Isplata drugog dohotka i autorskih naknada fizičkim osobama nerezidentima
Prema hrvatskim propisima o obveznim doprinosima i porezu na dohodak, tuzemni isplatitelj drugog
dohotka nerezidentima obvezan je na isplaćeni dohodak obračunati i na propisane račune u Hrvatskoj
uplatiti doprinose i porez na dohodak, osim ako nije drukčije određeno međunarodnim propisima koji
obvezuju Hrvatsku.
Međunarodni propisi koji utječu na obvezu doprinosa su Uredba EZ 883/2004 i dvostrani ugovori o
socijalnom osiguranju koje Hrvatska primjenjuje s određenim državama. Ako isplatitelj raspolaže
potvrdom A-1 ili odgovarajućom potvrdom prema ugovoru o socijalnom osiguranju kojom nerezident,
stranac ili državljanin RH, dokazuje pripadnost socijalnom osiguranju druge države članice EU ili
države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor i uz uvjet da potvrda nije starija od 6 mjeseci,
pri isplati drugog dohotka ne plaćaju se doprinosi.
Za obvezu poreza na dohodak, mjerodavne odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
koje Hrvatska primjenjuje sa 68 država. Ako Hrvatska kao država izvora dohotka nema pravo
oporezivati dohodak nerezidenta ili ima ograničeno pravo oporezivanja toga dohotka, za primjenu
Ugovora isplatitelj treba raspolagati Zahtjevom ovjerenim u državi nerezidenta odnosno, u propisanim
slučajevima, potvrdom o rezidentnosti izdanom u odnosnoj državi. Ove isprave ne smiju biti starije od
12 mjeseci.
Računi i pripreme za fiskalizaciju – specifičnosti kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije bez obzira jesu li obveznici PDV-a ili ne za svaku isporuku
dobara odnosno obavljenu uslugu obvezni su izdati račun s obračunom PDV-a ili s napomenom o
poreznom oslobođenju. Za račune izdane drugim poreznim obveznicima odnosno pravnim osobama,
minimalni sadržaj propisan je čl. 79. Zakona o PDV-u, dok je sadržaj računa izdan krajnjim potrošačima
propisan čl. 62. Općeg poreznog zakona. Ako se radi o subjektu koji je obveznik poreza na dobit, tada
račun osim podataka propisanih Zakonom o PDV-u mora sadržavati i elemente propisane Zakonom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je na snazi do stupanja na snagu novog Zakona o fiskalizaciji
koji je u pripremi.
U članku autorica piše o specifičnostima kod izdavanja računa kod subjekata koji obavljaju isporuke
od javnog interesa te ukazuje na moguće novine u procesu uvođenja Fiskalizacije 2.0.
Doprinosi za osobe osigurane u određenim i posebnim okolnostima
U članku se obrađuje obveza doprinosa za osobe koje su u različitim okolnostima i situacijama
osigurane od rizika ozljede na radu i profesionalnih oboljenja. Obveznici obračunavanja i plaćanja
doprinosa dužni su na obrascu JOPPD izvijestiti Poreznu upravu o osnovici i iznosima obveznih
doprinosa.
Obračun PDV-a kod usluga chartera
Iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade radi odmora, rekreacije i krstarenja turista
nautičara prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu spada u usluge koje se pružaju u okviru nautičkog
turizma. Kod određivanja poreznog statusa usluga najma plovila potrebno je odrediti mjesto
oporezivanja. Prema čl. 23. Zakona o PDV-u, mjesto obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja
plovila za razonodu (najviše 90 dana) smatra se mjesto gdje se plovilo stavlja na raspolaganje
primatelju usluge. Ako se plovilo stavlja na raspolaganje u jednoj od luka nautičkog turizma na
području Hrvatske, ova se usluga oporezuje prema hrvatskom Zakonu o PDV-u te se primjenjuje
snižena stopa PDV-a 13 % ako se plovilo iznajmljuje turistima na vremensko razdoblje tijekom kojeg
putnici na plovilu koriste usluge smještaja. Ako se plovilo stavlja na raspolaganje osobama koje
nisu porezni obveznici izvan EU, a uplovljava u teritorijalno more Republike Hrvatske odnosno ako
se stavlja na raspolaganje u Hrvatskoj, a isplovljava izvan EU, PDV se plaća prema mjestu stvarnog
korištenja prema danima plovidbe unutar Hrvatske. Autorica u članku piše o određivanju mjesta
oporezivanja, načinu izdavanja računa i obračuna PDV-a na charter usluge.
Obveza izdavanja i propisani sadržaj računa za isporuku dobara i usluga
Niz je zakona kojima je propisana obveza izdavanja i sadržaj računa za isporuku dobara i usluga.
Zakonom o porezu na dodanu vrijednost uređeno je izdavanje računa pravnim osobama, a Općim
poreznim zakonom i Zakonom o zaštiti potrošača krajnjim potrošačima. Osim navedenih propisa,
sadržaj računa propisan je i Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a pitanje njegovog
potpisivanja Zakonom o računovodstvu. Autorica u članku piše o vjerodostojnosti računa izdanih na
papiru odnosno u elektroničkom obliku, njihovom obveznom sadržaju prema odredbama poreznih
propisa važećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom uz najavu izmjena od 1.1.2026., propisa
o fiskalizaciji u prometu gotovinom te propisa o računovodstvu.
