Primici učenika srednjih škola koji povremeno rade preko ovlaštenih posrednika
Izmjenama Zakona o tržištu rada koje su na snazi od 1. siječnja 2025. godine propisani su uvjeti
pod kojima srednjoškolske ustanove mogu obavljati posredovanje u zapošljavanju redovitih učenika
srednjih škola i način utvrđivanja minimalne zarade učenika po satu rada. Za rad u 2025. godini
najniža neto satnica učenika srednje škole koji radi preko posrednika iznosi 6,06 eura. Učenik koji
radi nedjeljom, blagdanom i neradnim danom prema posebnim propisima, ima pravo na povećanje
satnice za 50 %.
Redoviti učenici srednjih škola mogu raditi samo u vrijeme školskih praznika. Njihovo radno
angažiranje više je u svrhu stjecanja radnih navika i praktičnih iskustava, a manje ih se angažira
umjesto zapošljavanja radnika u radni odnos. Međutim, u ljetnim mjesecima se zbog nedostatka
radnika na hrvatskom tržištu rada sve više koristi rad učenika srednjih škola.
Regres za godišnji odmor u 2025. i primici za plaćanje ugostiteljskih i turističkih usluga
Poslodavac je dužan radniku isplatiti regres za godišnji odmor ako je mu ta obveza uređena kolektivnim
ugovorom koji ga obvezuje, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavci koji prema izvorima
radnog prava nemaju obvezu isplate regresa, mogu o tome donijeti odluku.
Ako se regres isplaćuje kao neoporeziva prigodna nagrada, i u 2025. je ograničen na 700,00 eura
po radniku godišnje. Neoporezivi iznos prigodne nagrade ne ovisi o ugovorenom radnom vremenu
i može se pod istim uvjetima isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima koji rade s nepunim
radnim vremenom. U obrascu JOPPD se za isplatu neoporezive prigodne nagrade koja se odnosi na
tekuću godinu koristi šifra 22, a obrazac treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka ili
sljedeći radni dan.
Poslodavci mogu radniku uplatiti do 400,00 eura neoporezivo na Hrvatsku turističku karticu kojom
radnik može plaćati ugostiteljske i turističke usluge na područja cijele Hrvatske. Neoporezivi primitak
namijenjen za podmirivanje ugostiteljskih i turističkih usluga povezanih s odmorom radnika se u
obrascu JOPPD iskazuje uz korištenje šifre 69.
Plaća i ostali primici sezonskih radnika zaposlenih na određeno ili neodređeno vrijeme
Poslodavac koji obavlja sezonsku djelatnost može zaposliti radnika na određeno vrijeme u trajanju
do devet mjeseci, pri čemu se za sezonski rad na određeno vrijeme ne primjenjuju sva ograničenja
propisana za ugovore o radu na određeno vrijeme. Ako se s radnikom sklopi ugovor za stalne sezonske
poslove, poslodavac preuzima obvezu plaćanja doprinosa za radnikovo produženo mirovinsko
osiguranje u razdoblju između dva radna odnosa na određeno vrijeme. Ako se ugovor o radu za
stalne sezonske poslove sklopi na neodređeno vrijeme, poslodavac se mora s radnikom sporazumjeti
o njegovom statusu u razdoblju između dviju sezona dok nema potrebe za radom.
Radnik zaposlen na određeno vrijeme ima za razdoblje trajanja radnog odnosa pravo na plaću,
naknadu plaće, naknade troškova, nagrade i druge primitke pod jednakim uvjetima kao ostali radnici
zaposleni kod istog poslodavca. Radnik zaposlen na neodređeno vrijeme ima sva novčana prava iz
radnog odnosa, osim za razdoblje između dviju sezona kada nema pravo na plaću.
Naknada lokalnih dužnosnika nakon prestanka mandata
Lokalni dužnosnici kojima je nakon izbora provedenih u svibnju 2025. godine istekao mandat i nisu
izabrani na drugu dužnost, imaju pravo na novčanu naknadu i staž osiguranja u trajanju do šest
mjeseci od dana isteka mandata. Naknada se određuje u visini plaće koju je dužnosnik ostvario u šest
mjeseci prije prestanka obnašanja dužnosti. Pravo na naknadu imaju i dužnosnici koji ispunjavaju
uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu. Ako se bivši lokalni dužnosnik tijekom toga razdoblja
zaposli, započne profesionalno obavljati drugu dužnost ili ostvari pravo na mirovinu, prestaje mu
pravo na naknadu.
Plaće, naknade i ostali primici općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika
Izabrani općinski načelnici, gradonačelnici i župani i njihovi zamjenici imaju pravo izabrati obavljanje
te dužnosti u profesionalnom statusu ili volonterski. Tijekom trajanja mandata, odluku mogu
promijeniti, o čemu su dužni pisanim putem obavijesti predstavničko tijelo lokalne jedinice.
