Regres za godišnji odmor za 2022. godinu u državnim i javnim službama
Državni službenici i namještenici i službenici i namještenici u javnim službama ostvaruju za 2022.
godinu pravo na regres za godišnji odmor prema Kolektivnom ugovoru za državne službe odnosno
prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe koji se primjenjuju od 1. svibnja 2022. godine.
Visina regresa određena je u svoti od 1.500,00 kn po zaposleniku, a uvedene su novine pri isplati
regresa zaposlenicima javnih službi koji rade s nepunim radnim vremenom.
Godišnji odmor, naknada plaće i regres za 2022. godinu
U 2022. godini nema promjena u propisima koji uređuju pravo radnika na godišnji odmor, niti
promjena u propisima kojima se uređuje visina i porezna obilježja primitaka povezanih s pravom na
godišnji odmor odnosno korištenjem toga prava.
Obveze poslodavaca prema Kolektivnom ugovoru za ugostiteljstvo sklopljenom u travnju 2022. godine
Kolektivni ugovor ugostiteljstva sklopljen je 11. travnja 2022. godine, a primjenjuje se od 1. travnja
2022. godine, osim ugovorenih plaća koje se primjenjuju od 1. lipnja 2022. godine. Sklopljen je
na određeno vrijeme do 31. prosinca 2023. godine i obvezuje poslodavce koji su članovi Hrvatske
udruge poslodavaca – Udruge ugostiteljstva i turizma. U tijeku je postupak pribavljanja mišljenja
poslodavaca i utvrđivanje postoji li javni interes za proširenje Kolektivnog ugovora ugostiteljstva i na
poslodavce i radnike koji nisu članovi stranaka koje su sklopile Ugovor. Odluku o proširenoj primjeni
Kolektivnog ugovora ugostiteljstva ovlašten je donijeti ministar nadležan za rad i radne odnose.
U članku se daje osvrt prava radnika i obveze poslodavaca određene Kolektivnim ugovorom
ugostiteljstva.
Novine u pravima zaposlenih prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe od 1. svibnja 2022. godine
Od 1. svibnja 2022. primjenjuje se Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim
službama, potpisan 6. svibnja 2022., sklopljen na rok od četiri godine. Novim TKU-om za javne službe
povećana je osnovica za određivanje osnovne plaće i od 1. svibnja 2022. godine i iznosi 6.286,29 kn
bruto mjesečno. Zadržana su sva prava službenika i namještenika koja su bila ugovorena prethodnim
Ugovorom, s tim da su neka prava proširena, a neka dosadašnja prava detaljnije uređena. Najveće
su promjene u visini i uvjetima za ostvarivanje naknade troškova prijevoza za dolazak na posao i
odlazak s posla.
Oporezivanje plaća i mirovina poreznih obveznika s priznatim statusom HRVI Domovinskog rata
U postupku razmjene podataka koje vode državna tijela, razmijenjeni su podaci o osobama koje
imaju status hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata s pravom na osobnu invalidninu pa je
tim osobama Porezna uprava po službenoj dužnosti u PK karticu upisala pravo na uvećanje osobnog
odbitka po osnovi invalidnosti određeno faktorom 1,5.
U članku se daje prikaz olakšica u sustavu poreza na dohodak na koje imaju pravo stjecatelji plaća
i mirovina kojima je rješenjem nadležnih tijela prema posebnim propisima priznat status HRVI
Domovinskog rata, uz primjere olakšica koje se međusobno kumuliraju i olakšica koje se međusobno
isključuju
JOPPD obrazac za neisplaćenu plaću i obveze poslodavca
Ako poslodavac do posljednjeg dana u mjesecu ne isplati plaću za prethodni mjesec, dužan je radniku
izdati potvrdu o neisplaćenoj plaći koja je ovršna isprava. Posljednjeg dana u mjesecu dospijeva mu
obveza doprinosa i poreza na dohodak prema ukupnoj plaći koju duguje radniku i dužan je Poreznoj
upravi dostaviti obrazac JOPPD sa zaduženjem za doprinose i porez na dohodak. Obveza se odnosi na
sve zaposlene radnike, uključujući zaposlene članove uprave.