Pravila i primjeri ispravljanja, dopune i brisanja podataka na obrascu INO-DOH
Isplatitelji dohodaka koji pri isplati dohotka nerezidentima zbog primjene ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s državom njihove porezne rezidentnosti nisu
ustegnuli porez na dohodak po odbitku i porezni obveznici rezidenti koji su u 2024. godini ostvarivali
dohodak u inozemstvu ili iz inozemstva pa su koristili mogućnost odgode plaćanja predujma poreza
na dohodak u Hrvatskoj, trebali su do kraja siječnja 2025. godine Poreznoj upravi dostaviti obrazac
INO-DOH s podacima o isplaćenim odnosno ostvarenim dohocima u 2024. godini. Ovu obvezu imaju
i rezidenti stjecatelji konačnih dohodaka iz inozemstva ili u inozemstvu koji žele da im se porez na
dohodak plaćen u inozemstvu uračuna u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj.
Ako obveznik ispostavljanja obrasca INO-DOH, nakon što je Porezna uprava preuzela i obradila
podatke na obrascu dostavljenom za određenu poreznu godinu, naknadno utvrdi neku okolnost koja
utječe na sadržaj iskazanih podataka, dužan je dostaviti ispravak obrasca INO-DOH. Isto tako, ako
se nakon predaje izvornog obrasca utvrdi kako je na njemu trebalo iskazati podatke o još nekom
stjecatelju odnosno vrsti primitka, obveznik ispostavljanja dužan je dostaviti dopunu obrasca INODOH.
Programske kontrole i verifikacija Obrasca PD i PD-NN za 2024. godinu
Poduzetnici kojima je porezno razdoblje jednako kalendarskoj godini te koji osnovicu poreza na dobit
utvrđuju uz primjenu obračunskog načela, dužni su najkasnije do 30. travnja 2025. godine za 2024.
godinu, podnijeti prijavu poreza na dobit na novom Obrascu PD. Jednako tako do 30. travnja 2025.
godine i porezni obveznici koji su temeljem vlastitog zahtjeva utvrđivali osnovicu porezu na dobit
prema novčanom načelu, prijavu poreza na dobit za 2024. godinu podnose na novom Obrascu PDNN. Utvrđenu obvezu poreza na dobit iz Obrasca PD i Obrasca PD-NN za 2024. godinu, treba uplatiti
najkasnije do zadnjeg dana propisanog roka za podnošenje poreznih prijava odnosno do 30. travnja
2025. godine.
Međutim, službenik Porezne uprave obvezan je poslati poziv poreznom obvezniku za usklađenje
podataka ako se u postupku verifikacije zaprimljene prijave poreza na dobit za 2024. godinu, utvrdi
da ista nije ispravno popunjena kao ni usklađena s podacima o kojima službenu evidenciju vodi
Porezna uprava.
Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dobit – novine u području transfernih cijena
U Nar. nov., br. 16/25. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit,
koji je stupio na snagu 1. veljače 2025. godine, a primjenjuje se za porezna razdoblja koja počinju teći
od 1. siječnja 2025. godine.
Izmjene Pravilnika donose značajne promjene u načinu i opsegu dokumentiranja transfernih cijena s
ciljem daljnjeg usklađivanje hrvatskih propisa sa Smjernicama OECD-a.
Izmjene i dopune članka odnose se na propisivanje uloge Smjernica OECD-a o transfernim cijenama
u nacionalnim propisima, korištenja drugih metoda transfernih cijena uz klasične transakcijske
metode i metode transakcijske dobiti, točno definiranje stvarne transakcije te sadržaj dokumentacije
o transfernim cijenama.
Podnošenje PD obrasca: rokovi plaćanja, evidentiranje prenesenog gubitka i rashoda darovanja
U 2024. godini proširenje obrasca PD donosi novinu u vidu obveze popunjavanja podataka o rashodima
darovanja. Uz donacije usmjerene na kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene,
humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, novi obrazac zahtijeva zasebno
iskazivanje donacija za hranu, kao i zasebno iskazivanje donacija za strateške potrebe. Također, jedan
od izazova pri popunjavanju PD obrasca odnosi se i na pravilno prikazivanje prenesenih poreznih
gubitaka koji se trebaju iskazati po godinama.
Autorica u članku daje podsjetnik na rokove za podnošenje PD prijave te rokove plaćanja poreza
na dobit, kao i rokove plaćanja novoutvrđenih predujmova poreza na dobit. Konačno, u članku se
obrađuje ispravak porezne prijave u slučaju značajnih promjena u godišnjim financijskim izvještajima
pružajući informacije o rokovima, načinu podnošenja ispravaka te obvezama poduzetnika.
Ustanove i druge pravne osobe u kulturi kao obveznici obračuna PDV-a
Usluge u kulturi kao usluge od javnog interesa oslobođene su poreza na dodanu vrijednost prema
članku 39. Zakona o PDV-u, ako ih obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge
pravne osobe u kulturi. Radi se o poreznom oslobođenju bez prava na odbitak pretporeza. Ako
navedeni subjekti pored usluga u kulturi koje su oslobođene poreza, obavljaju i određene oporezive
isporuke u iznosu koji je veći od praga za ulazak u sustav PDV-a, obveznici su PDV-a samo za taj
dio djelatnosti. O oporezivim i oslobođenim isporukama, obračunu poreza i podjeli pretporeza kod
ustanova u kulturi i drugih pravnih osoba u kulturi, autorica piše u nastavku.