Visinu plaće lokalnih dužnosnika koji tu dužnost obavljaju profesionalno i iznos naknade na koju
imaju pravo dužnosnici koji izabranu funkciju obavljaju volonterski, određuje predstavničko tijelo
lokalne jedinice vodeći računa o ograničenjima propisanim Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi.
Stjecanje prava i korištenje plaćenog godišnjeg odmora za 2025. godinu
Pravo na plaćeni godišnji odmor je pravo koje radnik ostvaruje za svaku kalendarsku godinu. Većina
radnika ostvaruje pravo na puni godišnji odmor, a radnici kojima radni odnos prestaje u toku godine
i radnici koji su u kalendarskoj godini kod poslodavca radili kraće od šest mjeseci ili im to nije bio
jedini radni odnos u godini, ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Odluku o razdoblju
korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako je to moguće i
potrebe i želje radnika. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po vlastitoj želji, uz
obvezu da o tome tri dana ranije obavijesti poslodavca. U nekim kolektivnim ugovorima pravo na
korištenje godišnjeg odmora po želji radnika, uređeno je povoljnije.
Visina naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u
prethodna tri mjeseca.
Očinski dopust/dopust drugog posvojitelja
Od 1. ožujka 2025. godine očinski dopust traje 20 radnih dana za rođeno jedno dijete odnosno 30
radnih dana za rođene blizance ili istodobno rođenje više djece. Za razliku od ostalih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora, očinski dopust se računa u radnim danima, a ne u kalendarskim. Što
sve trebate znati o ostvarivanju prava na očinski dopust, njegovoj prijavi putem obrasca JOPPD,
izračunu naknade i ostalim važnim detaljima – saznajte u nastavku.
Naknada troška prijevoza na posao i s posla – kako postupiti u slučaju besplatnog prijevoza?
Naknada troškova prijevoza na posao i s posla jedan je od najčešćih oblika naknada koje poslodavci
isplaćuju svojim radnicima iako Zakon o radu ne propisuje izričitu obvezu njezina isplaćivanja. Pri
utvrđivanju uvjeta i visine naknade, ključnu ulogu imaju porezni propisi jer upravo oni određuju koji
se dio naknade smatra neoporezivim, a koji prelazi taj prag i podliježe oporezivanju kao primitak od
nesamostalnog rada. U praksi se sve češće postavlja pitanje – kako postupiti u situacijama kada je
radnicima dostupan besplatan javni prijevoz, primjerice onaj koji subvencioniraju lokalne jedinice? O
tom pitanju očitovao se i Središnji ured Porezne uprave pružajući smjernice o tome pod kojim uvjetima
se takva naknada može isplatiti. U nastavku članka donosimo pregled: kolika naknada može biti
neoporeziva, kako kombinirati više vrsta prijevoza (npr. međumjesni i besplatni mjesni prijevoz) te
kako o navedenim isplatama (neoporezivim i oporezivim) pravilno izvijestiti preko Obrasca JOPPD.
Obveza doprinosa u obrascu JOPPD za razdoblja za koja radnik nema pravo na plaću
Podaci koje poslodavac za radnika osiguranog po osnovi radnog odnosa iskazuje u obrascu JOPPD prate
status u osiguranju radnika, od datuma prijave do datuma odjave u matičnoj evidenciji osiguranika
koju za sve osigurane osobe vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Cijelo razdoblje provedeno
u osiguranju se, ovisno o statusu radnika, prati u obrascu JOPPD kako bi Porezna uprava kontrolirala
osnovicu i obračunane doprinose za razdoblja za koja je propisana obveza doprinosa, za razdoblja u
kojima poslodavcu miruje obveza doprinosa i za razdoblja za koja nema obveze plaćanja doprinosa.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD za razdoblja
kad radnik nema pravo na plaću niti pravo na naknadu plaće, s naglaskom na razlikovanje slučajeva
za koje se na stranici B za označavanje vrste primitka/obveze doprinosa koristi šifra 0045 i plaćaju
doprinosi na najnižu osnovicu i slučajeve kada se koristi šifra 0046 bez obveze doprinosa.
Naknada članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na lokalnim izborima 2025. godine
Odlukama Vlade RH određena je visina naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima
izbornih povjerenstava i visina naknade predsjednicima, potpredsjednicima i članovima biračkih
odbora za rad na provođenju lokalnih izbora 2025. godine.
Naknada članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora za rad na provođenju lokalnih izbora
smatra se primitkom od drugog dohotka i podliježe obvezi doprinosa i poreza na dohodak. Isplaćene
naknade se iskazuju u obrascu JOPPD, a neto svota primitka obvezno doznačuje na bankovni račun
stjecatelja.