Zapošljavanje umirovljenika u školstvu i ograničenja prema posebnom zakonu
Zakonom o mirovinskom osiguranju pojednostavljeni su postupci zapošljavanja korisnika mirovine
do polovine punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine. Od 1. siječnja 2026. godine
dozvoljeno je, uz propisane uvjete, zapošljavanje umirovljenika na više od polovine sve do punog
tjednog radnog vremena, ali tada uz isplatu umanjene mirovine. Mirovinski propisi omogućavaju
zapošljavanje korisnika mirovine uz istovremeno primanje pune ili djelomične mirovine, a ako
postoji dogovor poslodavca i radnika prema Zakonu o radu nema ograničenja dobne granice za
radni odnos. No u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja primjenjuju se posebni
propisi prema kojima se umirovljenici mogu zapošljavati uz uvjete propisane Zakonom o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
U članku se obrađuju posebni uvjeti zasnivanja radnog s korisnikom mirovine propisani za ustanove
osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, plaća, naknada plaće i ostala materijalna prava
korisnika mirovine zaposlenog u školstvu te rad na temelju ugovora o djelu.
Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor
Poslodavac je dužan radniku kojemu je prestao ugovor o radu, a radnik nije iskoristio godišnji odmor
na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Radnik ima pravo na
naknadu za neiskorišteni godišnji odmor neovisno o razlogu i načinu prestanka radnog odnosa.
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor ne može iznositi manje od prosječne mjesečne plaće radnika
u prethodna tri mjeseca, razmjerno broju dana godišnjeg odmora na koji je radnik stekao pravo,
a nije ga iskoristio. U poreznom je smislu izjednačena s isplatom plaće i podliježe plaćanju javnih
davanja kao ostali primitak, bez mogućnosti korištenja oslobođenja i olakšica pri plaćanju obveznih
doprinosa.
U članku se obrađuje način određivanja visine naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji radnik
ima pravo, način isplate, iskazivanje u propisanim evidencijama i obveze poslodavca koji ne isplati
naknadu do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza.
Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2025. godinu
Svrha godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada kojeg poslodavci obvezno
sastavljaju tijekom prosinca (najkasnije 31. prosinca) za svoje radnike je omogućiti radnicima
korištenje poreznih prava koja iz nekog razloga nisu iskoristili tijekom godine, zatim izravnanje
porezne osnovice koje može rezultirati povratom više plaćenog poreza ili razlikom za uplatu. Autorica
objašnjava uvjete i razloge za sastavljanje godišnjeg obračuna s posebnim naglaskom na učinak
promjena poreznih stopa tijekom 2025. (npr. u Zagrebu od ožujka).
Naknada za korištenje privatnog automobila u državnoj službi i javnim službama
Pravo zaposlenih u javnim službama na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
uređeno je čl. 76. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama, a naknada je
određena u visini neoporezivog iznosa. U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike
nije ugovoreno pravo zaposlenih na naknadu za korištenje privatnog automobile u službene svrhe.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka kojega zaposlenici javnih ustanova i državni
službenici i namještenici ostvaruju po osnovi naknade za korištenje privatnog automobila u službene
svrhe, analiziraju se porezna obilježja drugih troškova povezanih s korištenjem privatnog osobnog
automobila, obvezne evidencije, način isplate primitka te tehnika i način obavještavanja Porezne
uprave o isplaćenim naknadama.
Putni troškovi i dnevnice vanjskih suradnika u neprofitnim organizacijama
Isplata neoporezivih primitaka, poput dnevnica za službena putovanja, u pravilu se veže uz
zaposlenike isplatitelja. Međutim, porezni propisi omogućuju određenu fleksibilnost i kada je riječ o
osobama izvan radnog odnosa koje za isplatitelja obavljaju poslove. Neprofitne organizacije tako,
pod jasno propisanim uvjetima, mogu vanjskim suradnicima isplaćivati neoporezive naknade za
pokriće troškova službenih putovanja.
