila za službene svrhe, ali je ugovoreno
načelo jednakosti prava u javnim i državnim službama pa i u državnim službama naknada iznosi do
0,40 eura po kilometru.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka koji fizička osoba ostvaruje po osnovi naknade za
korištenje privatnog automobila u službene svrhe, analiziraju porezna obilježja drugih povezanih
troškova, obvezne evidencije, način isplate primitka te tehnika i način obavještavanja Porezne uprave
o isplaćenim primicima.
Naknada troškova radniku koji radi na izdvojenom mjestu rada
Izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su na snazi od 1. siječnja 2023. godine proširene su odredbe
o uvjetima pod kojima radnik može poslove svog radnog mjesta obavljati u privatnom prostoru koji
nije prostor poslodavca. Pri tome Zakon o radu razlikuje rad na daljinu od rada na izdvojenom mjestu
rada. Rad na daljinu i rad na izdvojenom mjestu rada može biti ugovoren kao stalan, privremen
ili povremen. Ugovaranje obveze nadoknade troškova koji nastaju radniku je obvezno kod rada na
izdvojenom mjestu rada, ali samo ako je takav rad stalan ili u mjesecu traje više od sedam dana.
Kod ugovaranja rada na daljinu nije obvezno, ali je dozvoljeno ugovoriti obvezu naknade troškova
radniku.
Usporedno s tim novinama, na temelju izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak, uvedena
je neoporeziva novčana paušalna naknada radniku koji na temelju dogovora s poslodavcem radi na
izdvojenom mjestu rada. Poslodavac može radniku za svaki dan rada na izdvojenom mjestu rada
neoporezivo isplatiti paušalnu naknadu troškova u iznosu do 3,98 eura po danu, ali najviše do 66,37
eura mjesečno. Primitak se iskazuje u obrascu JOPPD koji poslodavac dostavlja Poreznoj upravi. Za
rad na daljinu nema mogućnosti isplate neoporezive naknade troškova radniku.
Obračun dodataka na minimalnu plaću za zaposlene u državnim i javnim službama
Minimalna mjesečna plaća radnika zaposlenog s punim radnim vremenom za 2023. godinu iznosi
700,00 eura bruto i primjenjuje se počevši od plaće za siječanj 2023. godine. U minimalnu plaću se
ne uključuju dodaci na koje radnik ima pravo za rad nedjeljom, za rad u dane blagdana i neradne
dane propisane posebnim zakonom, za noćni rad, za rad u otežanim uvjetima, niti uvećana plaća za
prekovremeni rad.
Od 1. siječnja 2023. godine, na temelju izmijenjenog čl. 90. st. 5. Zakona o radu, dodaci koji se ne
uključuju u minimalnu plaću ne smiju biti obračunani na osnovicu manju od minimalne plaće. Svi ostali
dodaci na koje zaposlenik ostvaruje pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i/ili ugovoru o
radu, obračunavaju se na osnovicu kako je propisano aktom kojim je uređen određeni dodatak na plaću.
Ispravci i nadopuna Obrasca JOPPD dostavljenog u kunama
Obveza svakog isplatitelja je redovito dostavljati Obrazac JOPPD s točno iskazanim podacima o
izvršenim isplatama. Točnost iskazanih podataka: obuhvat primitka, vrstu primitka, obračun i iznose
javnih davanja ili status u obveznom osiguranju osobe vrlo je važna kako se porezni obveznik ne bi
doveo u nepovoljan položaj ili ostvario neko pravo koje mu ne pripada. Stoga je važno nakon što se
greška utvrdi, ispraviti grešku u obrascu te ga nadopuniti ispravnim podacima. U članku donosimo
prikaz kako treba postupiti ako se nakon 1. siječnja 2023., od kada je uveden euro kao nacionalna
valuta plaćanja, ispravljaju i nadopunjuju obrasci dostavljeni u kunama s oznakama izvješća 22xxx,
21xxx i 20xxx.
Pravo zaposlenih i samozaposlenih roditelja na rodiljne i roditeljske potpore
Hrvatski sabor je 16. prosinca 2022. godine po hitnom postupku usvojio Zakon o rodiljnim i roditeljskim
potporama1 koji se primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine.
U odnosu na Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama2, koji se je primjenjivao do kraja 2022.
godine, novim Zakonom su, između ostaloga, povećani iznosi pojedinih novčanih potpora, izmijenjeno
je razdoblje trajanja prethodnog osiguranja kao uvjeta za ostvarivanja prava iz sustava rodiljnih i
roditeljskih potpora, uvedeno je pravo na dopust drugog posvojitelja koje je istovjetno očinskom
dopustu zaposlenog ili samozaposlenog oca, utvrđeni su uvjeti za korištenje neiskorištenog dijela
rodiljnog i roditeljskog dopusta zbog prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja
djelatnosti itd.
U ovom članku autorica pojašnjava prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja na rodiljne i roditeljske
potpore i uvjete uz koje, tijekom korištenja tih prava, ostvaruju pravo na propisane novčane potpore.
Sustav plaća, naknada i ostalih materijalnih prava zaposlenih u državnim i javnim službama na početku 2023. godine
Prema dodacima kolektivnim ugovorima javnog sektora koji se primjenjuju od 1. listopada 2022.
godine, osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika i službenika i namještenika
zaposlenih u ustanovama javnih službi od 1. siječnja 2023. godine iznosi 884,39 eura, a od 1. travnja
2023. godine 902,08 eura mjesečno bruto. Od te se osnovice određuje i visina otpremnine za odlazak
u mirovinu. Na visinu plaća određenih zaposlenika utječu novine uvedene izmjenama Zakona o radu,
u vezi s dodatkom na plaću za rad nedjeljom i osnovicom za obračun dodataka koji se ne uključuju u
minimalnu plaću.
Osnovice za određivanje plaća državnih dužnosnika i plaća sudaca i drugih nositelja pravosudnih
dužnosti nisu izmijenjene u 2023. godini. Plaće državnih dužnosnika određuju se uz primjenu osnovice
od 516,29 eura mjesečno bruto, a plaće sudaca i drugih nositelja pravosudnih dužnosti prema osnovici
u iznosu 625,20 eura mjesečno bruto.
Naknade, nagrade, potpore i pomoći za zaposlene u državnim i javnim službama se u 2023. godini
određuje na temelju kolektivnih ugovora sklopljenih u 2022. godini, na rok od četiri godine. U javnim
službama se i nadalje, sve do sklapanja novih, primjenjuju granski kolektivni ugovori iz prethodnog
četverogodišnjeg ciklusa. Visina određenih materijalnih prava određuje se prema proračunskoj
osnovici koja u 2023. godini iznosi 441,44 eura, a visina jubilarnih nagrada od osnovice koja za prava
ostvarena u 2023. godini iznosi 238,90 eura.