Prvog radnog dana iza toga, poslodavac je dužan zatražiti prisilnu naplatu neisplaćene plaće i naknade
plaće za sve radnike, osim za članove uprave. Ako na računu nema sredstava za prisilnu isplatu pa ga
Financijska agencija blokira, dužan je od Agencije za osiguranje radničkih tražbina zatražiti isplatu
minimalnih plaća za sve radnike, osim za članove uprave. Kad agencija radnicima isplaćuje bruto
minimalne plaće, Agencija plaća i doprinose na plaću. O plaćama isplaćenima od strane Agencije,
poslodavac izvještava Poreznu upravu na obrascu JOPPD. Iznose plaća i doprinosa na plaću koje je
isplatila Agencija, poslodavac je dužan vratiti Agenciji.
Visina i porezna obilježja otpremnina u državnim i javnim službama
Visina otpremnine za odlazak u mirovinu za zaposlene u državnim tijelima i javnim službama
propisana je u visini dvije osnovice za određivanje osnovne plaće važeće na zadnji dan radnog odnosa
službenika i namještenika.
Visina otpremnine za prestanak radnog odnosa bez krivnje radnika nije jednaka u državnim tijelima i
javnim službama. U državnim službama svi zaposlenici kojima je radni odnos prestao zbog poslovno
ili osobno uvjetovanog razloga imaju pravo na otpremninu u visini značajno povoljnijoj od iznosa
propisanog Zakonom o radu. U javnim službama pravo na povoljniju svotu otpremnine ostvaruju
samo zaposlenici s 30 i više godina radnog staža u javnoj službi, a za one s manje od 30 godina
staža otpremnina se određuje prema Zakonu o radu, ali na način da se povoljnije računaju navršene
godine rada kod poslodavca. Pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu ostvaruju pod jednakim
uvjetima, ali u različitoj visini.
Razdoblja koja produžuju korištenje oslobođenja od obveze doprinosa na plaću
Poslodavac koji na određeno ili neodređeno vrijeme zaposli radnika kojemu je to prvo zaposlenje,
godinu je dana oslobođen obveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a poslodavac koji
na neodređeno vrijeme zaposli radnika mlađeg od 30 godina, pet je godina oslobođen te obveze.
Razdoblje korištenja ove olakšice produžuje se za vrijeme u kojemu je radnik ostvarivao naknadu na
teret Državnog proračuna RH.
Ministarstvo financija je objavilo mišljenje kojim se detaljnije pojašnjavaju razdoblja koja
poslodavcima produžuje korištenje propisanih olakšica.
Iskazivanje naknade za bolovanje i roditeljskih naknada u obrascu JOPPD
Za razdoblja u kojima ne radi iz opravdanih razloga propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom
osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće. Prema kriteriju na čiji se teret naknada isplaćuje, tko
je isplaćuje, a posljedično tomu i kakvo je porezno obilježje isplaćenog iznosa naknade, razlikujemo:
– naknadu plaće za bolovanje koja tereti poslodavca i koja je u poreznom smislu izjednačena s plaćom
(bolovanje osiguranika za prva 42 kalendarska dana spriječenosti za rad, bolovanje invalida rada za
prvih 7 kalendarskih dana spriječenosti i dr.)
Naknada za pripravnost zaposlenima u javnom sektoru
U nekim djelatnostima državnih i javnih službi te u djelokrugu rada lokalnih jedinica, zbog prirode tih
djelatnosti nužno je raspored rada zaposlenih urediti na način da su u određenim razdobljima izvan
radnog vremena, u pripravnosti. Zaposlenik u pripravnosti ne radi, a ima pravo na naknadu koja se
prema poreznim propisima smatra plaćom.