Naknada plaće za bolovanje do 42 dana – isplata na teret poslodavca
Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede ostvaruje pravo na naknadu plaće
za vrijeme bolovanja. Trošak naknade ovisno o dužini trajanja raspoređuje se između poslodavca i
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Poslodavac snosi trošak naknade plaće za prvih
42 dana privremene nesposobnosti za rad (odnosno 7 dana kada je riječ o radnicima – invalidima
rada). Nakon isteka tog razdoblja, poslodavac i dalje isplaćuje naknadu, ali sredstva za isplatu
osigurava HZZO. Od ovoga pravila postoje određene iznimke, primjerice za radnike koji su navršili 70
godina života te za radnike upućene na rad u treću državu, gdje je trošak naknade isključivo na teret
poslodavca za cijelo vrijeme trajanja privremene nesposobnosti.
Visina naknade plaće za prvih 42 dana bolovanja uređuje se izvorima radnog prava na razini
poslodavca, uz poštovanje ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju i primjenu načela
povoljnijeg prava za radnika.
Drugi dohodak i neoporezivi primici za rad na povremenim poslovima u poljoprivredi i ribarstvu
Zakon o tržištu rada uređuje pojednostavljeni način zapošljavanja radnika u poljoprivredi radi
obavljanja povremenih i privremenih poslova. Pojednostavljenje se odnosi na način sklapanja ugovora
o radu i plaćanje obveznih doprinosa te povoljniji porezni tretman isplaćenih zarada. Zapošljavanje
na dnevne ugovore o radu mogu koristiti i poslodavci ribari.
Radnik koji prema Zakonu o tržištu rada radi na temelju dnevnih ugovora o radu, može raditi do
90 dana u godini, a poslodavac za njega plaća doprinose kupnjom vrijednosnog kupona. Ostvarena
zarada oporezuje se kao drugi dohodak, po stopi od 10 % i smatra se konačnim dohotkom.
Nova pravila za poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom
Od 1. rujna 2025. primjenjuju se nova pravila za dodjelu subvencija poslodavcima koji zapošljavaju
osobe s invaliditetom. Najvažnije novine odnose se na redefiniranje osnovica za subvencije plaća
i doprinosa, novo ograničenje za potpore male vrijednosti te uvođenje uvjeta minimalnog radnog
vremena za ostvarenje poticaja. U članku se daje pregled novina.
Osnovica za naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti za rad
Članak obrađuje pitanje utvrđivanja osnovice za naknadu plaće na teret HZZO-a tijekom privremene
nesposobnosti za rad. Naglasak je na razlikovanju redovne mjesečne plaće od drugih povremenih ili
prigodnih isplata koje se ne uračunavaju u osnovicu za naknadu plaće. Posebno se razmatra pitanje
razlike u naknadi plaće koju poslodavac isplaćuje temeljem kolektivnog ugovora. Zaključuje se da se u
osnovicu uračunavaju isključivo isplate koje se mogu iskazati u satima rada na teret poslodavca, dok
druge naknade – uključujući i razliku prema kolektivnom ugovoru isplaćenu za sate za koje se prema
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju naknada isplaćuje na teret HZZO-a – ne ulaze u osnovicu.
Novi najviši iznosi naknade za bolovanje na teret HZZO-a
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br.
105/25.), od 1. kolovoza 2025. povećava se najviši iznos naknade plaće za bolovanje na teret nositelja
obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO) i iznosi 995,45 eura mjesečno. Novi limit naknade na teret
HZZO-a počinje se primjenjivati od naknade plaće za kolovoz 2025., koja se u pravilu isplaćuje u
rujnu. Povećani limit najvišeg iznosa naknade na teret HZZO-a odnosi se na osiguranike zatečene na
bolovanju i na nove osigurane slučajeve.
Od 1. kolovoza 2025. godine mijenja se visina naknade u slučaju spriječenosti za rad zbog njege
djeteta do 7 godina starosti. Naknada se određuje u visini 100 % satne osnovice plaće isplaćene u
prethodnih šest mjeseci, ali najviše 995,45 eura mjesečno.
Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret HZZO-a treba paziti na propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog
osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade
i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju, u članku pokazujemo primjere
obračuna naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac
radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži refundaciju od HZZO-a.