Prestanak djelatnosti obrtnika/ samostalne djelatnosti obveznika poreza na dobit
Prestanak obavljanja djelatnosti obrtnika ili nositelja samostalne djelatnosti koja je oporeziva
porezom na dobit zahtijeva provedbu jasno definiranih računovodstvenih i poreznih postupaka. Bez
obzira na razloge prestanka, obveznik je dužan zatvoriti poslovne knjige, uskladiti imovinu i obveze,
provesti završne obračune te podnijeti propisana izvješća Poreznoj upravi i drugim nadležnim tijelima.
U praksi upravo faza zatvaranja djelatnosti otvara niz specifičnih pitanja – od evidentiranja zaliha
i dugotrajne imovine, preko obračuna poreza na dohodak ili poreza na dobit, do primjene poreza
na dodanu vrijednost i obveze podnošenja završnih financijskih izvještaja. Razumijevanje ispravnog
računovodstvenog i poreznog postupanja u ovoj situaciji ključno je za pravilno okončanje poslovanja
i izbjegavanje naknadnih poreznih rizika.
Ovaj članak daje pregled obveza i praktičnih koraka koje je potrebno provesti pri prestanku obavljanja
djelatnosti, s naglaskom na razlike između obrtnika i obveznika poreza na dobit te na najčešće
nedoumice koje se javljaju u praksi.
Fiskalizacija 2.0: Sustavna reforma koja od 1. siječnja 2026. mijenja način poslovanja obrtnika i poduzetnika
Od 1. rujna 2025. godine na snazi je novi Zakon o fiskalizaciji, čime je sustav fiskalizacije u Hrvatskoj
ušao u novu fazu – fiskalizaciju 2.0. Uvođenje fiskalizacije 2.0 od 1. siječnja 2026. predstavlja najveću
regulatornu i tehnološku transformaciju hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva od 2013. godine.
Iako se u javnom prostoru najčešće spominje tek obveza izdavanja e-Računa, stvarna promjena mnogo
je dublja: riječ je o potpunoj reorganizaciji razmjene dokumenata, računovodstvenog evidentiranja
i komunikacije s Poreznom upravom. Novi sustav zahvaća sve poduzetnike – od velikih društava
do najmanjih obrtnika, uključujući paušaliste, koji su dosad bili sustavno izuzeti iz većine digitalnih
obveza.
Kod pojedinih djelatnosti ne očekuju se velike prilagodbe (npr. frizeri, kozmetičari, ugostitelji) dok
u nekim drugim djelatnostima prilagodbe će biti dosta značajne (npr. veleprodaja, proizvodnja, online usluge fizičkim osobama). Cilj novog sustava je digitalizacija procesa, veća transparentnost te
povezivanje fiskalizacije s elektroničkim računima i klasifikacijom prema KPD oznakama (Klasifikacija
proizvoda prema djelatnosti), ali prvo treba nadvladati pripremu, prilagoditi software, educirati se,
obučiti djelatnike, usko surađivati s programerima, računovođom…
Paušalno oporezivanje porezom na dobit
Paušalno oporezivanje porezom na dobit predviđeno je isključivo za obveznike poreza na dobit u
neprofitnom sektoru, koji uključuje neprofitne organizacije i proračun i proračunske korisnike.
Navedeno je omogućeno neprofitnim osobama koje u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi
obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 1.000.000,00 eura te koje ne obavljaju
isključivo gospodarsku djelatnost i čiji prihodi od gospodarske djelatnosti ne prelaze 50 % ukupnih
prihoda. Autor u članku ističe koji porezni obveznici mogu plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu
te na koji način se paušalni porez utvrđuje i plaća te kako se evidentira u poslovnim knjigama.
Pripreme za sastavljanje zadnjeg obračuna PDV-a za 2025. godinu kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
U okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja obveznici PDV-a imaju obvezu napraviti
godišnja usklađenja i ispravke u odnosu na obračune koje su dostavljati tijekom godine. Obveza i način
sastavljanja obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine propisana je čl. 85.
st. 7. Zakona o PDV-u i čl. 173. st. 7. Pravilnika o PDV-u, a u slučaju njegovog nepodnošenja propisane
su i kazne za poreznog obveznika i odgovornu osobu. Prijavu za posljednje razdoblje oporezivanja
za 2025. godinu porezni obveznik predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem e-Porezna
najkasnije do 20. siječnja 2026. godine. Autorica u članku piše o specifičnostima sastavljanja obračuna
PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija kao
obveznika PDV-a.
Obveznici PDV-a – ulazak u sustav PDV-a, prava i obveze nakon prelaska praga
Prag za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2025. godine propisan je u visini 60.000,00 eura. Nakon
ostvarene vrijednosti isporuka iznad tog iznosa porezni se obveznik obvezan upisati u registar
obveznika PDV-a već sljedeći dan. Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se nadležnoj
ispostavi Porezne uprave putem ePorezna popunjavanjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a
(Obrascu P-PDV) radi upisa u registar obveznika PDV-a. Autorica u članku piše o poreznim obveznicima,
obveznom upisu u registar obveznika PDV-a, mogućnosti ispravka neiskorištenog pretporeza te o
obvezama u slučaju ulaska u sustav PDV-a.
Pravno-porezni aspekti rada na izdvojenom mjestu i rad na daljinu
Zakon o radu dugi niz godina poznaje rad na izdvojenom mjestu rada, no pandemijsko vrijeme uvelo
je promjene u odnosima radnika i poslodavaca. Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir
novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim razvojem novih tehnologija koje pridonose
drugačijim navadama u poslovanju.
Transparentnost i predvidivost rada, ali i ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba
radnika trendovi su koji se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorjenjenim u Direktivama
unoseći fleksibilnost potrebnu radnicima i prihvatljivu poslodavcima.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.
Izmjena predujma porezana dohodak od samostalne djelatnosti u 2025. godini
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a utvrđuju dohodak
na temelju poslovnih knjiga i evidencija, dužne su tijekom kalendarske godine kao poreznog razdoblja,
plaćati mjesečni predujam poreza na dohodak. Mjesečni predujam poreza plaća se na temelju
podataka iskazanih u godišnjoj poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje za što Porezna
uprava više ne donosi rješenje. Visina mjesečnog predujma izračunava se primjenom niže stope od
15 % i više stope od 25 %, na način da se porezna obveza utvrđena godišnjim obračunom, podijeli s
brojem mjeseci u kojemu se obavljala samostalna djelatnost.
Međutim, visina tako utvrđenog mjesečnog predujma može se i promijeniti tijekom poreznog
razdoblja, na temelju zahtjeva poreznog obveznika, koji treba sadržavati sve bitne sastojke iz porezne
prijave koji se odnose na prethodno razdoblje tekuće godine ili po službenoj dužnosti ako utvrđeni
predujmovi po godišnjoj poreznoj prijavi ne odgovaraju stvarnim podacima. Zahtjev se podnosi
elektroničkim putem preko sustava ePorezna.
Porezne obveze nasljednika plaće i drugog dohotka
Fizička osoba koja naslijedi primitke koji se isplaćuju nakon smrti radnika, porezni je obveznik za
naslijeđeni dohodak. Obvezni doprinosi iz plaće i na plaću obračunavaju se i plaćaju na ime ostavitelja
i pripisuju mirovinskoj osnovici ostavitelja. Nasljedniku se isplaćeni primitak oporezuje kao dohodak
od nesamostalnog rada. Primici koji bi bili neoporezivi da su isplaćeni ostavitelju, nasljedniku se
također isplaćuju kao neoporezivi primici.
Isplata drugog dohotka nasljednicima ne podliježe obvezi doprinosa, a porez na dohodak se
obračunava za nasljednika kojemu se isplaćuje primitak od drugog dohotka.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca i isplatitelja drugog dohotka koji nakon smrti radnika
odnosno stjecatelja drugog dohotka, njihovim nasljednicima isplaćuju primitke na koje je ostavitelj
stekao pravo.
Korištenje uvećanja osobnog odbitka za uzdržavanog studenta
Studenti su u pravilu punoljetne osobe, mnogi od njih ostvaruju vlastite primitke po raznim osnovama
pa su u praksi primjene propisa o porezu na dohodak i ostvarivanju prava poreznih obveznika na
uvećanje osobnog odbitka česta pitanja vezana uz mogućnost korištenja prava na osobni odbitak za
dijete ili člana obitelji koji kao student ostvaruje određene neoporezive i/ili oporezive primitke.
U članku se na nizu primjera iz prakse obrađuje pravo poreznih obveznika na korištenje osobnog odbitka
za uzdržavane studente te pravo samih studenata na vlastiti osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka.
Zašto su još lani stagnirala ulaganja i što nam donosi regulativa Stup II?
Članak analizira stagnaciju privatnih ulaganja u 2024. pripisujući problem visokim troškovima rada i
energije, kao i zastarjelom Zakonu o poticanju ulaganja (ZoPU). Ključni fokus je na učinku minimalnog
globalnog poreza na dobit (Stup II), koji prijeti poništiti svrhu postojećih hrvatskih poreznih olakšica
jer one nisu klasificirane kao kvalificirani povrativi porezni krediti. Autor predlaže hitnu reformu
ZoPU-a po uzoru na prakse drugih zemalja EU, poput Poljske, Mađarske, Belgije i Irske, kako bi se
poticaji preoblikovali u oblike koji su usklađeni s regulativom Stupa II.